Knjiga fraza

bs Brojevi   »   pa ਸੰਖਿਆਂਵਾਂ

7 [sedam]

Brojevi

Brojevi

7 [ਸੱਤ]

7 [Sata]

ਸੰਖਿਆਂਵਾਂ

sakhi'ānvāṁ

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski pendžabi Igra Više
Ja brojim: ਮ---ਗਿ--- - ਗਿ--- ਹ-ਂ। ਮੈਂ ਗਿ__ / ਗਿ__ ਹਾਂ_ ਮ-ਂ ਗ-ਣ-ਾ / ਗ-ਣ-ੀ ਹ-ਂ- ---------------------- ਮੈਂ ਗਿਣਦਾ / ਗਿਣਦੀ ਹਾਂ। 0
m-iṁ----adā/ g-ṇa-- -āṁ. m___ g______ g_____ h___ m-i- g-ṇ-d-/ g-ṇ-d- h-ṁ- ------------------------ maiṁ giṇadā/ giṇadī hāṁ.
jedan, dva, tri ਇ-ਕ,ਦੋ--ਿ-ਨ ਇੱ______ ਇ-ਕ-ਦ-,-ਿ-ਨ ----------- ਇੱਕ,ਦੋ,ਤਿੰਨ 0
I--,d---ina I__________ I-a-d-,-i-a ----------- Ika,dō,tina
Ja brojim do tri. ਮੈਂ ------/-ਗ--ਦੀ-ਹਾਂ। ਮੈਂ ਗਿ__ / ਗਿ__ ਹਾਂ_ ਮ-ਂ ਗ-ਣ-ਾ / ਗ-ਣ-ੀ ਹ-ਂ- ---------------------- ਮੈਂ ਗਿਣਦਾ / ਗਿਣਦੀ ਹਾਂ। 0
m--- giṇa-ā/-giṇa-- -āṁ. m___ g______ g_____ h___ m-i- g-ṇ-d-/ g-ṇ-d- h-ṁ- ------------------------ maiṁ giṇadā/ giṇadī hāṁ.
Ja brojim dalje: ਮ-- ---- --ਣਦ- /--ਿ-ਦੀ--ਾ-। ਮੈਂ ਅੱ_ ਗਿ__ / ਗਿ__ ਹਾਂ_ ਮ-ਂ ਅ-ਗ- ਗ-ਣ-ਾ / ਗ-ਣ-ੀ ਹ-ਂ- --------------------------- ਮੈਂ ਅੱਗੇ ਗਿਣਦਾ / ਗਿਣਦੀ ਹਾਂ। 0
Maiṁ ag- --ṇa--/-giṇ-----ā-. M___ a__ g______ g_____ h___ M-i- a-ē g-ṇ-d-/ g-ṇ-d- h-ṁ- ---------------------------- Maiṁ agē giṇadā/ giṇadī hāṁ.
četiri, pet, šest, ਚ-ਰ--ੰ---ੇ ਚਾ______ ਚ-ਰ-ਪ-ਜ-ਛ- ---------- ਚਾਰ,ਪੰਜ,ਛੇ 0
Cār--paja,--ē C____________ C-r-,-a-a-c-ē ------------- Cāra,paja,chē
sedam, osam, devet ਸੱ--ਅ-ਠ,ਨ-ਂ ਸੱ______ ਸ-ਤ-ਅ-ਠ-ਨ-ਂ ----------- ਸੱਤ,ਅੱਠ,ਨੌਂ 0
s-t---ṭh-,-a-ṁ s_____________ s-t-,-ṭ-a-n-u- -------------- sata,aṭha,nauṁ
Ja brojim. ਮੈ- ਗ-ਣ-ਾ / ਗ-ਣ-ੀ---ਂ। ਮੈਂ ਗਿ__ / ਗਿ__ ਹਾਂ_ ਮ-ਂ ਗ-ਣ-ਾ / ਗ-ਣ-ੀ ਹ-ਂ- ---------------------- ਮੈਂ ਗਿਣਦਾ / ਗਿਣਦੀ ਹਾਂ। 0
m-i- g----ā- ---adī--āṁ. m___ g______ g_____ h___ m-i- g-ṇ-d-/ g-ṇ-d- h-ṁ- ------------------------ maiṁ giṇadā/ giṇadī hāṁ.
Ti brojiš. ਤੂੰ ਗਿ-ਦਾ -----ਦ- ਹ--। ਤੂੰ ਗਿ__ / ਗਿ__ ਹੈਂ_ ਤ-ੰ ਗ-ਣ-ਾ / ਗ-ਣ-ੀ ਹ-ਂ- ---------------------- ਤੂੰ ਗਿਣਦਾ / ਗਿਣਦੀ ਹੈਂ। 0
Tū--i----- g-ṇ-d- haiṁ. T_ g______ g_____ h____ T- g-ṇ-d-/ g-ṇ-d- h-i-. ----------------------- Tū giṇadā/ giṇadī haiṁ.
On broji. ਉਹ-ਗ-ਣਦਾ -ੈ। ਉ_ ਗਿ__ ਹੈ_ ਉ- ਗ-ਣ-ਾ ਹ-। ------------ ਉਹ ਗਿਣਦਾ ਹੈ। 0
U---g-ṇadā ha-. U__ g_____ h___ U-a g-ṇ-d- h-i- --------------- Uha giṇadā hai.
Jedan. Prvi. ਇੱਕ- ਪਹ--ਾ - ----ੀ ---ਹ-ਲ-। ਇੱ__ ਪ__ / ਪ__ / ਪ___ ਇ-ਕ- ਪ-ਿ-ਾ / ਪ-ਿ-ੀ / ਪ-ਿ-ੇ- --------------------------- ਇੱਕ। ਪਹਿਲਾ / ਪਹਿਲੀ / ਪਹਿਲੇ। 0
Ik-------lā/--ah-l-/-p-hi--. I___ P______ p______ p______ I-a- P-h-l-/ p-h-l-/ p-h-l-. ---------------------------- Ika. Pahilā/ pahilī/ pahilē.
Dva. Drugi. ਦੋ।----ਾ-/ ਦੂਜੀ /-ਦੂਜੇ। ਦੋ_ ਦੂ_ / ਦੂ_ / ਦੂ__ ਦ-। ਦ-ਜ- / ਦ-ਜ- / ਦ-ਜ-। ----------------------- ਦੋ। ਦੂਜਾ / ਦੂਜੀ / ਦੂਜੇ। 0
Dō--Dūj-/ dū-ī/ ----. D__ D____ d____ d____ D-. D-j-/ d-j-/ d-j-. --------------------- Dō. Dūjā/ dūjī/ dūjē.
Tri. Treći. ਤ---। -ੀ-ਾ-/-ਤੀ-- / ਤੀ--। ਤਿੰ__ ਤੀ_ / ਤੀ_ / ਤੀ__ ਤ-ੰ-। ਤ-ਜ- / ਤ-ਜ- / ਤ-ਜ-। ------------------------- ਤਿੰਨ। ਤੀਜਾ / ਤੀਜੀ / ਤੀਜੇ। 0
T--a------/ t-j---t---. T____ T____ t____ t____ T-n-. T-j-/ t-j-/ t-j-. ----------------------- Tina. Tījā/ tījī/ tījē.
Četiri. Četvrti. ਚਾ-।-ਚੌਥਾ /-ਚ-ਥ- / -ੌ-ੇ। ਚਾ__ ਚੌ_ / ਚੌ_ / ਚੌ__ ਚ-ਰ- ਚ-ਥ- / ਚ-ਥ- / ਚ-ਥ-। ------------------------ ਚਾਰ। ਚੌਥਾ / ਚੌਥੀ / ਚੌਥੇ। 0
C-ra. -a-thā/ ca--h-- -a---ē. C____ C______ c______ c______ C-r-. C-u-h-/ c-u-h-/ c-u-h-. ----------------------------- Cāra. Cauthā/ cauthī/ cauthē.
Pet. Peti. ਪੰਜ।-ਪ--------ਪ-ਜ--- /------ਂ। ਪੰ__ ਪੰ__ / ਪੰ__ / ਪੰ___ ਪ-ਜ- ਪ-ਜ-ਾ- / ਪ-ਜ-ੀ- / ਪ-ਜ-ੇ-। ------------------------------ ਪੰਜ। ਪੰਜਵਾਂ / ਪੰਜਵੀਂ / ਪੰਜਵੇਂ। 0
P--a--Paja--ṁ--p------/----av--. P____ P_______ p_______ p_______ P-j-. P-j-v-ṁ- p-j-v-ṁ- p-j-v-ṁ- -------------------------------- Paja. Pajavāṁ/ pajavīṁ/ pajavēṁ.
Šest. Šesti. ਛ-।--ੇਵਾਂ-- ----ਂ-/-ਛੇ--ਂ ਛੇ_ ਛੇ_ / ਛੇ_ / ਛੇ_ ਛ-। ਛ-ਵ-ਂ / ਛ-ਵ-ਂ / ਛ-ਵ-ਂ ------------------------- ਛੇ। ਛੇਵਾਂ / ਛੇਵੀਂ / ਛੇਵੇਂ 0
C--. -----ṁ--c--v--- c-ē-ēṁ C___ C______ c______ c_____ C-ē- C-ē-ā-/ c-ē-ī-/ c-ē-ē- --------------------------- Chē. Chēvāṁ/ chēvīṁ/ chēvēṁ
Sedam. Sedmi. ਸ-ਤ--ਸੱ-ਵ-ਂ - ਸੱਤਵ-ਂ-- -ੱ----। ਸੱ__ ਸੱ__ / ਸੱ__ / ਸੱ___ ਸ-ਤ- ਸ-ਤ-ਾ- / ਸ-ਤ-ੀ- / ਸ-ਤ-ੇ-। ------------------------------ ਸੱਤ। ਸੱਤਵਾਂ / ਸੱਤਵੀਂ / ਸੱਤਵੇਂ। 0
s--a. -a--v--- sat-v----s-t-vēṁ. s____ S_______ s_______ s_______ s-t-. S-t-v-ṁ- s-t-v-ṁ- s-t-v-ṁ- -------------------------------- sata. Satavāṁ/ satavīṁ/ satavēṁ.
Osam. Osmi. ਅ--- -ੱ---ਂ-/ ---ਵ-- /-ਅੱ--ੇ-। ਅੱ__ ਅੱ__ / ਅੱ__ / ਅੱ___ ਅ-ਠ- ਅ-ਠ-ਾ- / ਅ-ਠ-ੀ- / ਅ-ਠ-ੇ-। ------------------------------ ਅੱਠ। ਅੱਠਵਾਂ / ਅੱਠਵੀਂ / ਅੱਠਵੇਂ। 0
A-h-. -ṭhav-ṁ--aṭh-v--/ aṭh-v-ṁ. A____ A_______ a_______ a_______ A-h-. A-h-v-ṁ- a-h-v-ṁ- a-h-v-ṁ- -------------------------------- Aṭha. Aṭhavāṁ/ aṭhavīṁ/ aṭhavēṁ.
Devet. Deveti. ਨ-ਂ----ਂ-ਾ--/---ਂ--ਂ-----ਂਵੇਂ। ਨੌਂ_ ਨੌਂ_ / ਨੌਂ_ / ਨੌਂ__ ਨ-ਂ- ਨ-ਂ-ਾ- / ਨ-ਂ-ੀ- / ਨ-ਂ-ੇ-। ------------------------------ ਨੌਂ। ਨੌਂਵਾਂ / ਨੌਂਵੀਂ / ਨੌਂਵੇਂ। 0
N--ṁ- Na-nv-ṁ/--a-n-ī-- naun-ēṁ. N____ N_______ n_______ n_______ N-u-. N-u-v-ṁ- n-u-v-ṁ- n-u-v-ṁ- -------------------------------- Nauṁ. Naunvāṁ/ naunvīṁ/ naunvēṁ.

Mišljenje i jezik

Naše razmišljanje zavisi od našeg jezika. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati uprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Takođe lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Takođe postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli takođe oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Šta je uzrok, šta je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju naučnike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Da li ste to znali?
Danski je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Ko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različite dijalekte. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih dijalekata. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...