Knjiga fraza

bs Brojevi   »   fa ‫اعداد‬

7 [sedam]

Brojevi

Brojevi

‫7 [هفت]‬

7 [haft]

‫اعداد‬

[a-adâd]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski perzijski Igra Više
Ja brojim: ‫-- -ی‌ش-ا-م:‬ ‫من می-شمارم:‬ ‫-ن م-‌-م-ر-:- -------------- ‫من می‌شمارم:‬ 0
man-m-s-om-ram: man mishomâram: m-n m-s-o-â-a-: --------------- man mishomâram:
jedan, dva, tri ‫ی-- دو----‬ ‫یک، دو، سه‬ ‫-ک- د-، س-‬ ------------ ‫یک، دو، سه‬ 0
y------, -e yek, do, se y-k- d-, s- ----------- yek, do, se
Ja brojim do tri. ‫-ن-ت---ه----ش-ارم-‬ ‫من تا سه می-شمارم.‬ ‫-ن ت- س- م-‌-م-ر-.- -------------------- ‫من تا سه می‌شمارم.‬ 0
man-tâ se---s--m--am. man tâ se mishomâram. m-n t- s- m-s-o-â-a-. --------------------- man tâ se mishomâram.
Ja brojim dalje: ‫---بیش-ر می‌----م:‬ ‫من بیشتر می-شمارم:‬ ‫-ن ب-ش-ر م-‌-م-ر-:- -------------------- ‫من بیشتر می‌شمارم:‬ 0
ma--be--hom-re---e--me mide-h-m: man be shomâresh edâme mide-ham: m-n b- s-o-â-e-h e-â-e m-d---a-: -------------------------------- man be shomâresh edâme mide-ham:
četiri, pet, šest, ‫-ه-ر،----- -ش،‬ ‫چهار، پنج، شش،‬ ‫-ه-ر- پ-ج- ش-،- ---------------- ‫چهار، پنج، شش،‬ 0
c-a-hâ-----nj,-she-h cha-hâr, panj, shesh c-a-h-r- p-n-, s-e-h -------------------- cha-hâr, panj, shesh
sedam, osam, devet ‫--ت--ه-ت، ن--‬ ‫هفت، هشت، نه،‬ ‫-ف-، ه-ت- ن-،- --------------- ‫هفت، هشت، نه،‬ 0
ha--- h----, -oh haft, hasht, noh h-f-, h-s-t- n-h ---------------- haft, hasht, noh
Ja brojim. ‫من-می‌--ار--‬ ‫من می-شمارم.‬ ‫-ن م-‌-م-ر-.- -------------- ‫من می‌شمارم.‬ 0
m-n mi----â--m. man mishomâram. m-n m-s-o-â-a-. --------------- man mishomâram.
Ti brojiš. ‫ت- -ی-ش-ار-.‬ ‫تو می-شماری.‬ ‫-و م-‌-م-ر-.- -------------- ‫تو می‌شماری.‬ 0
t- -i-homâ-i. to mishomâri. t- m-s-o-â-i- ------------- to mishomâri.
On broji. ‫او -م-د- می‌ش---د.‬ ‫او (مرد) می-شمارد.‬ ‫-و (-ر-) م-‌-م-ر-.- -------------------- ‫او (مرد) می‌شمارد.‬ 0
o- ---r-- m-shom-r--. oo (mard) mishomârad. o- (-a-d- m-s-o-â-a-. --------------------- oo (mard) mishomârad.
Jedan. Prvi. ‫--- --ل.‬ ‫یک، اول.‬ ‫-ک- ا-ل-‬ ---------- ‫یک، اول.‬ 0
y--- a---l yek, avval y-k- a-v-l ---------- yek, avval
Dva. Drugi. ‫د-،---م.‬ ‫دو، دوم.‬ ‫-و- د-م-‬ ---------- ‫دو، دوم.‬ 0
d-------om do, dovvom d-, d-v-o- ---------- do, dovvom
Tri. Treći. ‫-ه،---م.‬ ‫سه، سوم.‬ ‫-ه- س-م-‬ ---------- ‫سه، سوم.‬ 0
se,-----om se, sevvom s-, s-v-o- ---------- se, sevvom
Četiri. Četvrti. ‫چ-ار--چهارم-‬ ‫چهار، چهارم.‬ ‫-ه-ر- چ-ا-م-‬ -------------- ‫چهار، چهارم.‬ 0
cha-h-r, --a-----m cha-hâr, cha-hârom c-a-h-r- c-a-h-r-m ------------------ cha-hâr, cha-hârom
Pet. Peti. ‫پ-ج،-----.‬ ‫پنج، پنجم.‬ ‫-ن-، پ-ج-.- ------------ ‫پنج، پنجم.‬ 0
pan----an-om panj, panjom p-n-, p-n-o- ------------ panj, panjom
Šest. Šesti. ‫--- ششم.‬ ‫شش، ششم.‬ ‫-ش- ش-م-‬ ---------- ‫شش، ششم.‬ 0
sh-sh---he--om shesh, sheshom s-e-h- s-e-h-m -------------- shesh, sheshom
Sedam. Sedmi. ‫ه-ت--هفتم.‬ ‫هفت، هفتم.‬ ‫-ف-، ه-ت-.- ------------ ‫هفت، هفتم.‬ 0
h--t----ftom haft, haftom h-f-, h-f-o- ------------ haft, haftom
Osam. Osmi. ‫ه-ت، --ت-.‬ ‫هشت، هشتم.‬ ‫-ش-، ه-ت-.- ------------ ‫هشت، هشتم.‬ 0
h-sh-- -a----m hasht, hashtom h-s-t- h-s-t-m -------------- hasht, hashtom
Devet. Deveti. ‫--، ----‬ ‫نه، نهم.‬ ‫-ه- ن-م-‬ ---------- ‫نه، نهم.‬ 0
n--, n-h-m noh, nohom n-h- n-h-m ---------- noh, nohom

Mišljenje i jezik

Naše razmišljanje zavisi od našeg jezika. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati uprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Takođe lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Takođe postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli takođe oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Šta je uzrok, šta je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju naučnike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Da li ste to znali?
Danski je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Ko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različite dijalekte. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih dijalekata. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...