Knjiga fraza

bs U restoranu 3   »   vi Ở trong quán ăn 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [Ba mươi mốt]

Ở trong quán ăn 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski vijetnamski Igra Više
Htio / htjela bih predjelo. T-- -uốn-một -----------. T__ m___ m__ m__ k___ v__ T-i m-ố- m-t m-n k-a- v-. ------------------------- Tôi muốn một món khai vị. 0
Htio / htjela bih salatu. Tô- -u-- mộ--đĩa ra- - x- l---tr-n. T__ m___ m__ đ__ r__ / x_ l__ t____ T-i m-ố- m-t đ-a r-u / x- l-t t-ộ-. ----------------------------------- Tôi muốn một đĩa rau / xà lát trộn. 0
Htio / htjela bih supu. T-i-mu-- -ột-b-- -úp. T__ m___ m__ b__ x___ T-i m-ố- m-t b-t x-p- --------------------- Tôi muốn một bát xúp. 0
Htio / htjela bih desert. Tô- -u-n--ột -ón-t-án- miệ--. T__ m___ m__ m__ t____ m_____ T-i m-ố- m-t m-n t-á-g m-ệ-g- ----------------------------- Tôi muốn một món tráng miệng. 0
Htio / htjela bih sladoled sa šlagom. T-i-m--n mộ-----t---m-----k-m -ư-i. T__ m___ m__ x___ k__ v__ k__ t____ T-i m-ố- m-t x-ấ- k-m v-i k-m t-ơ-. ----------------------------------- Tôi muốn một xuất kem với kem tươi. 0
Htio / htjela bih voće ili sir. Tô- m--n-hoa q-ả ---r-i--â----ặ- -h----t. T__ m___ h__ q__ / t___ c__ h___ p__ m___ T-i m-ố- h-a q-ả / t-á- c-y h-ặ- p-ó m-t- ----------------------------------------- Tôi muốn hoa quả / trái cây hoặc phó mát. 0
Htjeli / htjele bismo doručkovati. C-ún- --i muố- ăn-bữ--s-ng-- đ-ể- ---. C____ t__ m___ ă_ b__ s___ / đ___ t___ C-ú-g t-i m-ố- ă- b-a s-n- / đ-ể- t-m- -------------------------------------- Chúng tôi muốn ăn bữa sáng / điểm tâm. 0
Htjeli / htjele bismo ručati. Chú-g tô--m--n------- tr-a. C____ t__ m___ ă_ b__ t____ C-ú-g t-i m-ố- ă- b-a t-ư-. --------------------------- Chúng tôi muốn ăn bữa trưa. 0
Htjeli / htjele bismo večerati. Chún---ô-------ă----a -ơ- chiề-. C____ t__ m___ ă_ b__ c__ c_____ C-ú-g t-i m-ố- ă- b-a c-m c-i-u- -------------------------------- Chúng tôi muốn ăn bữa cơm chiều. 0
Šta biste htjeli / htjele za doručak? B-n--u---ă- ----à--b-----n-. B__ m___ ă_ g_ v__ b__ s____ B-n m-ố- ă- g- v-o b-a s-n-. ---------------------------- Bạn muốn ăn gì vào bữa sáng. 0
Zemičke s marmeladom i medom? B----mì t--- vớ- m-- và--ậ- -ng--? B___ m_ t___ v__ m__ v_ m__ o__ à_ B-n- m- t-ò- v-i m-t v- m-t o-g à- ---------------------------------- Bánh mì tròn với mứt và mật ong à? 0
Tost s kobasicom i sirom? Bán--m- gối n-ớn- --i--úc-xí-- -- -h- --t--? B___ m_ g__ n____ v__ x__ x___ v_ p__ m__ à_ B-n- m- g-i n-ớ-g v-i x-c x-c- v- p-ó m-t à- -------------------------------------------- Bánh mì gối nướng với xúc xích và phó mát à? 0
Kuhano jaje? M-t--uả ----g lu-c--? M__ q__ t____ l___ à_ M-t q-ả t-ứ-g l-ộ- à- --------------------- Một quả trứng luộc à? 0
Jaje na oko? M-t qu- -r--g-chi-- à? M__ q__ t____ c____ à_ M-t q-ả t-ứ-g c-i-n à- ---------------------- Một quả trứng chiên à? 0
Omlet? Mộ----ả--rứ-----á-- -? M__ q__ t____ t____ à_ M-t q-ả t-ứ-g t-á-g à- ---------------------- Một quả trứng tráng à? 0
Molim još jedan jogurt. Xi- --t -h-n-s----h-a-nữ- -. X__ m__ p___ s__ c___ n__ ạ_ X-n m-t p-ầ- s-a c-u- n-a ạ- ---------------------------- Xin một phần sữa chua nữa ạ. 0
Molim još soli i bibera. Xin -u---và --t t-êu--ữa ạ. X__ m___ v_ h__ t___ n__ ạ_ X-n m-ố- v- h-t t-ê- n-a ạ- --------------------------- Xin muối và hạt tiêu nữa ạ. 0
Molim još jednu čašu vode. X-n -ột -- -ư-- nữ---. X__ m__ l_ n___ n__ ạ_ X-n m-t l- n-ớ- n-a ạ- ---------------------- Xin một ly nước nữa ạ. 0

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušaoci nesvjesno obraćaju pažnju na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To takođe uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom ličnosti. Glas takođe igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, na primjer, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Ko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje utisak neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Pauze su takođe bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušaoci vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 pauza u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Da li ste to znali?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svako može odabrati koji norveški želi da uči!