Knjiga fraza

bs U restoranu 3   »   be У рэстаране 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [трыццаць адзін]

31 [trytstsats’ adzіn]

У рэстаране 3

U restarane 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Htio / htjela bih predjelo. Я -а-еў -ы-/ -ац-ла--ы -а---ку. Я х____ б_ / х_____ б_ з_______ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- з-к-с-у- ------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы закуску. 0
Ya k-ats-- -- /-kh-ts--- by za-----. Y_ k______ b_ / k_______ b_ z_______ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- z-k-s-u- ------------------------------------ Ya khatseu by / khatsela by zakusku.
Htio / htjela bih salatu. Я-ха-еў б--/ хац-ла бы-са--т-. Я х____ б_ / х_____ б_ с______ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- с-л-т-. ------------------------------ Я хацеў бы / хацела бы салату. 0
Y- k--------- - -ha--ela--- ------. Y_ k______ b_ / k_______ b_ s______ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- s-l-t-. ----------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by salatu.
Htio / htjela bih supu. Я--а--ў--ы-/ х--е---б--с-п. Я х____ б_ / х_____ б_ с___ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- с-п- --------------------------- Я хацеў бы / хацела бы суп. 0
Ya-kha-s-- -y / k---s-l--by-s--. Y_ k______ b_ / k_______ b_ s___ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- s-p- -------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by sup.
Htio / htjela bih desert. Я -а--ў--ы / ----ла -ы ---ер-. Я х____ б_ / х_____ б_ д______ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- д-с-р-. ------------------------------ Я хацеў бы / хацела бы дэсерт. 0
Y- kha--eu ---- --at-ela-by-de--r-. Y_ k______ b_ / k_______ b_ d______ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- d-s-r-. ----------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by desert.
Htio / htjela bih sladoled sa šlagom. Я-х-ц-- -- /--а-е-а ---ма-о-а-а-----ярш----. Я х____ б_ / х_____ б_ м________ з в________ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- м-р-ж-н-е з в-р-к-м-. -------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы марожанае з вяршкамі. 0
Y- k-------b--- k--t-ela--y marozha--e-z -ya-shk---. Y_ k______ b_ / k_______ b_ m_________ z v__________ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- m-r-z-a-a- z v-a-s-k-m-. ---------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by marozhanae z vyarshkamі.
Htio / htjela bih voće ili sir. Я х-ц-ў -- / --це-а-----а-ав-ну а-о с-р. Я х____ б_ / х_____ б_ с_______ а__ с___ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- с-д-в-н- а-о с-р- ---------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы садавіну або сыр. 0
Ya -hat--u-------hat--l---y -a-------ab----r. Y_ k______ b_ / k_______ b_ s_______ a__ s___ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- s-d-v-n- a-o s-r- --------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by sadavіnu abo syr.
Htjeli / htjele bismo doručkovati. М- х-ц-л--б п-с-е-ац-. М_ х_____ б п_________ М- х-ц-л- б п-с-е-а-ь- ---------------------- Мы хацелі б паснедаць. 0
My---ats-lі b-p--nedat-’. M_ k_______ b p__________ M- k-a-s-l- b p-s-e-a-s-. ------------------------- My khatselі b pasnedats’.
Htjeli / htjele bismo ručati. М--х----і б п-а--д-ць. М_ х_____ б п_________ М- х-ц-л- б п-а-е-а-ь- ---------------------- Мы хацелі б паабедаць. 0
M- --a-se-- ---aab-d-ts-. M_ k_______ b p__________ M- k-a-s-l- b p-a-e-a-s-. ------------------------- My khatselі b paabedats’.
Htjeli / htjele bismo večerati. Мы -ац-лі-б------э-а--. М_ х_____ б п__________ М- х-ц-л- б п-в-ч-р-ц-. ----------------------- Мы хацелі б павячэраць. 0
My-k---selі ----vy---erats’. M_ k_______ b p_____________ M- k-a-s-l- b p-v-a-h-r-t-’- ---------------------------- My khatselі b pavyacherats’.
Šta biste htjeli / htjele za doručak? Шт--Вы----е---б ---с--д--ак? Ш__ В_ х_____ б н_ с________ Ш-о В- х-ц-л- б н- с-я-а-а-? ---------------------------- Што Вы хацелі б на сняданак? 0
S-t- V- k-ats-lі b--- snyad----? S___ V_ k_______ b n_ s_________ S-t- V- k-a-s-l- b n- s-y-d-n-k- -------------------------------- Shto Vy khatselі b na snyadanak?
Zemičke s marmeladom i medom? Б--а----- п-відлам ---ёд--? Б______ з п_______ і м_____ Б-л-ч-і з п-в-д-а- і м-д-м- --------------------------- Булачкі з павідлам і мёдам? 0
B--a-hk- ---avі-l-m і -ed--? B_______ z p_______ і m_____ B-l-c-k- z p-v-d-a- і m-d-m- ---------------------------- Bulachkі z pavіdlam і medam?
Tost s kobasicom i sirom? Т---- --к-ў-асо----с-р--? Т____ з к_______ і с_____ Т-с-ы з к-ў-а-о- і с-р-м- ------------------------- Тосты з каўбасой і сырам? 0
To--y z ---bas-y-- -y-a-? T____ z k_______ і s_____ T-s-y z k-u-a-o- і s-r-m- ------------------------- Tosty z kaubasoy і syram?
Kuhano jaje? В-р--ае я--а? В______ я____ В-р-н-е я-к-? ------------- Варанае яйка? 0
Var-n-e -a--a? V______ y_____ V-r-n-e y-y-a- -------------- Varanae yayka?
Jaje na oko? Яеч-ю? Я_____ Я-ч-ю- ------ Яечню? 0
Y--echnyu? Y_________ Y-y-c-n-u- ---------- Yayechnyu?
Omlet? А-лет? А_____ А-л-т- ------ Амлет? 0
A----? A_____ A-l-t- ------ Amlet?
Molim još jedan jogurt. К-----ас-а, --д--це--шч- ё----у. К___ л_____ п______ я___ ё______ К-л- л-с-а- п-д-й-е я-ч- ё-у-т-. -------------------------------- Калі ласка, падайце яшчэ ёгурту. 0
K--і--aska,-p-d----e -----h- --gurtu. K___ l_____ p_______ y______ y_______ K-l- l-s-a- p-d-y-s- y-s-c-e y-g-r-u- ------------------------------------- Kalі laska, padaytse yashche yogurtu.
Molim još soli i bibera. Ка----аска--па---це---ч- с-лі і---рцу. К___ л_____ п______ я___ с___ і п_____ К-л- л-с-а- п-д-й-е я-ч- с-л- і п-р-у- -------------------------------------- Калі ласка, падайце яшчэ солі і перцу. 0
Ka---las--, pada--s--yas-che-s--і --p-rtsu. K___ l_____ p_______ y______ s___ і p______ K-l- l-s-a- p-d-y-s- y-s-c-e s-l- і p-r-s-. ------------------------------------------- Kalі laska, padaytse yashche solі і pertsu.
Molim još jednu čašu vode. К------с-а, п--а-ц------ -кля-к- вады. К___ л_____ п______ я___ ш______ в____ К-л- л-с-а- п-д-й-е я-ч- ш-л-н-у в-д-. -------------------------------------- Калі ласка, падайце яшчэ шклянку вады. 0
Kalі---s--,-pad---se--as--he s-kl-anku-----. K___ l_____ p_______ y______ s________ v____ K-l- l-s-a- p-d-y-s- y-s-c-e s-k-y-n-u v-d-. -------------------------------------------- Kalі laska, padaytse yashche shklyanku vady.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušaoci nesvjesno obraćaju pažnju na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To takođe uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom ličnosti. Glas takođe igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, na primjer, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Ko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje utisak neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Pauze su takođe bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušaoci vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 pauza u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Da li ste to znali?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svako može odabrati koji norveški želi da uči!