Knjiga fraza

bs U restoranu 3   »   lv Restorānā 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [trīsdesmit viens]

Restorānā 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski letonski Igra Više
Htio / htjela bih predjelo. E- v-----kād--uz--du. E_ v____ k___ u______ E- v-l-s k-d- u-k-d-. --------------------- Es vēlos kādu uzkodu. 0
Htio / htjela bih salatu. E--vēl----alā-u-. E_ v____ s_______ E- v-l-s s-l-t-s- ----------------- Es vēlos salātus. 0
Htio / htjela bih supu. E-----os ---u. E_ v____ z____ E- v-l-s z-p-. -------------- Es vēlos zupu. 0
Htio / htjela bih desert. E- vēl-- de--r-u. E_ v____ d_______ E- v-l-s d-s-r-u- ----------------- Es vēlos desertu. 0
Htio / htjela bih sladoled sa šlagom. E-----o- -----j--u-a- p--u--ē---u. E_ v____ s________ a_ p___________ E- v-l-s s-l-ē-u-u a- p-t-k-ē-u-u- ---------------------------------- Es vēlos saldējumu ar putukrējumu. 0
Htio / htjela bih voće ili sir. Es v-l-- --gļus-vai ----u. E_ v____ a_____ v__ s_____ E- v-l-s a-g-u- v-i s-e-u- -------------------------- Es vēlos augļus vai sieru. 0
Htjeli / htjele bismo doručkovati. Mē--vē--mies-p--r--a--o-. M__ v_______ p___________ M-s v-l-m-e- p-b-o-a-t-t- ------------------------- Mēs vēlamies pabrokastot. 0
Htjeli / htjele bismo ručati. Mēs -ē----es---ēs--p-s-ie--s. M__ v_______ p____ p_________ M-s v-l-m-e- p-ē-t p-s-i-n-s- ----------------------------- Mēs vēlamies paēst pusdienas. 0
Htjeli / htjele bismo večerati. M-s v------s ---st vakar--a-. M__ v_______ p____ v_________ M-s v-l-m-e- p-ē-t v-k-r-ņ-s- ----------------------------- Mēs vēlamies paēst vakariņas. 0
Šta biste htjeli / htjele za doručak? Ko-Jūs--ē-a-----b------ī-? K_ J__ v_______ b_________ K- J-s v-l-t-e- b-o-a-t-s- -------------------------- Ko Jūs vēlaties brokastīs? 0
Zemičke s marmeladom i medom? Mai-īt----r --r--lā-i -n medu? M_______ a_ m________ u_ m____ M-i-ī-e- a- m-r-e-ā-i u- m-d-? ------------------------------ Maizītes ar marmelādi un medu? 0
Tost s kobasicom i sirom? T------a--i ar-d--u ------r-? T__________ a_ d___ u_ s_____ T-s-e-m-i-i a- d-s- u- s-e-u- ----------------------------- Tostermaizi ar desu un sieru? 0
Kuhano jaje? V-r----ol-? V_____ o___ V-r-t- o-u- ----------- Vārītu olu? 0
Jaje na oko? Vē---ci? V_______ V-r-a-i- -------- Vēršaci? 0
Omlet? Om-e-i? O______ O-l-t-? ------- Omleti? 0
Molim još jedan jogurt. L-dz---v-l ---nu-----rt-! L_____ v__ v____ j_______ L-d-u- v-l v-e-u j-g-r-u- ------------------------- Lūdzu, vēl vienu jogurtu! 0
Molim još soli i bibera. L------s-l- un--i--r-s! L_____ s___ u_ p_______ L-d-u- s-l- u- p-p-r-s- ----------------------- Lūdzu, sāli un piparus! 0
Molim još jednu čašu vode. Lūdzu,------i--- -l-z- --e-s! L_____ v__ v____ g____ ū_____ L-d-u- v-l v-e-u g-ā-i ū-e-s- ----------------------------- Lūdzu, vēl vienu glāzi ūdens! 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + letonski (1-100) MP3 letonski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušaoci nesvjesno obraćaju pažnju na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To takođe uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom ličnosti. Glas takođe igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, na primjer, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Ko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje utisak neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Pauze su takođe bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušaoci vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 pauza u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Da li ste to znali?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svako može odabrati koji norveški želi da uči!