Knjiga fraza

bs Prošlost 3   »   vi Quá khứ 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [Tám mươi ba]

Quá khứ 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski vijetnamski Igra Više
telefonirati G-- --ệ- th-ại G__ đ___ t____ G-i đ-ệ- t-o-i -------------- Gọi điện thoại 0
Ja sam telefonirao / telefonirala. Tôi--ã-g---đ--n-thoạ-. T__ đ_ g__ đ___ t_____ T-i đ- g-i đ-ệ- t-o-i- ---------------------- Tôi đã gọi điện thoại. 0
Ja sam cijelo vrijeme telefonirao / telefonirala. Tôi đã---- điệ---ho---su--. T__ đ_ g__ đ___ t____ s____ T-i đ- g-i đ-ệ- t-o-i s-ố-. --------------------------- Tôi đã gọi điện thoại suốt. 0
pitati H-i H__ H-i --- Hỏi 0
Ja sam pitao / pitala. Tôi -ã-hỏ-. T__ đ_ h___ T-i đ- h-i- ----------- Tôi đã hỏi. 0
Ja sam uvijek pitao / pitala. T-i lú- -ào cũn-----hỏi. T__ l__ n__ c___ đ_ h___ T-i l-c n-o c-n- đ- h-i- ------------------------ Tôi lúc nào cũng đã hỏi. 0
ispričati K- K_ K- -- Kể 0
Ja sam ispričao / ispričala. Tôi-đ- -ể. T__ đ_ k__ T-i đ- k-. ---------- Tôi đã kể. 0
Ja sam ispričao / ispričala cijelu priču. Tôi đã k--hết ------u--n. T__ đ_ k_ h__ c__ c______ T-i đ- k- h-t c-u c-u-ệ-. ------------------------- Tôi đã kể hết câu chuyện. 0
učiti Học -ập H__ t__ H-c t-p ------- Học tập 0
Ja sam učio / učila. Tô------ọ-. T__ đ_ h___ T-i đ- h-c- ----------- Tôi đã học. 0
Ja sam učio / učila cijelo veče. Tôi-đ- h-c ---t -u---t--. T__ đ_ h__ s___ b___ t___ T-i đ- h-c s-ố- b-ổ- t-i- ------------------------- Tôi đã học suốt buổi tối. 0
raditi Làm---ệc L__ v___ L-m v-ệ- -------- Làm việc 0
Ja sam radio / radila. Tô--đã l-m -iệc. T__ đ_ l__ v____ T-i đ- l-m v-ệ-. ---------------- Tôi đã làm việc. 0
Ja sam radio / radila cijeli dan. Tô- đ- -àm v-ệ--suốt--ả-ng-y. T__ đ_ l__ v___ s___ c_ n____ T-i đ- l-m v-ệ- s-ố- c- n-à-. ----------------------------- Tôi đã làm việc suốt cả ngày. 0
jesti Ă- Ă_ Ă- -- Ăn 0
Ja sam jeo / jela. Tôi -ã--- r-i. T__ đ_ ă_ r___ T-i đ- ă- r-i- -------------- Tôi đã ăn rồi. 0
Ja sam pojeo / pojela svu hranu. T-i ----- t---c---- -n---i. T__ đ_ ă_ t__ c_ đ_ ă_ r___ T-i đ- ă- t-t c- đ- ă- r-i- --------------------------- Tôi đã ăn tất cả đồ ăn rồi. 0

Istorija lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Istorija lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sistematsko proučavanje jezika. Ljudi već hiljadama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su takođe u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju tačan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera da se istraži porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala istorija jezika. U 18. vijeku se započelo s upoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sistem. Najvažnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale nauke. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Istorija lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!