Knjiga fraza

bs U restoranu 3   »   sk V reštaurácii 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [tridsaťjeden]

V reštaurácii 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovački Igra Više
Htio / htjela bih predjelo. D-l b------s----ed-e--o. D__ b_ s__ s_ p_________ D-l b- s-m s- p-e-j-d-o- ------------------------ Dal by som si predjedlo. 0
Htio / htjela bih salatu. Dal by so--si---l--. D__ b_ s__ s_ š_____ D-l b- s-m s- š-l-t- -------------------- Dal by som si šalát. 0
Htio / htjela bih supu. Dal -y--om------li-v--. D__ b_ s__ s_ p________ D-l b- s-m s- p-l-e-k-. ----------------------- Dal by som si polievku. 0
Htio / htjela bih desert. Da- b---om-s---ez--t. D__ b_ s__ s_ d______ D-l b- s-m s- d-z-r-. --------------------- Dal by som si dezert. 0
Htio / htjela bih sladoled sa šlagom. D-la-b--s-m----zm---i-- -- -ľ--a--ou. D___ b_ s__ s_ z_______ s_ š_________ D-l- b- s-m s- z-r-l-n- s- š-a-a-k-u- ------------------------------------- Dala by som si zmrzlinu so šľahačkou. 0
Htio / htjela bih voće ili sir. Da-a-b- so--s---v---e------ syr. D___ b_ s__ s_ o_____ a____ s___ D-l- b- s-m s- o-o-i- a-e-o s-r- -------------------------------- Dala by som si ovocie alebo syr. 0
Htjeli / htjele bismo doručkovati. Ra----y sm--sa na-a-a-ko---i. R___ b_ s__ s_ n_____________ R-d- b- s-e s- n-r-ň-j-o-a-i- ----------------------------- Radi by sme sa naraňajkovali. 0
Htjeli / htjele bismo ručati. Ra-- -y -me-sa--aob-d-val-. R___ b_ s__ s_ n___________ R-d- b- s-e s- n-o-e-o-a-i- --------------------------- Radi by sme sa naobedovali. 0
Htjeli / htjele bismo večerati. R--- -y---e--a n---č-ra-i. R___ b_ s__ s_ n__________ R-d- b- s-e s- n-v-č-r-l-. -------------------------- Radi by sme sa navečerali. 0
Šta biste htjeli / htjele za doručak? Čo ch-e---r-ň----v-ť? Č_ c_____ r__________ Č- c-c-t- r-ň-j-o-a-? --------------------- Čo chcete raňajkovať? 0
Zemičke s marmeladom i medom? Že-l--s--a-melád-- a m-d--? Ž____ s m_________ a m_____ Ž-m-e s m-r-e-á-o- a m-d-m- --------------------------- Žemle s marmeládou a medom? 0
Tost s kobasicom i sirom? To-s- so --l--o- a---r--? T____ s_ s______ a s_____ T-a-t s- s-l-m-u a s-r-m- ------------------------- Toast so salámou a syrom? 0
Kuhano jaje? U-ar-né -ajíč--? U______ v_______ U-a-e-é v-j-č-o- ---------------- Uvarené vajíčko? 0
Jaje na oko? V-ls---o-o? V_____ o___ V-l-k- o-o- ----------- Volské oko? 0
Omlet? Ome---u? O_______ O-e-e-u- -------- Omeletu? 0
Molim još jedan jogurt. Eš---j---n--og--t,-pr----. E___ j____ j______ p______ E-t- j-d-n j-g-r-, p-o-í-. -------------------------- Ešte jeden jogurt, prosím. 0
Molim još soli i bibera. Ešt- so----kor-nie- pr-sím. E___ s__ a k_______ p______ E-t- s-ľ a k-r-n-e- p-o-í-. --------------------------- Ešte soľ a korenie, prosím. 0
Molim još jednu čašu vode. E----p--á---o--- -ro---. E___ p____ v____ p______ E-t- p-h-r v-d-, p-o-í-. ------------------------ Ešte pohár vody, prosím. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + slovački (1-100) MP3 slovački (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušaoci nesvjesno obraćaju pažnju na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To takođe uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom ličnosti. Glas takođe igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, na primjer, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Ko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje utisak neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Pauze su takođe bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušaoci vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 pauza u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Da li ste to znali?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svako može odabrati koji norveški želi da uči!