Knjiga fraza
U restoranu 3 » Di Restoran 3
-
BS
bosanski
- AR arapski
- DE njemački
- EN engleski (US)
- EN engleski (UK)
- ES španski
- FR francuski
- IT italijanski
- JA japanski
- PT portugalski (PT)
- PT portugalski (BR)
- ZH kineski (pojednostavljeni)
- AD adigejski
- AF afrikaans
- AM amharski
- BE bjeloruski
- BG bugarski
- BN bengalski
- BS bosanski
- CA katalonski
- CS češki
- DA danski
- EL grčki
- EO esperanto
- ET estonski
- FA perzijski
- FI finski
- HE hebrejski
- HI hindski
- HR hrvatski
- HU mađarski
- HY armenski
- KA gruzijski
- KK kazaški
- KN kannada
- KO korejski
- KU kurdski (kurmanji)
- KY kirgiski
- LT litvanski
- LV letonski
- MK makedonski
- MR marati
- NL nizozemski
- NN nynorsk
- NO norveški
- PA pendžabi
- PL poljski
- RO rumunski
- RU ruski
- SK slovački
- SL slovenački
- SQ albanski
- SR srpski
- SV švedski
- TA tamilski
- TE telugu
- TH tajlandski
- TI tigrinja
- TL tagalog
- TR turski
- UK ukrajinski
- UR urdu
- VI vijetnamski
-
ID
indonežanski
- AR arapski
- DE njemački
- EN engleski (US)
- EN engleski (UK)
- ES španski
- FR francuski
- IT italijanski
- JA japanski
- PT portugalski (PT)
- PT portugalski (BR)
- ZH kineski (pojednostavljeni)
- AD adigejski
- AF afrikaans
- AM amharski
- BE bjeloruski
- BG bugarski
- BN bengalski
- CA katalonski
- CS češki
- DA danski
- EL grčki
- EO esperanto
- ET estonski
- FA perzijski
- FI finski
- HE hebrejski
- HI hindski
- HR hrvatski
- HU mađarski
- HY armenski
- ID indonežanski
- KA gruzijski
- KK kazaški
- KN kannada
- KO korejski
- KU kurdski (kurmanji)
- KY kirgiski
- LT litvanski
- LV letonski
- MK makedonski
- MR marati
- NL nizozemski
- NN nynorsk
- NO norveški
- PA pendžabi
- PL poljski
- RO rumunski
- RU ruski
- SK slovački
- SL slovenački
- SQ albanski
- SR srpski
- SV švedski
- TA tamilski
- TE telugu
- TH tajlandski
- TI tigrinja
- TL tagalog
- TR turski
- UK ukrajinski
- UR urdu
- VI vijetnamski
-
-
001 - Lica 002 - Porodica 003 - Upoznati 004 - U školi 005 - Zemlje i jezici 006 - Čitati i pisati 007 - Brojevi 008 - Sati 009 - Dani u sedmici 010 - Jučer – danas – sutra 011 - Mjeseci 012 - Napitci 013 - Djelatnosti 014 - Boje 015 - Voće i životne namirnice 016 - Godišnja doba i vrijeme 017 - U kući 018 - Ćišćenje kuće 019 - U kuhinji 020 - Ćaskanje 1 021 - Ćaskanje 2 022 - Ćaskanje 3 023 - Učiti strane jezike 024 - Sastanak 025 - U gradu026 - U prirodi 027 - U hotelu – dolazak 028 - U hotelu – žalbe 029 - U restoranu 1 030 - U restoranu 2 031 - U restoranu 3 032 - U restoranu 4 033 - Na željeznici 034 - U vozu 035 - Na aerodromu 036 - Javni lokalni saobraćaj 037 - Na putu 038 - U taksiju 039 - Kvar na autu 040 - Pitati za put 041 - Orijentacija 042 - Razgledanje grada 043 - U zološkom vrtu 044 - Izlaziti navečer 045 - U kinu 046 - U diskoteci 047 - Pripreme za put 048 - Aktivnosti na godišnjem odmoru 049 - Sport 050 - Na bazenu051 - Obavljanje potrepština 052 - U robnoj kući 053 - Trgovine 054 - Kupovina 055 - Raditi 056 - Osjećaji 057 - Kod doktora 058 - Dijelovi tijela 059 - U pošti 060 - U banci 061 - Redni brojevi 062 - Postavljati pitanja 1 063 - Postavljati pitanja 2 064 - Negacija 1 065 - Negacija 2 066 - Prisvojne zamjenice 1 067 - Prisvojne zamjenice 2 068 - veliko – malo 069 - trebati – htjeti 070 - nešto željeti 071 - nešto htjeti 072 - nešto morati 073 - nešto smjeti 074 - zamoliti za nešto 075 - nešto obrazložiti 1076 - nešto obrazložiti 2 077 - nešto obrazložiti 3 078 - Pridjevi 1 079 - Pridjevi 2 080 - Pridjevi 3 081 - Prošlost 1 082 - Prošlost 2 083 - Prošlost 3 084 - Prošlost 4 085 - Pitati – prošlost 1 086 - Pitati – prošlost 2 087 - Prošlost modalnih glagola 1 088 - Prošlost modalnih glagola 2 089 - Imperativ 1 090 - Imperativ 2 091 - Zavisne rečenice sa da 1 092 - Zavisne rečenice sa da 2 093 - Zavisne rečenice sa da li 094 - Veznici 1 095 - Veznici 2 096 - Veznici 3 097 - Veznici 4 098 - Dupli veznici 099 - Genitiv 100 - Prilozi
-
- Prethodno
- Sljedeći
- MP3
- A -
- A
- A+
31 [trideset i jedan]
U restoranu 3
31 [tiga puluh satu]
Odaberite kako želite vidjeti prijevod:
Uspješno korištenje jezika se može naučiti!
Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušaoci nesvjesno obraćaju pažnju na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To takođe uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom ličnosti. Glas takođe igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, na primjer, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Ko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje utisak neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Pauze su takođe bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušaoci vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 pauza u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Da li ste to znali?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svako može odabrati koji norveški želi da uči!
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svako može odabrati koji norveški želi da uči!