Knjiga fraza

bs U restoranu 3   »   ku Li restoranê 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [sî û yek]

Li restoranê 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kurdski (kurmanji) Igra Više
Htio / htjela bih predjelo. M----ek- ---wa--m. M_______ d________ M-z-y-k- d-x-a-i-. ------------------ Mezeyekê dixwazim. 0
Htio / htjela bih salatu. S-le-ey--ê d-x-a--m. S_________ d________ S-l-t-y-k- d-x-a-i-. -------------------- Seleteyekê dixwazim. 0
Htio / htjela bih supu. Şo-beye-ê-d---azim. Ş________ d________ Ş-r-e-e-ê d-x-a-i-. ------------------- Şorbeyekê dixwazim. 0
Htio / htjela bih desert. Şîr-na--ye---d-----i-. Ş___________ d________ Ş-r-n-y-y-k- d-x-a-i-. ---------------------- Şîrînayiyekê dixwazim. 0
Htio / htjela bih sladoled sa šlagom. Be-feş--a-bi k-em---ix-a-i-. B________ b_ k____ d________ B-r-e-î-a b- k-e-a d-x-a-i-. ---------------------------- Berfeşîra bi krema dixwazim. 0
Htio / htjela bih voće ili sir. F-k- ----nî- -i--a--m. F___ û p____ d________ F-k- û p-n-r d-x-a-i-. ---------------------- Fêkî û penîr dixwazim. 0
Htjeli / htjele bismo doručkovati. Em dixwaz-- ta-tê----win. E_ d_______ t____ b______ E- d-x-a-i- t-ş-ê b-x-i-. ------------------------- Em dixwazin taştê bixwin. 0
Htjeli / htjele bismo ručati. E---iravî-ê-dixwaz-n. E_ f_______ d________ E- f-r-v-n- d-x-a-i-. --------------------- Em firavînê dixwazin. 0
Htjeli / htjele bismo večerati. Em şî-- d-x-a-i-. E_ ş___ d________ E- ş-v- d-x-a-i-. ----------------- Em şîvê dixwazin. 0
Šta biste htjeli / htjele za doručak? H-n-----aştê ----- di-w----? H__ d_ t____ d_ ç_ d________ H-n d- t-ş-ê d- ç- d-x-a-i-? ---------------------------- Hûn di taştê de çi dixwazin? 0
Zemičke s marmeladom i medom? R-ça--û-san----ç- b- ma--? R____ û s________ b_ m____ R-ç-l û s-n-e-î-a b- m-s-? -------------------------- Rîçal û sandewîça bi masî? 0
Tost s kobasicom i sirom? Tost- b---osîs-û-penîr? T____ b_ s____ û p_____ T-s-a b- s-s-s û p-n-r- ----------------------- Tosta bi sosîs û penîr? 0
Kuhano jaje? Ev-h-ka -e-a---y-? E_ h___ k_________ E- h-k- k-l-n-i-e- ------------------ Ev hêka kelandiye? 0
Jaje na oko? Hêkek- -i------e? H_____ d_ r__ d__ H-k-k- d- r-n d-? ----------------- Hêkeka di rûn de? 0
Omlet? H-k--ûnek? H_________ H-k-r-n-k- ---------- Hêkerûnek? 0
Molim još jedan jogurt. Ji--er--- x-- -- -a-te-î-d-- j-. J_ k_____ x__ r_ m______ d__ j__ J- k-r-m- x-e r- m-s-e-î d-n j-. -------------------------------- Ji kerema xwe re mastekî din jî. 0
Molim još soli i bibera. Ji -e-e-----e-r- p-ç-k---n j---w- --îs-t. J_ k_____ x__ r_ p____ d__ j_ x__ û î____ J- k-r-m- x-e r- p-ç-k d-n j- x-ê û î-o-. ----------------------------------------- Ji kerema xwe re piçek din jî xwê û îsot. 0
Molim još jednu čašu vode. Ji -er-ma x-- -e î-k---ke-d-- ----v. J_ k_____ x__ r_ î_______ d__ j_ a__ J- k-r-m- x-e r- î-k-n-k- d-n j- a-. ------------------------------------ Ji kerema xwe re îskaneke din jî av. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 kurdski (kurmanji) (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušaoci nesvjesno obraćaju pažnju na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To takođe uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom ličnosti. Glas takođe igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, na primjer, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Ko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje utisak neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Pauze su takođe bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušaoci vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 pauza u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Da li ste to znali?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svako može odabrati koji norveški želi da uči!