Knjiga fraza

bs U restoranu 3   »   no På restaurant 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [trettien]

På restaurant 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski norveški Igra Više
Htio / htjela bih predjelo. J-g--il g--r---h- en-fo--e-t. J__ v__ g_____ h_ e_ f_______ J-g v-l g-e-n- h- e- f-r-e-t- ----------------------------- Jeg vil gjerne ha en forrett. 0
Htio / htjela bih salatu. J-- vi- gj-r-e h------a-a-. J__ v__ g_____ h_ e_ s_____ J-g v-l g-e-n- h- e- s-l-t- --------------------------- Jeg vil gjerne ha en salat. 0
Htio / htjela bih supu. Je- vil-g-ern- -a--n -uppe. J__ v__ g_____ h_ e_ s_____ J-g v-l g-e-n- h- e- s-p-e- --------------------------- Jeg vil gjerne ha en suppe. 0
Htio / htjela bih desert. Jeg -i---j---e h- de-ser-. J__ v__ g_____ h_ d_______ J-g v-l g-e-n- h- d-s-e-t- -------------------------- Jeg vil gjerne ha dessert. 0
Htio / htjela bih sladoled sa šlagom. J-g---- -j-r------i- med --emfløte. J__ v__ g_____ h_ i_ m__ k_________ J-g v-l g-e-n- h- i- m-d k-e-f-ø-e- ----------------------------------- Jeg vil gjerne ha is med kremfløte. 0
Htio / htjela bih voće ili sir. Jeg--il---er-- -a---u-- el-e- o--. J__ v__ g_____ h_ f____ e____ o___ J-g v-l g-e-n- h- f-u-t e-l-r o-t- ---------------------------------- Jeg vil gjerne ha frukt eller ost. 0
Htjeli / htjele bismo doručkovati. V--v----jerne spis---rok--t. V_ v__ g_____ s____ f_______ V- v-l g-e-n- s-i-e f-o-o-t- ---------------------------- Vi vil gjerne spise frokost. 0
Htjeli / htjele bismo ručati. V- v-- -j---e s-i-e--i--ag. V_ v__ g_____ s____ m______ V- v-l g-e-n- s-i-e m-d-a-. --------------------------- Vi vil gjerne spise middag. 0
Htjeli / htjele bismo večerati. Vi-vi- gj-r-- ------kveld-m--. V_ v__ g_____ s____ k_________ V- v-l g-e-n- s-i-e k-e-d-m-t- ------------------------------ Vi vil gjerne spise kveldsmat. 0
Šta biste htjeli / htjele za doručak? Hv- ø--k-r--- å -a til f-o----? H__ ø_____ d_ å h_ t__ f_______ H-a ø-s-e- d- å h- t-l f-o-o-t- ------------------------------- Hva ønsker du å ha til frokost? 0
Zemičke s marmeladom i medom? Rund-tyk-e- --d---lte-ø- og -o--i-g? R__________ m__ s_______ o_ h_______ R-n-s-y-k-r m-d s-l-e-ø- o- h-n-i-g- ------------------------------------ Rundstykker med syltetøy og honning? 0
Tost s kobasicom i sirom? T---t m-- p-l-e--g ost? T____ m__ p____ o_ o___ T-a-t m-d p-l-e o- o-t- ----------------------- Toast med pølse og ost? 0
Kuhano jaje? Et -o-- e--? E_ k___ e___ E- k-k- e-g- ------------ Et kokt egg? 0
Jaje na oko? E- -p-i-eg-? E_ s________ E- s-e-l-g-? ------------ Et speilegg? 0
Omlet? E- ---lett? E_ o_______ E- o-e-e-t- ----------- En omelett? 0
Molim još jedan jogurt. Kan -------e- jog---? K__ j__ f_ e_ j______ K-n j-g f- e- j-g-r-? --------------------- Kan jeg få en jogurt? 0
Molim još soli i bibera. Ka----- -å salt -g ---p-r? K__ j__ f_ s___ o_ p______ K-n j-g f- s-l- o- p-p-e-? -------------------------- Kan jeg få salt og pepper? 0
Molim još jednu čašu vode. Kan---g-få -- glass vann? K__ j__ f_ e_ g____ v____ K-n j-g f- e- g-a-s v-n-? ------------------------- Kan jeg få et glass vann? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + norveški (1-100) MP3 norveški (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušaoci nesvjesno obraćaju pažnju na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To takođe uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom ličnosti. Glas takođe igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, na primjer, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Ko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje utisak neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Pauze su takođe bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušaoci vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 pauza u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Da li ste to znali?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svako može odabrati koji norveški želi da uči!