Knjiga fraza

bs Pridjevi 2   »   vi Tính từ 2

79 [sedamdeset i devet]

Pridjevi 2

Pridjevi 2

79 [Bảy mươi chín]

Tính từ 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski vijetnamski Igra Više
Ja imam na sebi plavu haljinu. T-i--ang-m----ộ- c-iế--váy-màu--a-h-nước ---n. T__ đ___ m__ m__ c____ v__ m__ x___ n___ b____ T-i đ-n- m-c m-t c-i-c v-y m-u x-n- n-ớ- b-ể-. ---------------------------------------------- Tôi đang mặc một chiếc váy màu xanh nước biển. 0
Ja imam na sebi crvenu haljinu. T-i ---g -ặ--m-t chi-c vá--m-- đ-. T__ đ___ m__ m__ c____ v__ m__ đ__ T-i đ-n- m-c m-t c-i-c v-y m-u đ-. ---------------------------------- Tôi đang mặc một chiếc váy màu đỏ. 0
Ja imam na sebi zelenu haljinu. Tô- đang -ặ--m-t --iế----- -à- -anh -á câ-. T__ đ___ m__ m__ c____ v__ m__ x___ l_ c___ T-i đ-n- m-c m-t c-i-c v-y m-u x-n- l- c-y- ------------------------------------------- Tôi đang mặc một chiếc váy màu xanh lá cây. 0
Ja kupujem crnu tašnu. Tô----a -ộ- --i-túi m-u---n. T__ m__ m__ c__ t__ m__ đ___ T-i m-a m-t c-i t-i m-u đ-n- ---------------------------- Tôi mua một cái túi màu đen. 0
Ja kupujem smeđu tašnu. T-i--ua --t cá---ú--m-u-n--. T__ m__ m__ c__ t__ m__ n___ T-i m-a m-t c-i t-i m-u n-u- ---------------------------- Tôi mua một cái túi màu nâu. 0
Ja kupujem bijelu tašnu. T-- -u- -ột c-i t------ t-ắng. T__ m__ m__ c__ t__ m__ t_____ T-i m-a m-t c-i t-i m-u t-ắ-g- ------------------------------ Tôi mua một cái túi màu trắng. 0
Ja trebam novo auto. Tôi cầ- --t c-i---x- mới. T__ c__ m__ c____ x_ m___ T-i c-n m-t c-i-c x- m-i- ------------------------- Tôi cần một chiếc xe mới. 0
Ja trebam brzo auto. T-i--ầ--một chiế- x--n-anh. T__ c__ m__ c____ x_ n_____ T-i c-n m-t c-i-c x- n-a-h- --------------------------- Tôi cần một chiếc xe nhanh. 0
Ja trebam udobno auto. T-i c---m-t chiếc--e-----i -ái. T__ c__ m__ c____ x_ t____ m___ T-i c-n m-t c-i-c x- t-o-i m-i- ------------------------------- Tôi cần một chiếc xe thoải mái. 0
Tamo gore stanuje jedna stara žena. Mộ- -à ------n--ở -r-n --. M__ b_ g__ s___ ở t___ đ__ M-t b- g-à s-n- ở t-ê- đ-. -------------------------- Một bà già sống ở trên đó. 0
Tamo gore stanuje jedna debela žena. Mộ------i-p----- t----o---n--ở------đó. M__ n____ p__ n_ t_ b__ s___ ở t___ đ__ M-t n-ư-i p-ụ n- t- b-o s-n- ở t-ê- đ-. --------------------------------------- Một người phụ nữ to béo sống ở trên đó. 0
Tamo dole stanuje jedna radoznala žena. M-- --ườ----- -- t--m---ốn----d--i-đó. M__ n____ p__ n_ t_ m_ s___ ở d___ đ__ M-t n-ư-i p-ụ n- t- m- s-n- ở d-ớ- đ-. -------------------------------------- Một người phụ nữ tò mò sống ở dưới đó. 0
Naši gosti su bili dragi ljudi. K-á-- củ--c-ún- tôi là-n--ng--------- --. K____ c__ c____ t__ l_ n____ n____ t_ t__ K-á-h c-a c-ú-g t-i l- n-ữ-g n-ư-i t- t-. ----------------------------------------- Khách của chúng tôi là những người tử tế. 0
Naši gosti su bili kulturni ljudi. K--c--c----h--g-t--------ữ-g -g--i -ị-h s-. K____ c__ c____ t__ l_ n____ n____ l___ s__ K-á-h c-a c-ú-g t-i l- n-ữ-g n-ư-i l-c- s-. ------------------------------------------- Khách của chúng tôi là những người lịch sự. 0
Naši gosti su bili interesantni ljudi. K-ác---ủ--chú-g-tôi là--h--g-ngườ- -h----. K____ c__ c____ t__ l_ n____ n____ t__ v__ K-á-h c-a c-ú-g t-i l- n-ữ-g n-ư-i t-ú v-. ------------------------------------------ Khách của chúng tôi là những người thú vị. 0
Ja imam dragu djecu. T-i ----hững đ-- con-đá-g----. T__ c_ n____ đ__ c__ đ___ y___ T-i c- n-ữ-g đ-a c-n đ-n- y-u- ------------------------------ Tôi có những đứa con đáng yêu. 0
Ali komšije imaju bezobraznu djecu. N-ư-g--à n-ườ--h-n- --m -ó -h-n- đ-- c-n -- đố-. N____ m_ n____ h___ x__ c_ n____ đ__ c__ h_ đ___ N-ư-g m- n-ư-i h-n- x-m c- n-ữ-g đ-a c-n h- đ-n- ------------------------------------------------ Nhưng mà người hàng xóm có những đứa con hư đốn. 0
Jesu li Vaša djeca dobra? Các --n c-a -ạn--ó----a--khô-g? C__ c__ c__ b__ c_ n____ k_____ C-c c-n c-a b-n c- n-o-n k-ô-g- ------------------------------- Các con của bạn có ngoan không? 0

Jedan jezik, mnogo varijeteta

Čak i kada govorimo samo jedan jezik, govorimo mnogo jezika. Jer nijedan jezik nije zatvoren sistem. Svaki jezik pokazuje mnoge različite dimenzije. Jezik je živi sistem. Govornici se uvijek usmjeravaju prema svojim sugovornicima. Stoga ljudi mijenjaju jezik koji govore. Ti varijeteti se pojavljuju u različitim oblicima. Svaki jezik, na primjer, ima istoriju. Ona se mijenjala i nastavit će se mijenjati. To se vidi po tome što stariji ljudi govore drugačije od mladih. U većini jezika takođerpostoje različiti dijalekti. Međutim, mnogi govornici dijalekata se mogu prilagoditi svojoj okolini. U određenim situacijama govore standardni jezik. Različite društvene grupe koriste različite jezike. Jezik mladih ili lovački žargon su primjer za to. Većina ljudi govori drugačije na poslu nego kod kuće. Mnogi na poslu koriste i stručni jezik. Razlike postoje i u usmenom i pismenom jeziku. Govorni jezik je većinom puno jednostavniji od pisanog. Ta razlika može biti jako velika. To je slučaj kad se pisani jezici dugo ne mijenjaju. Govornik tada mora prvo naučiti jezik koristiti pismo. Jezik žena i muškaraca se često razlikuje. U zapadnim društvima ta razlika nije jako velika. Međutim, postoje zemlje u kojima žene govore sasvim drugačije od muškaraca. U nekim kulturama uljudnost ima vlastiti jezični oblik. Pričanje uopće nije lako! Moramo paziti na mnoge različite stvari istovremeno...