Knjiga fraza

bs Pridjevi 2   »   zh 形容词2

79 [sedamdeset i devet]

Pridjevi 2

Pridjevi 2

79[七十九]

79 [qīshíjiǔ]

形容词2

xíngróngcí 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kineski (pojednostavljeni) Igra Više
Ja imam na sebi plavu haljinu. 我 -着 -件 -色的 -服-。 我 穿_ 一_ 蓝__ 衣_ 。 我 穿- 一- 蓝-的 衣- 。 ---------------- 我 穿着 一件 蓝色的 衣服 。 0
wǒ -hu--z-uó--ī-jiàn lá- s- d- y-f-. w_ c________ y_ j___ l__ s_ d_ y____ w- c-u-n-h-ó y- j-à- l-n s- d- y-f-. ------------------------------------ wǒ chuānzhuó yī jiàn lán sè de yīfú.
Ja imam na sebi crvenu haljinu. 我 穿着--件-红----服-。 我 穿_ 一_ 红__ 衣_ 。 我 穿- 一- 红-的 衣- 。 ---------------- 我 穿着 一件 红色的 衣服 。 0
Wǒ chuā--huó----j-à---ón-sè--------. W_ c________ y_ j___ h_____ d_ y____ W- c-u-n-h-ó y- j-à- h-n-s- d- y-f-. ------------------------------------ Wǒ chuānzhuó yī jiàn hóngsè de yīfú.
Ja imam na sebi zelenu haljinu. 我-穿---- 绿-的-衣服-。 我 穿_ 一_ 绿__ 衣_ 。 我 穿- 一- 绿-的 衣- 。 ---------------- 我 穿着 一件 绿色的 衣服 。 0
W---h-ān-----y---------sè-d---ī--. W_ c________ y_ j___ l___ d_ y____ W- c-u-n-h-ó y- j-à- l-s- d- y-f-. ---------------------------------- Wǒ chuānzhuó yī jiàn lǜsè de yīfú.
Ja kupujem crnu tašnu. 我 - -- -色---提包 。 我 买 一_ 黑__ 手__ 。 我 买 一- 黑-的 手-包 。 ---------------- 我 买 一个 黑色的 手提包 。 0
W- m-i---g--hē-sè----s-ǒ--í---o. W_ m__ y___ h____ d_ s_____ b___ W- m-i y-g- h-i-è d- s-ǒ-t- b-o- -------------------------------- Wǒ mǎi yīgè hēisè de shǒutí bāo.
Ja kupujem smeđu tašnu. 我 - 一个 --- 手-包 。 我 买 一_ 棕__ 手__ 。 我 买 一- 棕-的 手-包 。 ---------------- 我 买 一个 棕色的 手提包 。 0
W- --i-y----z-n-sè-de s------b-o. W_ m__ y___ z_____ d_ s_____ b___ W- m-i y-g- z-n-s- d- s-ǒ-t- b-o- --------------------------------- Wǒ mǎi yīgè zōngsè de shǒutí bāo.
Ja kupujem bijelu tašnu. 我-买--- 白-- --包-。 我 买 一_ 白__ 手__ 。 我 买 一- 白-的 手-包 。 ---------------- 我 买 一个 白色的 手提包 。 0
W- --i -īg--báisè-de-s-ǒu------. W_ m__ y___ b____ d_ s_____ b___ W- m-i y-g- b-i-è d- s-ǒ-t- b-o- -------------------------------- Wǒ mǎi yīgè báisè de shǒutí bāo.
Ja trebam novo auto. 我 -要 -辆---- 。 我 需_ 一_ 新__ 。 我 需- 一- 新-车 。 ------------- 我 需要 一辆 新汽车 。 0
Wǒ-x-y-o--ī-l--n- xī--q-ch-. W_ x____ y_ l____ x__ q_____ W- x-y-o y- l-à-g x-n q-c-ē- ---------------------------- Wǒ xūyào yī liàng xīn qìchē.
Ja trebam brzo auto. 我 需要----跑-快- -车 我 需_ 一_ 跑___ 汽_ 我 需- 一- 跑-快- 汽- --------------- 我 需要 一辆 跑得快的 汽车 0
W- -ū-à--y---i-ng--ǎ--dé------d- -ì-h-. W_ x____ y_ l____ p__ d_ k___ d_ q_____ W- x-y-o y- l-à-g p-o d- k-à- d- q-c-ē- --------------------------------------- Wǒ xūyào yī liàng pǎo dé kuài de qìchē.
Ja trebam udobno auto. 我-需要 一辆 --的--车 。 我 需_ 一_ 舒__ 汽_ 。 我 需- 一- 舒-的 汽- 。 ---------------- 我 需要 一辆 舒适的 汽车 。 0
Wǒ --yào-yī-l---g-shū-------q---ē. W_ x____ y_ l____ s_____ d_ q_____ W- x-y-o y- l-à-g s-ū-h- d- q-c-ē- ---------------------------------- Wǒ xūyào yī liàng shūshì de qìchē.
Tamo gore stanuje jedna stara žena. 那 上面 住着--位 老女--。 那 上_ 住_ 一_ 老__ 。 那 上- 住- 一- 老-士 。 ---------------- 那 上面 住着 一位 老女士 。 0
Nà--------àn-zh---------èi --- n-s--. N_ s________ z_____ y_ w__ l__ n_____ N- s-à-g-i-n z-ù-h- y- w-i l-o n-s-ì- ------------------------------------- Nà shàngmiàn zhùzhe yī wèi lǎo nǚshì.
Tamo gore stanuje jedna debela žena. 那----住- 一位 胖女- 。 那 上_ 住_ 一_ 胖__ 。 那 上- 住- 一- 胖-士 。 ---------------- 那 上面 住着 一位 胖女士 。 0
Nà s-àn-m--n--hù-h- y- -èi-p--g--ǚs-ì. N_ s________ z_____ y_ w__ p___ n_____ N- s-à-g-i-n z-ù-h- y- w-i p-n- n-s-ì- -------------------------------------- Nà shàngmiàn zhùzhe yī wèi pàng nǚshì.
Tamo dole stanuje jedna radoznala žena. 那-下面 -- ------- 女--。 那 下_ 住_ 一_ 很___ 女_ 。 那 下- 住- 一- 很-奇- 女- 。 -------------------- 那 下面 住着 一位 很好奇的 女士 。 0
N- xiàm-à---hù-he--- wèi-h-n hà-q--de--ǚ--ì. N_ x______ z_____ y_ w__ h__ h____ d_ n_____ N- x-à-i-n z-ù-h- y- w-i h-n h-o-í d- n-s-ì- -------------------------------------------- Nà xiàmiàn zhùzhe yī wèi hěn hàoqí de nǚshì.
Naši gosti su bili dragi ljudi. 我们---人 - -好- 人-。 我__ 客_ 是 友__ 人 。 我-的 客- 是 友-的 人 。 ---------------- 我们的 客人 是 友好的 人 。 0
Wǒme- -e k---n-shì yǒ-h-o--e r-n. W____ d_ k____ s__ y_____ d_ r___ W-m-n d- k-r-n s-ì y-u-ǎ- d- r-n- --------------------------------- Wǒmen de kèrén shì yǒuhǎo de rén.
Naši gosti su bili kulturni ljudi. 我们---人---有礼-的-- 。 我__ 客_ 是 有___ 人 。 我-的 客- 是 有-貌- 人 。 ----------------- 我们的 客人 是 有礼貌的 人 。 0
W-m-n d- ---én-shì ----lǐ-à- de-r-n. W____ d_ k____ s__ y__ l____ d_ r___ W-m-n d- k-r-n s-ì y-u l-m-o d- r-n- ------------------------------------ Wǒmen de kèrén shì yǒu lǐmào de rén.
Naši gosti su bili interesantni ljudi. 我们-----是----的-- 。 我__ 客_ 是 很___ 人 。 我-的 客- 是 很-趣- 人 。 ----------------- 我们的 客人 是 很有趣的 人 。 0
W-m-n-d- ----n --ì-hěn-y-uq-----ré-. W____ d_ k____ s__ h__ y____ d_ r___ W-m-n d- k-r-n s-ì h-n y-u-ù d- r-n- ------------------------------------ Wǒmen de kèrén shì hěn yǒuqù de rén.
Ja imam dragu djecu. 我---------。 我 有___ 孩_ 。 我 有-爱- 孩- 。 ----------- 我 有可爱的 孩子 。 0
W- -ǒ- -ě----d- ---z-. W_ y__ k____ d_ h_____ W- y-u k-'-i d- h-i-i- ---------------------- Wǒ yǒu kě'ài de háizi.
Ali komšije imaju bezobraznu djecu. 但是--- - 调-的 -子-。 但_ 邻_ 有 调__ 孩_ 。 但- 邻- 有 调-的 孩- 。 ---------------- 但是 邻居 有 调皮的 孩子 。 0
D-ns---lí-j- --u tiáo--------izi. D_____ l____ y__ t_____ d_ h_____ D-n-h- l-n-ū y-u t-á-p- d- h-i-i- --------------------------------- Dànshì línjū yǒu tiáopí de háizi.
Jesu li Vaša djeca dobra? 您--孩子-乖-吗-? 您_ 孩_ 乖 吗 ? 您- 孩- 乖 吗 ? ----------- 您的 孩子 乖 吗 ? 0
Nín-d--h---- ---i-ma? N__ d_ h____ g___ m__ N-n d- h-i-i g-ā- m-? --------------------- Nín de háizi guāi ma?

Jedan jezik, mnogo varijeteta

Čak i kada govorimo samo jedan jezik, govorimo mnogo jezika. Jer nijedan jezik nije zatvoren sistem. Svaki jezik pokazuje mnoge različite dimenzije. Jezik je živi sistem. Govornici se uvijek usmjeravaju prema svojim sugovornicima. Stoga ljudi mijenjaju jezik koji govore. Ti varijeteti se pojavljuju u različitim oblicima. Svaki jezik, na primjer, ima istoriju. Ona se mijenjala i nastavit će se mijenjati. To se vidi po tome što stariji ljudi govore drugačije od mladih. U većini jezika takođerpostoje različiti dijalekti. Međutim, mnogi govornici dijalekata se mogu prilagoditi svojoj okolini. U određenim situacijama govore standardni jezik. Različite društvene grupe koriste različite jezike. Jezik mladih ili lovački žargon su primjer za to. Većina ljudi govori drugačije na poslu nego kod kuće. Mnogi na poslu koriste i stručni jezik. Razlike postoje i u usmenom i pismenom jeziku. Govorni jezik je većinom puno jednostavniji od pisanog. Ta razlika može biti jako velika. To je slučaj kad se pisani jezici dugo ne mijenjaju. Govornik tada mora prvo naučiti jezik koristiti pismo. Jezik žena i muškaraca se često razlikuje. U zapadnim društvima ta razlika nije jako velika. Međutim, postoje zemlje u kojima žene govore sasvim drugačije od muškaraca. U nekim kulturama uljudnost ima vlastiti jezični oblik. Pričanje uopće nije lako! Moramo paziti na mnoge različite stvari istovremeno...