Knjiga fraza

bs Zavisne rečenice sa da li   »   ti “ከም” ዘለዎም ንኡስ ሓሳብት

93 [devedeset i tri]

Zavisne rečenice sa da li

Zavisne rečenice sa da li

93 [ተስዓንሰለስተን]

93 [tesi‘aniselesiteni]

“ከም” ዘለዎም ንኡስ ሓሳብት

[“kemi” zelewomi ni’usi ḥasabiti]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
Ne znam da li me on voli. ን----ዘ--ረ--ኣይ-ል----። ንሱ ከምዘፍቅረኒ ኣይፈልጥን‘የ። ን- ከ-ዘ-ቅ-ኒ ኣ-ፈ-ጥ-‘-። -------------------- ንሱ ከምዘፍቅረኒ ኣይፈልጥን‘የ። 0
n-s- kem-ze--k--re-ī --i--l-t---i--e። nisu kemizefik’irenī ayifelit’ini‘ye። n-s- k-m-z-f-k-i-e-ī a-i-e-i-’-n-‘-e- ------------------------------------- nisu kemizefik’irenī ayifelit’ini‘ye።
Ne znam da li će se on vratiti. ንሱ---ዝም-ስ ይ-ልጥ---። ንሱ ከምዝምለስ ይፈልጥን‘የ። ን- ከ-ዝ-ለ- ይ-ል-ን-የ- ------------------ ንሱ ከምዝምለስ ይፈልጥን‘የ። 0
ni-- kemi------s- ---el-t--n-‘-e። nisu kemizimilesi yifelit’ini‘ye። n-s- k-m-z-m-l-s- y-f-l-t-i-i-y-። --------------------------------- nisu kemizimilesi yifelit’ini‘ye።
Ne znam da li će me nazvati. ን -ከ-ዝድውለለይ-ይ-ልጥ--የ። ን ሱከምዝድውለለይ ይፈልጥን‘የ። ን ሱ-ም-ድ-ለ-ይ ይ-ል-ን-የ- -------------------- ን ሱከምዝድውለለይ ይፈልጥን‘የ። 0
n- s-k-m------il-l-y- ---e--t’---‘y-። ni sukemizidiwileleyi yifelit’ini‘ye። n- s-k-m-z-d-w-l-l-y- y-f-l-t-i-i-y-። ------------------------------------- ni sukemizidiwileleyi yifelit’ini‘ye።
Da li on mene ipak voli? ከም-ዘፍ--- ? ከም ዘፍቅረኒ ? ከ- ዘ-ቅ-ኒ ? ---------- ከም ዘፍቅረኒ ? 0
k-m- -ef-k’--e-ī-? kemi zefik’irenī ? k-m- z-f-k-i-e-ī ? ------------------ kemi zefik’irenī ?
Da li će se on ipak vratiti? ከም ዝ--ስ-? ከም ዝምለስ ? ከ- ዝ-ለ- ? --------- ከም ዝምለስ ? 0
k-mi z-m-l-si ? kemi zimilesi ? k-m- z-m-l-s- ? --------------- kemi zimilesi ?
Da li će me on ipak nazvati? ከም-----ለ- ? ከም ዝድውለለይ ? ከ- ዝ-ው-ለ- ? ----------- ከም ዝድውለለይ ? 0
kem- z---wi-e---- ? kemi zidiwileleyi ? k-m- z-d-w-l-l-y- ? ------------------- kemi zidiwileleyi ?
Pitam se da li on misli na mene. ይ---ኒ -- --ል-ሕ- ኣ-ኒ-። ይሓስበኒ ዲዩ ዝብል ሕቶ ኣሎኒ ። ይ-ስ-ኒ ዲ- ዝ-ል ሕ- ኣ-ኒ ። --------------------- ይሓስበኒ ዲዩ ዝብል ሕቶ ኣሎኒ ። 0
yih--si---- --yu z-b-li-h--to-al--ī-። yih-asibenī dīyu zibili h-ito alonī ። y-h-a-i-e-ī d-y- z-b-l- h-i-o a-o-ī ። ------------------------------------- yiḥasibenī dīyu zibili ḥito alonī ።
Pitam se da li on ima drugu. ካ----ላ---ያ ዝ---ሕቶ----። ካልእ ኣላቶ ድያ ዝብል ሕቶ ኣሎኒ። ካ-እ ኣ-ቶ ድ- ዝ-ል ሕ- ኣ-ኒ- ---------------------- ካልእ ኣላቶ ድያ ዝብል ሕቶ ኣሎኒ። 0
ka--’i--l----d-y- -i-il--ḥ----alon-። kali’i alato diya zibili h-ito alonī። k-l-’- a-a-o d-y- z-b-l- h-i-o a-o-ī- ------------------------------------- kali’i alato diya zibili ḥito alonī።
Pitam se da li on laže. ይ-- ዲ- ------ -ሎኒ። ይሕሱ ዲዩ ዝብል ሕቶ ኣሎኒ። ይ-ሱ ዲ- ዝ-ል ሕ- ኣ-ኒ- ------------------ ይሕሱ ዲዩ ዝብል ሕቶ ኣሎኒ። 0
yih-is- -ī-u-z--ili--̣i-- a----። yih-isu dīyu zibili h-ito alonī። y-h-i-u d-y- z-b-l- h-i-o a-o-ī- -------------------------------- yiḥisu dīyu zibili ḥito alonī።
Misli li on ipak na mene? ከ----ስ-ኒ ? ከም ዝሓስበኒ ? ከ- ዝ-ስ-ኒ ? ---------- ከም ዝሓስበኒ ? 0
k--i zih--s--e-ī-? kemi zih-asibenī ? k-m- z-h-a-i-e-ī ? ------------------ kemi ziḥasibenī ?
Ima li on ipak neku drugu? ካ-እ--ም ----? ካልእ ከም ዘላቶ ? ካ-እ ከ- ዘ-ቶ ? ------------ ካልእ ከም ዘላቶ ? 0
ka---i --m--zel-t- ? kali’i kemi zelato ? k-l-’- k-m- z-l-t- ? -------------------- kali’i kemi zelato ?
Kaže li on ipak istinu? እቲ -ቂ-ከ-------? እቲ ሓቂ ከም ዝዛረብ ? እ- ሓ- ከ- ዝ-ረ- ? --------------- እቲ ሓቂ ከም ዝዛረብ ? 0
itī ḥak-ī-k------z----- ? itī h-ak’ī kemi zizarebi ? i-ī h-a-’- k-m- z-z-r-b- ? -------------------------- itī ḥak’ī kemi zizarebi ?
Sumnjam da li me on stvarno voli. ና-ብ-ቂ ከ-ዝ------ጣራጠ- ኣሎ-። ናይብሓቂ ከምዝፈትወኒ እጣራጠር ኣሎኹ። ና-ብ-ቂ ከ-ዝ-ት-ኒ እ-ራ-ር ኣ-ኹ- ------------------------ ናይብሓቂ ከምዝፈትወኒ እጣራጠር ኣሎኹ። 0
na-ibi-̣---ī---miz--e--we-- i-’-ra--e-i--l--̱u። nayibih-ak’ī kemizifetiwenī it’arat’eri aloh-u። n-y-b-h-a-’- k-m-z-f-t-w-n- i-’-r-t-e-i a-o-̱-። ----------------------------------------------- nayibiḥak’ī kemizifetiwenī it’arat’eri aloẖu።
Sumnjam da li će mi pisati. እጽ--ለ- -- ----ጣራ-- ኣ-ኹ። እጽሕፈለይ ዲዩ ኢለ እጣራጠር ኣሎኹ። እ-ሕ-ለ- ዲ- ኢ- እ-ራ-ር ኣ-ኹ- ----------------------- እጽሕፈለይ ዲዩ ኢለ እጣራጠር ኣሎኹ። 0
its----ife--y- dīy---le -----at-eri ------። its’ih-ifeleyi dīyu īle it’arat’eri aloh-u። i-s-i-̣-f-l-y- d-y- ī-e i-’-r-t-e-i a-o-̱-። ------------------------------------------- its’iḥifeleyi dīyu īle it’arat’eri aloẖu።
Sumnjam da li će me oženiti. ከም-ምር-ወኒ-እ-ራ-- -ሎኹ። ከምዝምርዓወኒ እጣራጠር ኣሎኹ። ከ-ዝ-ር-ወ- እ-ራ-ር ኣ-ኹ- ------------------- ከምዝምርዓወኒ እጣራጠር ኣሎኹ። 0
k--------i‘a--n--i-----t’--i--loẖ-። kemizimiri‘awenī it’arat’eri aloh-u። k-m-z-m-r-‘-w-n- i-’-r-t-e-i a-o-̱-። ------------------------------------ kemizimiri‘awenī it’arat’eri aloẖu።
Da li on mene stvarno voli? ና-ብሓ- ከም-ዝ--ወ--? ናይብሓዊ ከም ዝፈትወኒ ? ና-ብ-ዊ ከ- ዝ-ት-ኒ ? ---------------- ናይብሓዊ ከም ዝፈትወኒ ? 0
nay--iḥ-wī kem- zi--ti--nī ? nayibih-awī kemi zifetiwenī ? n-y-b-h-a-ī k-m- z-f-t-w-n- ? ----------------------------- nayibiḥawī kemi zifetiwenī ?
Da li će mi ipak pisati? ከም ዝጽሕፈለይ-? ከም ዝጽሕፈለይ ? ከ- ዝ-ሕ-ለ- ? ----------- ከም ዝጽሕፈለይ ? 0
k-m- zi-s--ḥ--e-----? kemi zits’ih-ifeleyi ? k-m- z-t-’-h-i-e-e-i ? ---------------------- kemi zits’iḥifeleyi ?
Da li će me ipak oženiti? ከ- ---ዓ-- ? ከም ዝምርዓወኒ ? ከ- ዝ-ር-ወ- ? ----------- ከም ዝምርዓወኒ ? 0
k-mi ----r---we-ī ? kemi zimiri‘awenī ? k-m- z-m-r-‘-w-n- ? ------------------- kemi zimiri‘awenī ?

Kako mozak uči gramatiku?

Svoj maternji jezik počinjemo učiti kao bebe. To se dešava potpuno automatski. Mi to ne primjećujemo. Prilikom učenja naš mozak mora puno raditi. Na primjer, dok učimo gramatiku, on ima jako puno posla. Svaki dan čuje nove stvari. Stalno dobija nova impulse. Međutim, mozak ne može obraditi svaki impuls pojedinačno. Mora se ponašati ekonomično. Zato se orijentira na pravilnosti. Mozak pamti ono što često čuje. On registrira koliko često se neka stvar ponavlja. Iz tih primjera zatim izvlači gramatičko pravilo. Djeca znaju da li je neka rečenica tačna ili netačna. Međutim, ne znaju zašto je to tako. Njihov mozak poznaje pravila iako ih nije učio. Odrasli drugačije uče jezike. Oni već poznaju strukturu svog maternjeg jezika. Ona je osnova za nova gramatička pravila. Odraslima je za učenje potrebna nastava. Mozak ima utvrđen sistem prilikom učenja gramatike. To je recimo vidljivo na imenicama i glagolima. Oni se pohranjuju u različitа područja mozga. Prilikom njihove obrade aktiviraju se različiti dijelovi mozga. Nadalje, jednostavna pravila se uče na drugačiji način od složenih. Kod složenih pravila više moždanih područja radi skupa. Još nije istraženo na koji tačno način mozak uči gramatiku. No zna se da teoretski može naučiti svaku gramatiku...