Knjiga fraza

bs Voće i životne namirnice   »   ti ፍሩታታትን ኣስቬዛን

15 [petnaest]

Voće i životne namirnice

Voće i životne namirnice

15 [ዓሰርተሓሙሽተ]

15 [‘aseriteḥamushite]

ፍሩታታትን ኣስቬዛን

[firutatatini asivēzani]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
Ja imam jagodu. ኣ--ሓደ-------ሎኒ። ኣነ ሓደ ፍራውለ ኣሎኒ። ኣ- ሓ- ፍ-ው- ኣ-ኒ- --------------- ኣነ ሓደ ፍራውለ ኣሎኒ። 0
ane---ad--f-r-w-l---lo--። ane h-ade firawile alonī። a-e h-a-e f-r-w-l- a-o-ī- ------------------------- ane ḥade firawile alonī።
Ja imam kivi i lubenicu. ኣ--ሓ-ቲ ኪቪ--ሓደ-መ--ን----። ኣነ ሓንቲ ኪቪን ሓደ መሎንን ኣሎኒ። ኣ- ሓ-ቲ ኪ-ን ሓ- መ-ን- ኣ-ኒ- ----------------------- ኣነ ሓንቲ ኪቪን ሓደ መሎንን ኣሎኒ። 0
a-e-ḥa-i-- kī-īn- h-a-e--e---ini---o-ī። ane h-anitī kīvīni h-ade melonini alonī። a-e h-a-i-ī k-v-n- h-a-e m-l-n-n- a-o-ī- ---------------------------------------- ane ḥanitī kīvīni ḥade melonini alonī።
Ja imam narandžu i grejpfrut. ኣነ--ደ -ራን------ ግረ-----ን ኣሎኒ። ኣነ ሓደ ኣራንጅን ሓንቲ ግረፕ-ፍሩትን ኣሎኒ። ኣ- ሓ- ኣ-ን-ን ሓ-ቲ ግ-ፕ-ፍ-ት- ኣ-ኒ- ----------------------------- ኣነ ሓደ ኣራንጅን ሓንቲ ግረፕ-ፍሩትን ኣሎኒ። 0
a-------- --a--jini-ḥani-ī g-repi--i---in--al-n-። ane h-ade aranijini h-anitī girepi-firutini alonī። a-e h-a-e a-a-i-i-i h-a-i-ī g-r-p---i-u-i-i a-o-ī- -------------------------------------------------- ane ḥade aranijini ḥanitī girepi-firutini alonī።
Ja imam jabuku i mango. ኣ- ሓ- -ፋ-- ሓደ--ን-ን-ኣ--። ኣነ ሓደ ቱፋሕን ሓደ ማንጎን ኣለኒ። ኣ- ሓ- ቱ-ሕ- ሓ- ማ-ጎ- ኣ-ኒ- ----------------------- ኣነ ሓደ ቱፋሕን ሓደ ማንጎን ኣለኒ። 0
a-e h---e tufa---------de----i---- al---። ane h-ade tufah-ini h-ade manigoni alenī። a-e h-a-e t-f-h-i-i h-a-e m-n-g-n- a-e-ī- ----------------------------------------- ane ḥade tufaḥini ḥade manigoni alenī።
Ja imam bananu i ananas. ኣነ--ደ--ናናን-ሓደ ኣናና-ን-ኣ-ኒ። ኣነ ሓደ ባናናን ሓደ ኣናናስን ኣሎኒ። ኣ- ሓ- ባ-ና- ሓ- ኣ-ና-ን ኣ-ኒ- ------------------------ ኣነ ሓደ ባናናን ሓደ ኣናናስን ኣሎኒ። 0
a-e-----e --nan--i-ḥa-- an--as-n- a---ī። ane h-ade bananani h-ade ananasini alonī። a-e h-a-e b-n-n-n- h-a-e a-a-a-i-i a-o-ī- ----------------------------------------- ane ḥade bananani ḥade ananasini alonī።
Ja pravim voćnu salatu. ኣነ ሓ- -ላ--ፍ-ታ----ር። ኣነ ሓደ ሳላጣ-ፍሩታ እገብር። ኣ- ሓ- ሳ-ጣ-ፍ-ታ እ-ብ-። ------------------- ኣነ ሓደ ሳላጣ-ፍሩታ እገብር። 0
a-e h-ade -a-at---fir-ta--g-b---። ane h-ade salat’a-firuta igebiri። a-e h-a-e s-l-t-a-f-r-t- i-e-i-i- --------------------------------- ane ḥade salat’a-firuta igebiri።
Ja jedem tost. ኣነ ሓደ -ስት ----በ--። ኣነ ሓደ ቶስት እየ ዝበልዕ። ኣ- ሓ- ቶ-ት እ- ዝ-ል-። ------------------ ኣነ ሓደ ቶስት እየ ዝበልዕ። 0
a---ḥ----tos-ti i-- -ibe-i-i። ane h-ade tositi iye zibeli‘i። a-e h-a-e t-s-t- i-e z-b-l-‘-። ------------------------------ ane ḥade tositi iye zibeli‘i።
Ja jedem tost s maslacem. ኣ- -ደ--ስት-ም--ጠስ--እበል-። ኣነ ሓደ ቶስት ምስ ጠስሚ እበልዕ። ኣ- ሓ- ቶ-ት ም- ጠ-ሚ እ-ል-። ---------------------- ኣነ ሓደ ቶስት ምስ ጠስሚ እበልዕ። 0
a-e--̣a-- -o-i---m--i-t’-sim--ibe----። ane h-ade tositi misi t’esimī ibeli‘i። a-e h-a-e t-s-t- m-s- t-e-i-ī i-e-i-i- -------------------------------------- ane ḥade tositi misi t’esimī ibeli‘i።
Ja jedem tost s maslacem i marmeladom. ኣነ--- --ት ም-----ን---ማላድን--በ--። ኣነ ሓደ ቶስት ምስ ጠስምን ማርማላድን እበልዕ። ኣ- ሓ- ቶ-ት ም- ጠ-ም- ማ-ማ-ድ- እ-ል-። ------------------------------ ኣነ ሓደ ቶስት ምስ ጠስምን ማርማላድን እበልዕ። 0
an- -̣-de t----i-m--- t’e-i--n- m-r--a----ni ib----i። ane h-ade tositi misi t’esimini marimaladini ibeli‘i። a-e h-a-e t-s-t- m-s- t-e-i-i-i m-r-m-l-d-n- i-e-i-i- ----------------------------------------------------- ane ḥade tositi misi t’esimini marimaladini ibeli‘i።
Ja jedem sendvič. ኣነ-ሓደ--ንድዊ- -ፓኒ-) እበ--። ኣነ ሓደ ሰንድዊጅ (ፓኒኖ) እበልዕ። ኣ- ሓ- ሰ-ድ-ጅ (-ኒ-) እ-ል-። ----------------------- ኣነ ሓደ ሰንድዊጅ (ፓኒኖ) እበልዕ። 0
a-- -̣ad---e----wīj---panī--- ibeli--። ane h-ade senidiwīji (panīno) ibeli‘i። a-e h-a-e s-n-d-w-j- (-a-ī-o- i-e-i-i- -------------------------------------- ane ḥade senidiwīji (panīno) ibeli‘i።
Ja jedem sendvič s margarinom. ኣነ -ደ ሰ--ዊ- ---ማ--ሪ----ል-። ኣነ ሓደ ሰንድዊጅ ምስ ማርጋሪን እበልዕ። ኣ- ሓ- ሰ-ድ-ጅ ም- ማ-ጋ-ን እ-ል-። -------------------------- ኣነ ሓደ ሰንድዊጅ ምስ ማርጋሪን እበልዕ። 0
a-e-h-ad---e-idi-īj-----i---riga--ni ---li-i። ane h-ade senidiwīji misi marigarīni ibeli‘i። a-e h-a-e s-n-d-w-j- m-s- m-r-g-r-n- i-e-i-i- --------------------------------------------- ane ḥade senidiwīji misi marigarīni ibeli‘i።
Ja jedem sendvič s margarinom i paradajzom. ኣነ -----ድ-- -ስ-ማ---ንን-ጸብሒ--ቡንን-እ--ዕ። ኣነ ሓደ ሰንድዊጅ ምስ ማርጋሪንን ጸብሒ-ኣቡንን እበሎዕ። ኣ- ሓ- ሰ-ድ-ጅ ም- ማ-ጋ-ን- ጸ-ሒ-ኣ-ን- እ-ሎ-። ------------------------------------ ኣነ ሓደ ሰንድዊጅ ምስ ማርጋሪንን ጸብሒ-ኣቡንን እበሎዕ። 0
an- --ade-s--id----i ---i -ar----ī--ni --’eb-h-ī-ab----i ibelo‘i። ane h-ade senidiwīji misi marigarīnini ts’ebih-ī-abunini ibelo‘i። a-e h-a-e s-n-d-w-j- m-s- m-r-g-r-n-n- t-’-b-h-ī-a-u-i-i i-e-o-i- ----------------------------------------------------------------- ane ḥade senidiwīji misi marigarīnini ts’ebiḥī-abunini ibelo‘i።
Mi trebamo hljeba / kruha i riže. ንሕ- --ን ሩዝ--የ-ልየ-። ንሕና ባንን ሩዝን የድልየና። ን-ና ባ-ን ሩ-ን የ-ል-ና- ------------------ ንሕና ባንን ሩዝን የድልየና። 0
niḥ-n------ni---zi---y-di-i----። nih-ina banini ruzini yediliyena። n-h-i-a b-n-n- r-z-n- y-d-l-y-n-። --------------------------------- niḥina banini ruzini yediliyena።
Mi trebamo ribu i odreske. ን-ና --ን-ስጋ- -ድልየ-። ንሕና ዓሳን ስጋን የድልየና። ን-ና ዓ-ን ስ-ን የ-ል-ና- ------------------ ንሕና ዓሳን ስጋን የድልየና። 0
ni-̣ina-‘a-a-i--i-an- yed--i----። nih-ina ‘asani sigani yediliyena። n-h-i-a ‘-s-n- s-g-n- y-d-l-y-n-። --------------------------------- niḥina ‘asani sigani yediliyena።
Mi trebamo picu i špagete. ንሕና ፒ-- ---ትን-የ--የ-። ንሕና ፒሳን ስፓገትን የድልየና። ን-ና ፒ-ን ስ-ገ-ን የ-ል-ና- -------------------- ንሕና ፒሳን ስፓገትን የድልየና። 0
n-ḥin- pī-a-- s--a---ini y-d------a። nih-ina pīsani sipagetini yediliyena። n-h-i-a p-s-n- s-p-g-t-n- y-d-l-y-n-። ------------------------------------- niḥina pīsani sipagetini yediliyena።
Šta još trebamo? እ----ኣ---ና ----ና? እንታይ ኣሎ ጌና ዘድልየና? እ-ታ- ኣ- ጌ- ዘ-ል-ና- ----------------- እንታይ ኣሎ ጌና ዘድልየና? 0
init----al- -ē-----d-l-ye--? initayi alo gēna zediliyena? i-i-a-i a-o g-n- z-d-l-y-n-? ---------------------------- initayi alo gēna zediliyena?
Mi trebamo mrkvu i paradajz za supu. ንሕ- --ት- --ሒ--ቡን----ረ- የ--የ-። ንሕና ካሮትን ጸብሒ-ኣቡንን ንመረቕ የድልየና። ን-ና ካ-ት- ጸ-ሒ-ኣ-ን- ን-ረ- የ-ል-ና- ----------------------------- ንሕና ካሮትን ጸብሒ-ኣቡንን ንመረቕ የድልየና። 0
ni-̣--- ----t-------e-i----abuni-i ni------’--y-d--iy-na። nih-ina karotini ts’ebih-ī-abunini nimerek-’i yediliyena። n-h-i-a k-r-t-n- t-’-b-h-ī-a-u-i-i n-m-r-k-’- y-d-l-y-n-። --------------------------------------------------------- niḥina karotini ts’ebiḥī-abunini nimereḵ’i yediliyena።
Gdje je supermarket? ሱፐ--ር-ት --- -ዩ--ሎ? ሱፐርማርክት ኣበይ ድዩ ዘሎ? ሱ-ር-ር-ት ኣ-ይ ድ- ዘ-? ------------------ ሱፐርማርክት ኣበይ ድዩ ዘሎ? 0
su-eri-a-iki---ab-y---i-- zelo? superimarikiti abeyi diyu zelo? s-p-r-m-r-k-t- a-e-i d-y- z-l-? ------------------------------- superimarikiti abeyi diyu zelo?

Mediji i jezik

Na naš jezik takođe utječu mediji. Novi mediji u ovom slučaju igraju posebno veliku ulogu. Putem SMS poruka, e-mailova i chata razvio se cijeli jedan jezik. Taj medijski jezik je naravno u svakoj zemlji drugačiji. Određena obilježja se ipak mogu naći u svim medijskim jezicima. Brzina je za nas kao korisnike posebno važna. Iako pišemo, želimo stvoriti komunikaciju uživo. To znači da želimo što brže izmijeniti informacije. Dakle, simuliramo realnu konverzaciju. Na taj način naš jezik dobija verbalna obilježja. Riječi ili rečenice često budu skraćene. Pravila gramatike ili interpunkcija se većinom ignoriraju. Slobodniji smo po pitanju pravopisa, dok prijedlozi često potpuno otpadaju. Osjećaji se vrlo rijetko izražavaju u medijskom jeziku. U tom slučaju se radije koriste emotikoni. To su simboli koji bi trebali pokazati što trenutno osjećamo. Takođe postoje određeni kodovi za SMS poruke te žargon za chat komunikaciju. Medijski jezik je stoga jako ograničen jezik. No svi ga korisnici koriste na sličan način. Istraživanja pokazuju da obrazovanje ili intelekt pri tome ne igraju nikakvu ulogu. Mladi ljudi posebno rado koriste medijski jezik. Kritičari zato smatraju da je naš jezik u opasnosti. Nauka na taj fenomen ne gleda toliko pesimistično. Zato jer djeca razlikuju kad moraju i na koji način nešto napisati. Stručnjaci smatraju da novi medijski jezik čak ima prednosti. Zato jer potiče jezičnu kompetenciju i kreativnost kod djece. Takođe: danas se više piše – ne pisma, već e-mailovi! I to nas raduje!
Da li ste to znali?
Gruzijski govori oko 4 miliona ljudi. Gruzijski jezik spada u južnokavkaske jezike. Piše se vlastitim sistemom znakova, gruzijskom abecedom. To pismo ima 33 slova. Imaju isti redoslijed kao u grčkoj abecedi. Gruzijsko pismo je nastalo vjerovatno iz aramejskog. Za gruzijski su tipični mnogi konsonanti koji mogu slijediti jedan za drugim. Zato stranci imaju problema kod izgovora nekih gruzijskih riječi. Ni gramatika nije baš jednostavna. Ona sadrži mnogo elemenata kojih nema ni u jednom drugom jeziku. Gruzijski jezički fond govori puno o historiji Kavkaza. Sadrži puno riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Kao što su na primjer grčki, perzijski, arapski, ruski i turski. Posebnost gruzijskog jezika je ipak njegova duga tradicija… Gruzijski spada u najstarije žive jezike jedne kulture na zemlji!