Knjiga fraza

bs Aktivnosti na godišnjem odmoru   »   ti ተግባራት ዕርፍቲ

48 [četrdeset i osam]

Aktivnosti na godišnjem odmoru

Aktivnosti na godišnjem odmoru

48 [ኣርብዓን ሸሞንተን]

48 [aribi‘ani shemoniteni]

ተግባራት ዕርፍቲ

[tegibarati ‘irifitī]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
Je li plaža čista? እ---ም-- -ሕሪ ----ድ-? እ_ ገ___ ባ__ ጽ__ ድ__ እ- ገ-ገ- ባ-ሪ ጽ-ይ ድ-? ------------------- እቲ ገምገም ባሕሪ ጽሩይ ድዩ? 0
itī-ge--gemi -aḥ--ī--s’-ruyi --yu? i__ g_______ b_____ t_______ d____ i-ī g-m-g-m- b-h-i-ī t-’-r-y- d-y-? ----------------------------------- itī gemigemi baḥirī ts’iruyi diyu?
Može li se tamo kupati? ኣብ-----ምብ--ት-እል ዶ? ኣ__ ክ_____ ት___ ዶ_ ኣ-ኡ ክ-ሕ-ብ- ት-እ- ዶ- ------------------ ኣብኡ ክትሕምብስ ትኽእል ዶ? 0
a---- ---i-̣-mi-i-- -i-̱-’i----o? a____ k___________ t_______ d__ a-i-u k-t-h-i-i-i-i t-h-i-i-i d-? --------------------------------- abi’u kitiḥimibisi tiẖi’ili do?
Nije li opasno tamo se kupati? ኣ-------- ሓደ---ዲዩ ኣ__ ም____ ሓ___ ዲ_ ኣ-ኡ ም-ን-ስ ሓ-ገ- ዲ- ----------------- ኣብኡ ምሕንባስ ሓደገኛ ዲዩ 0
ab--- mi--ini--si-h-a-e-e-----ī-u a____ m_________ ḥ________ d___ a-i-u m-h-i-i-a-i h-a-e-e-y- d-y- --------------------------------- abi’u miḥinibasi ḥadegenya dīyu
Može li se ovdje iznajmiti suncobran? ኣ-ዚ ሓ- --- -ሓ---ት--- ት-እል -? ኣ__ ሓ_ ጽ__ ጸ__ ክ____ ት___ ዶ_ ኣ-ዚ ሓ- ጽ-ል ጸ-ይ ክ-ል-ሕ ት-እ- ዶ- ---------------------------- ኣብዚ ሓደ ጽላል ጸሓይ ክትልቃሕ ትኽእል ዶ? 0
a--z--ḥ-de--s-----i t-’-ḥ--i ki-i---’-ḥi--iẖi--li do? a____ ḥ___ t_______ t_______ k__________ t_______ d__ a-i-ī h-a-e t-’-l-l- t-’-h-a-i k-t-l-k-a-̣- t-h-i-i-i d-? --------------------------------------------------------- abizī ḥade ts’ilali ts’eḥayi kitilik’aḥi tiẖi’ili do?
Može li se ovdje iznajmiti ležaljka? ኣ-- መ-በ- -ት-ቃሕ -ኽእ- ዶ? ኣ__ መ___ ክ____ ት___ ዶ_ ኣ-ዚ መ-በ- ክ-ል-ሕ ት-እ- ዶ- ---------------------- ኣብዚ መንበር ክትልቃሕ ትኽእል ዶ? 0
ab-z--meni-e-----ti-ik-ah-- ---̱-’-li --? a____ m_______ k__________ t_______ d__ a-i-ī m-n-b-r- k-t-l-k-a-̣- t-h-i-i-i d-? ----------------------------------------- abizī meniberi kitilik’aḥi tiẖi’ili do?
Može li se ovdje iznajmiti čamac? ኣብዚ-ሓደ ጃ-ባ ----- -ኽ-- ዶ-? ኣ__ ሓ_ ጃ__ ክ____ ት___ ዶ ? ኣ-ዚ ሓ- ጃ-ባ ክ-ል-ሕ ት-እ- ዶ ? ------------------------- ኣብዚ ሓደ ጃልባ ክትልቃሕ ትኽእል ዶ ? 0
ab--ī-ḥad- --lib----ti-ik’a--- t--̱-’il- d--? a____ ḥ___ j_____ k__________ t_______ d_ ? a-i-ī h-a-e j-l-b- k-t-l-k-a-̣- t-h-i-i-i d- ? ---------------------------------------------- abizī ḥade jaliba kitilik’aḥi tiẖi’ili do ?
Ja bih rado surfao / surfala. ”ሰርፍ--ዓ-ነ- --ር---ብ -ይ----በል- ክ----ደ--። ”_________ ስ___ ኣ_ ማ_ ብ_____ ክ___ ደ___ ”-ር-”-ዓ-ነ- ስ-ር- ኣ- ማ- ብ-ዕ-ል- ክ-ይ- ደ-የ- -------------------------------------- ”ሰርፍ”(ዓይነት ስፖርት ኣብ ማይ ብማዕበል) ክኸይድ ደልየ። 0
”se---i--‘a---e-i-si--r-t- -b--m-y- b---‘-b---)-kih---i-- d-l--e። ”________________ s_______ a__ m___ b__________ k_______ d______ ”-e-i-i-(-a-i-e-i s-p-r-t- a-i m-y- b-m-‘-b-l-) k-h-e-i-i d-l-y-። ----------------------------------------------------------------- ”serifi”(‘ayineti siporiti abi mayi bima‘ibeli) kiẖeyidi deliye።
Ja bih rado ronio / ronila. ኣነ -ብ-ወ-ጢ--- --ል----የ ኣ_ ኣ_ ወ__ ማ_ ክ___ ደ__ ኣ- ኣ- ወ-ጢ ማ- ክ-ል- ደ-የ --------------------- ኣነ ኣብ ወሽጢ ማይ ክጠልቕ ደልየ 0
an- ab- weshi--ī m--i--i------̱’i ---i-e a__ a__ w_______ m___ k_________ d_____ a-e a-i w-s-i-’- m-y- k-t-e-i-̱-i d-l-y- ---------------------------------------- ane abi weshit’ī mayi kit’eliḵ’i deliye
Ja bih rado skijao / skijala na vodi. ኣነ-ቫ--- -ኸ-ድ-ደ--። ኣ_ ቫ___ ክ___ ደ___ ኣ- ቫ--- ክ-ይ- ደ-የ- ----------------- ኣነ ቫሳ-ሺ ክኸይድ ደልየ። 0
a-e --s--s-- -i---y-d--deliye። a__ v_______ k_______ d______ a-e v-s---h- k-h-e-i-i d-l-y-። ------------------------------ ane vasa-shī kiẖeyidi deliye።
Može li se iznajmiti daska za surfanje? ኣ-----ርፍ--ር-“--ትኻ---ኽእ- ዶ? ኣ__ „___ ቦ___ ክ___ ት___ ዶ_ ኣ-ዚ „-ር- ቦ-ድ- ክ-ኻ- ት-እ- ዶ- -------------------------- ኣብዚ „ሰርፍ ቦርድ“ ክትኻረ ትኽእል ዶ? 0
a-iz- „--rif- b-ri--“ --t--̱ar- tiẖi’i---do? a____ „______ b______ k_______ t_______ d__ a-i-ī „-e-i-i b-r-d-“ k-t-h-a-e t-h-i-i-i d-? --------------------------------------------- abizī „serifi boridi“ kitiẖare tiẖi’ili do?
Može li se iznajmiti oprema za ronjenje? ኣ-ዚ-----ጥሓሊ ክ-ውቲ -ት-ረ -ኽእ---? ኣ__ ና_ ም___ ክ___ ክ___ ት___ ዶ_ ኣ-ዚ ና- ም-ሓ- ክ-ው- ክ-ኻ- ት-እ- ዶ- ----------------------------- ኣብዚ ናይ ምጥሓሊ ክዳውቲ ክትኻረ ትኽእል ዶ? 0
abizī-nay--mit’-ḥa-- kid----ī--i-iẖ-r---i-̱-’il--do? a____ n___ m________ k_______ k_______ t_______ d__ a-i-ī n-y- m-t-i-̣-l- k-d-w-t- k-t-h-a-e t-h-i-i-i d-? ------------------------------------------------------ abizī nayi mit’iḥalī kidawitī kitiẖare tiẖi’ili do?
Mogu li se iznajmiti vodene skije? ናይ-ቫሳ-ሺ--ው- ---ረ-ትኽ-ል-ዶ? ና_ ቫ___ ና__ ክ___ ት___ ዶ_ ና- ቫ--- ና-ቲ ክ-ኻ- ት-እ- ዶ- ------------------------ ናይ ቫሳ-ሺ ናውቲ ክትኻረ ትኽእል ዶ? 0
nayi-va---s-----wi-ī -it-h---e---ẖ--il--d-? n___ v_______ n_____ k_______ t_______ d__ n-y- v-s---h- n-w-t- k-t-h-a-e t-h-i-i-i d-? -------------------------------------------- nayi vasa-shī nawitī kitiẖare tiẖi’ili do?
Ja sam tek početnik. ኣነ ጌ- --- -የ። ኣ_ ጌ_ ጀ__ እ__ ኣ- ጌ- ጀ-ሪ እ-። ------------- ኣነ ጌና ጀማሪ እየ። 0
ane ---a ---arī--y-። a__ g___ j_____ i___ a-e g-n- j-m-r- i-e- -------------------- ane gēna jemarī iye።
Ja sam prosječno dobar / dobra. ኣ--ማእ------ለ- ኣሎኒ። ኣ_ ማ____ ክ___ ኣ___ ኣ- ማ-ከ-ይ ክ-ለ- ኣ-ኒ- ------------------ ኣነ ማእከላይ ክእለት ኣሎኒ። 0
a-e-m-’i-e-a-- k-’i-et- a-onī። a__ m_________ k_______ a_____ a-e m-’-k-l-y- k-’-l-t- a-o-ī- ------------------------------ ane ma’ikelayi ki’ileti alonī።
Snalazim se već s tim. ኣ- -ዛዕ-ኡ ኣፍል---ሎ-። ኣ_ ብ____ ኣ___ ኣ___ ኣ- ብ-ዕ-ኡ ኣ-ል- ኣ-ኒ- ------------------ ኣነ ብዛዕብኡ ኣፍልጦ ኣሎኒ። 0
ane---za-ibi’--a-il-------o-ī። a__ b_________ a_______ a_____ a-e b-z-‘-b-’- a-i-i-’- a-o-ī- ------------------------------ ane biza‘ibi’u afilit’o alonī።
Gdje je ski lift? ስ--ሊፍ--ኣበይ-ኣ-? ስ_ ሊ__ ኣ__ ኣ__ ስ- ሊ-ት ኣ-ይ ኣ-? -------------- ስኪ ሊፍት ኣበይ ኣሎ? 0
sikī līfit- -bey- a-o? s___ l_____ a____ a___ s-k- l-f-t- a-e-i a-o- ---------------------- sikī līfiti abeyi alo?
Imaš li sa sobom skije? ስ- ኣ-ካ-ዶ ስ_ ኣ__ ዶ ስ- ኣ-ካ ዶ -------- ስኪ ኣሎካ ዶ 0
sikī-a-ok- do s___ a____ d_ s-k- a-o-a d- ------------- sikī aloka do
Imaš li obuću za skijanje tu? ና-ይ-በረ- መኼ---ማ -ማሊ- -? ና ይ በ__ መ__ ጫ_ ተ___ ዶ_ ና ይ በ-ድ መ-ዲ ጫ- ተ-ሊ- ዶ- ---------------------- ና ይ በረድ መኼዲ ጫማ ተማሊካ ዶ? 0
n- y----re----eẖē-ī ch’----tem---k- --? n_ y_ b_____ m_____ c_____ t_______ d__ n- y- b-r-d- m-h-ē-ī c-’-m- t-m-l-k- d-? ---------------------------------------- na yi beredi meẖēdī ch’ama temalīka do?

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + tigrinja (1-100) MP3 tigrinja (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Jezik slika

Jedna njemačka poslovica kaže: Slika govori više od hiljadu riječi. To znači da se slike često mogu brže razumjeti od govora. Slike također mogu brže prenositi emocije. Stoga se u reklamama koristi jako puno slika. Slike funkcioniraju drugačije od jezika. Pokazuju nam više stvari paralelno i djeluju cjelovito. To znači da cijela slika ima određeni učinak. U jeziku je potrebno više riječi. Međutim, slike i jezik idu jedno s drugim. Da bi se opisala slika, potreban nam je jezik. S druge strane, mnogi su tekstovi razumljivi tek kroz slike. Povezanost slike i jezika istražuju lingvisti. Međutim, postavlja se pitanje da li slike predstavljaju jedan zaseban jezik. Kada se nešto snimi, možemo gledati slike. Međutim, poruka filma nije konkretna. Da bi slika funkcionirala kao jezik, mora biti konkretna. Što manje pokazuje, tim je poruka jasnija. Dobar primjer za to su piktogrami. Piktogrami su jednostavni i jednoznačni slikovni znakovi. Zamjenjuju verbalni jezik te kao takvi predstavljaju oblik vizuelne komunikacije. Na primjer, svi znaju kako izgleda piktogram za zabranu pušenja. Na njemu je prikazana prekrižena cigareta. Slike globalizacijom postaju sve važnije. Jezik slika se takođe mora naučiti. On nije razumljiv u cijelom svijetu iako mnogi tako misle. Pošto naša kultura utječe na razumijevanje slika. Ono što vidimo zavisi od mnogo različitih čimbenika. Dakle, neki ljudi ne vide cigaretu, već samo tamne linije.
Da li ste to znali?
Turski spada u porodicu oko 40 turkijskih jezika. Najveća srodnost turskog je s azerbejdžanskim jezikom. To je maternji ili drugi jezik za više od 80 miliona ljudi. Oni prvenstveno žive u Turskoj i na Balkanu. Iseljenici su donijeli turski i u Evropu, Ameriku i Australiju. I na turski su utjecali drugi jezici. U jezičkom fondu se prije svega nalaze riječi iz arapskog i francuskog. Puno različitih dijalekata je odlika turskog jezika. Istanbulski dijalekt se pri tome smatra osnovom današnjeg književnog jezika. Gramatika poznaje ukupno šest padeža. Karakteristika turskog je takođe aglutinirajuća jezička struktura. To znači da se gramatički oblici izražavaju sufiksima. Redoslijed tih nastavaka je tačno utvrđen, iako ih može biti mnogo. Ovaj princip razlikuje turski od indogermanskih jezika.