Knjiga fraza

bs Upoznati   »   ti ምልላይ(ምፍላጥ)

3 [tri]

Upoznati

Upoznati

3 [ሰለስተ]

3 [selesite]

ምልላይ(ምፍላጥ)

mililayi(mifilat’i)

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
Zdravo! ሰላም!-ሃ-ው ሰ___ ሃ__ ሰ-ም- ሃ-ው -------- ሰላም! ሃለው 0
se---i---al-wi s______ h_____ s-l-m-! h-l-w- -------------- selami! halewi
Dobar dan! ከ-ይ--ዕ---! ከ__ ዊ_____ ከ-ይ ዊ-ል-ም- ---------- ከመይ ዊዕልኩም! 0
ke-ey---ī---i-um-! k_____ w__________ k-m-y- w-‘-l-k-m-! ------------------ kemeyi wī‘ilikumi!
Kako ste? / Kako si? ከ-- -? ከ__ ከ_ ከ-ይ ከ- ------ ከመይ ከ? 0
kem-yi---? k_____ k__ k-m-y- k-? ---------- kemeyi ke?
Jeste li Vi iz Evrope? ካ- ኤውሮ- --ም መ--ም? ካ_ ኤ___ ዲ__ መ____ ካ- ኤ-ሮ- ዲ-ም መ-ኹ-? ----------------- ካብ ኤውሮጳ ዲኹም መጺኹም? 0
k-bi --i-op’a d--̱-m- me--’īẖ-m-? k___ ē_______ d_____ m__________ k-b- ē-i-o-’- d-h-u-i m-t-’-h-u-i- ---------------------------------- kabi ēwirop’a dīẖumi mets’īẖumi?
Jeste li Vi iz Amerike? ካ--ኣ--ካ-------ኹ-? ካ_ ኣ___ ዲ__ መ____ ካ- ኣ-ሪ- ዲ-ም መ-ኹ-? ----------------- ካብ ኣመሪካ ዲኹም መጺኹም? 0
kab----e-ī-a--īẖu-- -e-s’-h-um-? k___ a______ d_____ m__________ k-b- a-e-ī-a d-h-u-i m-t-’-h-u-i- --------------------------------- kabi amerīka dīẖumi mets’īẖumi?
Jeste li Vi iz Azije? ካብ --- ዲ-ም መ-ኹም? ካ_ ኤ__ ዲ__ መ____ ካ- ኤ-ያ ዲ-ም መ-ኹ-? ---------------- ካብ ኤስያ ዲኹም መጺኹም? 0
k-b- --iya --h--mi me-s’ī-̱-mi? k___ ē____ d_____ m__________ k-b- ē-i-a d-h-u-i m-t-’-h-u-i- ------------------------------- kabi ēsiya dīẖumi mets’īẖumi?
U kojem hotelu ste smješteni? ኣ-የና- -ተ---ኹም---መጡ-? ኣ____ ሆ__ ኢ__ ት___ ? ኣ-የ-ይ ሆ-ል ኢ-ም ት-መ- ? -------------------- ኣበየናይ ሆተል ኢኹም ትቕመጡ ? 0
ab-yenay---o---i ī-̱-mi-----’i-e--u ? a________ h_____ ī____ t_________ ? a-e-e-a-i h-t-l- ī-̱-m- t-k-’-m-t-u ? ------------------------------------- abeyenayi hoteli īẖumi tiḵ’imet’u ?
Koliko dugo ste već ovdje? ኣብዚ --ደይ-ጌ-ኩም? ኣ__ ክ___ ጌ____ ኣ-ዚ ክ-ደ- ጌ-ኩ-? -------------- ኣብዚ ክንደይ ጌርኩም? 0
ab-zī--i-i---i ------mi? a____ k_______ g________ a-i-ī k-n-d-y- g-r-k-m-? ------------------------ abizī kinideyi gērikumi?
Koliko dugo ostajete? ን-----ክ---- ኢ--? ን____ ክ____ ኢ___ ን-ን-ይ ክ-ጸ-ሑ ኢ-ም- ---------------- ንኽንደይ ክትጸንሑ ኢኹም? 0
ni--in--e-i----it---nih-u ---umi? n_________ k___________ ī_____ n-h-i-i-e-i k-t-t-’-n-h-u ī-̱-m-? --------------------------------- niẖinideyi kitits’eniḥu īẖumi?
Dopada li Vam se ovdje? ደስ-ኢ--ም-ዶ --ዚ? ደ_ ኢ___ ዶ ኣ___ ደ- ኢ-ኩ- ዶ ኣ-ዚ- -------------- ደስ ኢሉኩም ዶ ኣብዚ? 0
de-i -l--umi d--ab-zī? d___ ī______ d_ a_____ d-s- ī-u-u-i d- a-i-ī- ---------------------- desi īlukumi do abizī?
Jeste li ovdje na godišnjem odmoru? ኣብዚ-ኹም-ዕር-ቲ--ገብሩ? ኣ_____ ዕ___ ት____ ኣ-ዚ-ኹ- ዕ-ፍ- ት-ብ-? ----------------- ኣብዚዲኹም ዕርፍቲ ትገብሩ? 0
a-izī-īẖ-mi--ir----ī-t-gebi-u? a__________ ‘_______ t________ a-i-ī-ī-̱-m- ‘-r-f-t- t-g-b-r-? ------------------------------- abizīdīẖumi ‘irifitī tigebiru?
Posjetite me jednom! ንዓ----ሑኒ እ-ዶ! ን__ ብ___ እ___ ን-ይ ብ-ሑ- እ-ዶ- ------------- ንዓይ ብጽሑኒ እንዶ! 0
ni--yi bit-’i-̣--- -n---! n_____ b_________ i_____ n-‘-y- b-t-’-h-u-ī i-i-o- ------------------------- ni‘ayi bits’iḥunī inido!
Ovo je moja adresa. እ---ድራሻ- እ-። እ_ ኣ____ እ__ እ- ኣ-ራ-ይ እ-። ------------ እዚ ኣድራሻይ እዩ። 0
iz- -d--a--ay--iyu። i__ a_________ i___ i-ī a-i-a-h-y- i-u- ------------------- izī adirashayi iyu።
Hoćemo li se sutra vidjeti? ጽ-ሕ ክ-ራ----ና? ጽ__ ክ____ ዲ__ ጽ-ሕ ክ-ራ-ብ ዲ-? ------------- ጽባሕ ክንራኸብ ዲና? 0
ts--b-h-i-----r-h---i d--a? t_______ k_________ d____ t-’-b-h-i k-n-r-h-e-i d-n-? --------------------------- ts’ibaḥi kiniraẖebi dīna?
Žao mi je, imam već sutra nešto dogovoreno. ይቕ--- ---መደብ---ረ----። ይ____ ሓ_ መ__ ገ__ ኣ___ ይ-ሬ-፣ ሓ- መ-ብ ገ-ረ ኣ-ኹ- --------------------- ይቕሬታ፣ ሓደ መደብ ገይረ ኣሎኹ። 0
y----ir---- ḥade--e-e-i-g--ir--al--̱-። y_________ ḥ___ m_____ g_____ a_____ y-k-’-r-t-፣ h-a-e m-d-b- g-y-r- a-o-̱-። --------------------------------------- yiḵ’irēta፣ ḥade medebi geyire aloẖu።
Ćao! / Zbogom! ቻ-! ቻ__ ቻ-! --- ቻው! 0
ch-wi! c_____ c-a-i- ------ chawi!
Doviđenja! ኣ- ክ----ርክ-ና - ድ------! ኣ_ ክ___ ር___ ( ድ__ ኩ___ ኣ- ክ-ኣ- ር-ብ- ( ድ-ን ኩ-)- ----------------------- ኣብ ክልኣይ ርክብና ( ድሓን ኩን)! 0
a-i -i-i--yi --k-bin- ( d-ḥ-ni---ni-! a__ k_______ r_______ ( d_____ k_____ a-i k-l-’-y- r-k-b-n- ( d-h-a-i k-n-)- -------------------------------------- abi kili’ayi rikibina ( diḥani kuni)!
Do uskoro! ክ-----ር! ክ__ ድ___ ክ-ብ ድ-ር- -------- ክሳብ ድሓር! 0
kisab------a--! k_____ d______ k-s-b- d-h-a-i- --------------- kisabi diḥari!

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + tigrinja (1-100) MP3 tigrinja (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz istoriju je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio da dešifrira abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti hiljadama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Da li ste to znali?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 miliona ljudi to je maternji jezik. Više od 140 miliona od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 miliona govornika u Indiji. Ostale grupe govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika na svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo da radi što više ljudi!