Knjiga fraza

bs Sport   »   ti ስፖርት

49 [četrdeset i devet]

Sport

Sport

49 [ኣርብዓንትሽዓተን]

49 [aribi‘anitishi‘ateni]

ስፖርት

[siporiti]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
Baviš li se sportom? ስ--- --ብር ዲኻ? ስፖርት ትገብር ዲኻ? ስ-ር- ት-ብ- ዲ-? ------------- ስፖርት ትገብር ዲኻ? 0
s-p--i-i---gebi-- ---̱a? siporiti tigebiri dīh-a? s-p-r-t- t-g-b-r- d-h-a- ------------------------ siporiti tigebiri dīẖa?
Da, moram se kretati. እ- -ን-----ኣ-ኒ። እወ ክንቓሳቐስ ኣለኒ። እ- ክ-ቓ-ቐ- ኣ-ኒ- -------------- እወ ክንቓሳቐስ ኣለኒ። 0
iw--ki-ik-’-sa-̱’e-i---enī። iwe kinik-’asak-’esi alenī። i-e k-n-k-’-s-k-’-s- a-e-ī- --------------------------- iwe kiniḵ’asaḵ’esi alenī።
Idem u jedno sportsko udruženje. ኣ--ኣ- ና-----ት --ብ ኢ- -ጻወት። ኣነ ኣብ ናይ ስፖርት ክለብ ኢየ ዝጻወት። ኣ- ኣ- ና- ስ-ር- ክ-ብ ኢ- ዝ-ወ-። -------------------------- ኣነ ኣብ ናይ ስፖርት ክለብ ኢየ ዝጻወት። 0
ane ----n-y--s----iti k-l-b----e-zi---a----። ane abi nayi siporiti kilebi īye zits’aweti። a-e a-i n-y- s-p-r-t- k-l-b- ī-e z-t-’-w-t-። -------------------------------------------- ane abi nayi siporiti kilebi īye zits’aweti።
Mi igramo fudbal. ን-- ----እ-- ------ት። ንሕና ክዑሾ እግሪ ኢና ንጻወት። ን-ና ክ-ሾ እ-ሪ ኢ- ን-ወ-። -------------------- ንሕና ክዑሾ እግሪ ኢና ንጻወት። 0
ni-̣-na-k---sho igi-ī --a nit--a---i። nih-ina ki‘usho igirī īna nits’aweti። n-h-i-a k-‘-s-o i-i-ī ī-a n-t-’-w-t-። ------------------------------------- niḥina ki‘usho igirī īna nits’aweti።
Ponekad plivamo. ሓ- ሓ- ------ብስ። ሓደ ሓደ ግዜ ንሕምብስ። ሓ- ሓ- ግ- ን-ም-ስ- --------------- ሓደ ሓደ ግዜ ንሕምብስ። 0
h--d---̣------z---i-̣i-ibi-i። h-ade h-ade gizē nih-imibisi። h-a-e h-a-e g-z- n-h-i-i-i-i- ----------------------------- ḥade ḥade gizē niḥimibisi።
Ili vozimo bicikl. ወ--ብ-ግለ--ንዝው-። ወይ ብሽግለታ ንዝውር። ወ- ብ-ግ-ታ ን-ው-። -------------- ወይ ብሽግለታ ንዝውር። 0
w-y---i-h-gi-e-- niz-----። weyi bishigileta niziwiri። w-y- b-s-i-i-e-a n-z-w-r-። -------------------------- weyi bishigileta niziwiri።
U našem gradu ima fudbalski stadion. ኣ- ከ--- ስ-ድዮን---ሶ --። ኣብ ከተማና ስቴድዮን ኩዑሶ ኣሎ። ኣ- ከ-ማ- ስ-ድ-ን ኩ-ሶ ኣ-። --------------------- ኣብ ከተማና ስቴድዮን ኩዑሶ ኣሎ። 0
ab- k---mana-s------o-- --‘us---lo። abi ketemana sitēdiyoni ku‘uso alo። a-i k-t-m-n- s-t-d-y-n- k-‘-s- a-o- ----------------------------------- abi ketemana sitēdiyoni ku‘uso alo።
Ima također i bazen sa saunom. መሕ--ሲ--ታ እውን--ሎ መሕምበሲ ቦታ እውን ኣሎ መ-ም-ሲ ቦ- እ-ን ኣ- --------------- መሕምበሲ ቦታ እውን ኣሎ 0
meh--mi-e-- b-t- iw----a-o meh-imibesī bota iwini alo m-h-i-i-e-ī b-t- i-i-i a-o -------------------------- meḥimibesī bota iwini alo
I ima teren za golf. ከምኡ-ድማ ም--ቲ -----። ከምኡ ድማ ምጽዋቲ ጎልፍ ኣ። ከ-ኡ ድ- ም-ዋ- ጎ-ፍ ኣ- ------------------ ከምኡ ድማ ምጽዋቲ ጎልፍ ኣ። 0
k-mi---di-a -i-s’-w--- --lifi--። kemi’u dima mits’iwatī golifi a። k-m-’- d-m- m-t-’-w-t- g-l-f- a- -------------------------------- kemi’u dima mits’iwatī golifi a።
Šta ima na televiziji? ኣብ-ተለ--- እን---ምደብ-ኣሎ? ኣብ ተለቪዦን እንታይ ምደብ ኣሎ? ኣ- ተ-ቪ-ን እ-ታ- ም-ብ ኣ-? --------------------- ኣብ ተለቪዦን እንታይ ምደብ ኣሎ? 0
ab--t---v-z---i-in-t-yi---d--i----? abi televīzhoni initayi midebi alo? a-i t-l-v-z-o-i i-i-a-i m-d-b- a-o- ----------------------------------- abi televīzhoni initayi midebi alo?
Upravo traje fudbalska utakmica. ሕ---- ኩዑ--እ-- ይ-ይ----። ሕጂጸወታ ኩዑሶ እግሪ ይኸይድ ኣሎ። ሕ-ጸ-ታ ኩ-ሶ እ-ሪ ይ-ይ- ኣ-። ---------------------- ሕጂጸወታ ኩዑሶ እግሪ ይኸይድ ኣሎ። 0
ḥi--ts--w--a-k-‘-s--i-i-------eyi-i a-o። h-ijīts’eweta ku‘uso igirī yih-eyidi alo። h-i-ī-s-e-e-a k-‘-s- i-i-ī y-h-e-i-i a-o- ----------------------------------------- ḥijīts’eweta ku‘uso igirī yiẖeyidi alo።
Njemački tim igra protiv engleskog. እ- ጀ-መ----ጋ-ታ ኣ-ጻር እ-----ሊዛ-- ጋንታ ይጻ-ቱ ኣ-ው። እታ ጀርመናዊት ጋንታ ኣንጻር እታ እንግሊዛዊት ጋንታ ይጻወቱ ኣሎው። እ- ጀ-መ-ዊ- ጋ-ታ ኣ-ጻ- እ- እ-ግ-ዛ-ት ጋ-ታ ይ-ወ- ኣ-ው- ------------------------------------------- እታ ጀርመናዊት ጋንታ ኣንጻር እታ እንግሊዛዊት ጋንታ ይጻወቱ ኣሎው። 0
it------m--a-īt- gan--a -nits’-r---t- i----lī-a-īti ----t---i--’---t- alo--። ita jerimenawīti ganita anits’ari ita inigilīzawīti ganita yits’awetu alowi። i-a j-r-m-n-w-t- g-n-t- a-i-s-a-i i-a i-i-i-ī-a-ī-i g-n-t- y-t-’-w-t- a-o-i- ---------------------------------------------------------------------------- ita jerimenawīti ganita anits’ari ita inigilīzawīti ganita yits’awetu alowi።
Ko će pobijediti? መ--ት-ዕ-? መን ትስዕር? መ- ት-ዕ-? -------- መን ትስዕር? 0
m--i-t--i‘iri? meni tisi‘iri? m-n- t-s-‘-r-? -------------- meni tisi‘iri?
Nemam pojma. ኣ--------። ኣይፈልጥን እየ። ኣ-ፈ-ጥ- እ-። ---------- ኣይፈልጥን እየ። 0
a-i-e------i i-e። ayifelit’ini iye። a-i-e-i-’-n- i-e- ----------------- ayifelit’ini iye።
Trenutno je neriješeno. ክ-ብ-ሕጂ-----ኢ-- ዘ-ዋ። ክሳብ ሕጂ ማዕረ ኢየን ዘለዋ። ክ-ብ ሕ- ማ-ረ ኢ-ን ዘ-ዋ- ------------------- ክሳብ ሕጂ ማዕረ ኢየን ዘለዋ። 0
k--a-- ḥ-------i-e-ī-eni-zele-a። kisabi h-ijī ma‘ire īyeni zelewa። k-s-b- h-i-ī m-‘-r- ī-e-i z-l-w-። --------------------------------- kisabi ḥijī ma‘ire īyeni zelewa።
Sudija je iz Belgije. እ- ፈራ-----ብ---ዊ ኢዩ-። እቲ ፈራዲ ካብ ብለጂማዊ ኢዩ ። እ- ፈ-ዲ ካ- ብ-ጂ-ዊ ኢ- ። -------------------- እቲ ፈራዲ ካብ ብለጂማዊ ኢዩ ። 0
itī -er-d- k------le-ī---ī --u ። itī feradī kabi bilejīmawī īyu ። i-ī f-r-d- k-b- b-l-j-m-w- ī-u ። -------------------------------- itī feradī kabi bilejīmawī īyu ።
Sada se izvodi jedanaesterac. ሕ---ብ---- -ለዋ ። ሕጂ ኣብ ሪጎለ ኣለዋ ። ሕ- ኣ- ሪ-ለ ኣ-ዋ ። --------------- ሕጂ ኣብ ሪጎለ ኣለዋ ። 0
ḥ-j----i-rī---- ale---። h-ijī abi rīgole alewa ። h-i-ī a-i r-g-l- a-e-a ። ------------------------ ḥijī abi rīgole alewa ።
Gol! Jedan prema nula! ጎል! -ደ-ብ-ሮ! ጎል! ሓደ ብዜሮ! ጎ-! ሓ- ብ-ሮ- ----------- ጎል! ሓደ ብዜሮ! 0
go-i- -̣--e------o! goli! h-ade bizēro! g-l-! h-a-e b-z-r-! ------------------- goli! ḥade bizēro!

Preživljavaju samo snažne riječi!

Rijetko korištene riječi se češće mijenjaju od često korištenih. To može biti zbog zakona evolucije. Učestali geni se rjeđe mijenjaju kroz vrijeme. Njihov oblik je stabilniji. Isto vrijedi i i za riječi! U jednoj studiji su ispitivani engleski glagoli. Pritom se usporedio današnji oblik glagola sa starim. U engleskom jeziku je deset najučestalijih glagola nepravilno. Većina ostalih glagola je pravilna. U srednjem vijeku je većina glagola još uvijek bila nepravilna. Rijetki nepravilni glagoli su postali pravilni. Engleski jezik će za 300 godina jedva imati nepravilne glagole. Druge studije pokazuju da se jezici selektiraju poput gena. Istraživači su uporedili učestale riječi iz različitih jezika. Pritom su izabrali slične i istoznačne riječi. Primjer takvih riječi su: water, Wasser, vatten . Te riječi imaju isti korijen, pa su stoga slične. Pošto su to važne riječi, koriste se često u svakom jeziku. Na taj način su mogle zadržati svoj oblik i sličnost do dan-danas. Manje važne riječi se mijenjaju puno brže. Odnosno, zamjenjuju ih druge riječi. Tako se razlikuju rijetke riječi u različitim jezicima. Još nije savim jasno zašto se rijetko korištene riječi mijenjaju. Moguće je da se često pogrešno koriste ili izgovaraju. To je zbog toga jer ih govornici nisu dobro poznavali. No može biti i zbog toga što važne riječi uvijek moraju ostati iste. Jer ih je samo na taj način uvijek moguće ispravno razumjeti. A riječi su tu da ih se razumije...
Da li ste to znali?
Ukrajinski spada u istočnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s ruskim i bjeloruskim. Više od 40 miliona ljudi govori ukrajinski. Poslije ruskog i poljskog, to je slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Ukrajinski se razvio krajem 18. vijeka iz narodnog jezika. Tada je nastao poseban književni jezik a time i posebna književnost. Danas ima puno ukrajinskih dijalekata koji se dijele u tri glavne grupe. Jezički fond, struktura rečenice i izgovor veoma liče drugim slavenskim jezicima. To je zbog toga što su se slavenski jezici relativno kasno međusobno počeli razvijati nezavisno jedan od drugog. Zbog geografskog položaja Ukrajina ima puno poljskih i ruskih utjecaja. Gramatika poznaje sedam padeža. S ukrajinskim pridjevima mogu se dobro objasniti odnosi prema osobama ili stvarima. U zavisnosti od odabranog oblika govornik može da pokaže svoj emocionalni stav. Još jedna karakteristika ukrajinskog je izuzetna melodičnost. Ko voli jezike koji zvuče kao muzika, treba da uči ukrajinski!