Knjiga fraza

bs U hotelu – dolazak   »   ti ኣብ ሆተል - ምእታው

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

U hotelu – dolazak

27 [ዕስራንሸውዓተን]

27 [‘isiranishewi‘ateni]

ኣብ ሆተል - ምእታው

abi hoteli - mi’itawi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
Imate li slobodnu sobu? ሓ- -ፍ- ነጻ-ኣ--ም -? ሓ_ ክ__ ነ_ ኣ___ ዶ_ ሓ- ክ-ሊ ነ- ኣ-ኩ- ዶ- ----------------- ሓደ ክፍሊ ነጻ ኣለኩም ዶ? 0
ḥ----kifil- ----’a----k-mi--o? ḥ___ k_____ n_____ a______ d__ h-a-e k-f-l- n-t-’- a-e-u-i d-? ------------------------------- ḥade kifilī nets’a alekumi do?
Rezervisao / rezervisala sam jednu sobu. ሓደ-ክ---ጠሊ--ኣ-ኩ። ሓ_ ክ__ ጠ__ ኣ___ ሓ- ክ-ሊ ጠ-በ ኣ-ኩ- --------------- ሓደ ክፍሊ ጠሊበ ኣሎኩ። 0
ḥad- -ifi-ī ---līb- ----u። ḥ___ k_____ t______ a_____ h-a-e k-f-l- t-e-ī-e a-o-u- --------------------------- ḥade kifilī t’elībe aloku።
Moje ime je Miler. ሽ-ይ ሙለር -ዩ። ሽ__ ሙ__ እ__ ሽ-ይ ሙ-ር እ-። ----------- ሽመይ ሙለር እዩ። 0
sh--e-i m--er---yu። s______ m_____ i___ s-i-e-i m-l-r- i-u- ------------------- shimeyi muleri iyu።
Trebam jednokrevetnu sobu. ን-ል--ፍሊ-የ-ልየኒ ኣ--። ን__ ክ__ የ____ ኣ_ ። ን-ል ክ-ሊ የ-ል-ኒ ኣ- ። ------------------ ንጽል ክፍሊ የድልየኒ ኣሎ ። 0
nit-’--i-----l- y-d--i--n--al- ። n_______ k_____ y_________ a__ ። n-t-’-l- k-f-l- y-d-l-y-n- a-o ። -------------------------------- nits’ili kifilī yediliyenī alo ።
Trebam dvokrevetnu sobu. ድ-ብ --ሊ ---የ---- ። ድ__ ክ__ የ____ ኣ_ ። ድ-ብ ክ-ሊ የ-ል-ኒ ኣ- ። ------------------ ድርብ ክፍሊ የድልየኒ ኣሎ ። 0
d---bi--i-------d--iyen- al--። d_____ k_____ y_________ a__ ። d-r-b- k-f-l- y-d-l-y-n- a-o ። ------------------------------ diribi kifilī yediliyenī alo ።
Koliko košta soba za jednu noć? ክን-----ኡ--ሓደ ለ--? ክ___ ዋ__ ን__ ለ___ ክ-ደ- ዋ-ኡ ን-ደ ለ-ቲ- ----------------- ክንደይ ዋግኡ ንሓደ ለይቲ? 0
kini--yi-wa-----ni-̣ad- -----ī? k_______ w_____ n_____ l______ k-n-d-y- w-g-’- n-h-a-e l-y-t-? ------------------------------- kinideyi wagi’u niḥade leyitī?
Htio / htjela bih sobu sa kupatilom. ኣነ -- -ፍ- ም- መሕ-ቢ-ደል- ። ኣ_ ሓ_ ክ__ ም_ መ___ ደ__ ። ኣ- ሓ- ክ-ሊ ም- መ-ጸ- ደ-የ ። ----------------------- ኣነ ሓደ ክፍሊ ምስ መሕጸቢ ደልየ ። 0
an---̣ad---if----mis- ---̣-t--ebī d----- ። a__ ḥ___ k_____ m___ m_________ d_____ ። a-e h-a-e k-f-l- m-s- m-h-i-s-e-ī d-l-y- ። ------------------------------------------ ane ḥade kifilī misi meḥits’ebī deliye ።
Želim jednu sobu sa tušem. ሻወ- ዘ-ዎ -ፍ- ደል-። ሻ__ ዘ__ ክ__ ደ___ ሻ-ር ዘ-ዎ ክ-ሊ ደ-የ- ---------------- ሻወር ዘለዎ ክፍሊ ደልየ። 0
shawe---ze--wo kifi-- deli-e። s______ z_____ k_____ d______ s-a-e-i z-l-w- k-f-l- d-l-y-። ----------------------------- shaweri zelewo kifilī deliye።
Mogu li vidjeti sobu? ነቲ-----ክር--- -ኽእ- -? ነ_ ክ__ ክ____ እ___ ዶ_ ነ- ክ-ሊ ክ-እ-ዮ እ-እ- ዶ- -------------------- ነቲ ክፍሊ ክርእይዮ እኽእል ዶ? 0
n-t-----i-----r-’i-iy- ---i--li do? n___ k_____ k_________ i______ d__ n-t- k-f-l- k-r-’-y-y- i-̱-’-l- d-? ----------------------------------- netī kifilī kiri’iyiyo iẖi’ili do?
Ima li ovdje garaža? ኣ-- ጋራጅ-ኣ---? ኣ__ ጋ__ ኣ_ ዶ_ ኣ-ዚ ጋ-ጅ ኣ- ዶ- ------------- ኣብዚ ጋራጅ ኣሎ ዶ? 0
a--z- --raj--a-o do? a____ g_____ a__ d__ a-i-ī g-r-j- a-o d-? -------------------- abizī garaji alo do?
Ima li ovdje sef? ኣ-ዚ --- -- ዶ? ኣ__ ሰ__ ኣ_ ዶ_ ኣ-ዚ ሰ-ፍ ኣ- ዶ- ------------- ኣብዚ ሰይፍ ኣሎ ዶ? 0
ab-zī --y-fi al- --? a____ s_____ a__ d__ a-i-ī s-y-f- a-o d-? -------------------- abizī seyifi alo do?
Ima li ovdje faks? ኣብ----ስ መግበሪ-----? ኣ__ ፋ__ መ___ ኣ_ ዶ_ ኣ-ዚ ፋ-ስ መ-በ- ኣ- ዶ- ------------------ ኣብዚ ፋክስ መግበሪ ኣሎ ዶ? 0
a--z- f--is--m-g-b----alo -o? a____ f_____ m_______ a__ d__ a-i-ī f-k-s- m-g-b-r- a-o d-? ----------------------------- abizī fakisi megiberī alo do?
Dobro, uzeću sobu. ጽ----እቲ-ክ-ሊ--ወ------። ጽ___ እ_ ክ__ ክ___ እ_ ። ጽ-ቕ- እ- ክ-ሊ ክ-ስ- እ- ። --------------------- ጽቡቕ፣ እቲ ክፍሊ ክወስዶ እየ ። 0
ts-ib-k--i- -------i-ī-kiw--ido---- ። t_________ i__ k_____ k_______ i__ ። t-’-b-k-’-፣ i-ī k-f-l- k-w-s-d- i-e ። ------------------------------------- ts’ibuḵ’i፣ itī kifilī kiwesido iye ።
Ovdje su ključevi. መ-ትሕ-ኣ-ዚ -ንሀ-። መ___ ኣ__ እ____ መ-ት- ኣ-ዚ እ-ሀ-። -------------- መፍትሕ ኣብዚ እንሀለ። 0
mef-t--̣i---iz----ih---። m_______ a____ i_______ m-f-t-h-i a-i-ī i-i-ā-e- ------------------------ mefitiḥi abizī inihāle።
Ovdje je moj prtljag. ሳ-ጣይ--ብዚ---። ሳ___ ኣ__ ኣ__ ሳ-ጣ- ኣ-ዚ ኣ-። ------------ ሳንጣይ ኣብዚ ኣሎ። 0
s-ni----- -bi----l-። s________ a____ a___ s-n-t-a-i a-i-ī a-o- -------------------- sanit’ayi abizī alo።
U koliko sati je doručak? ቁ-ሲ-ሰዓት-ክ--ይ ኢዩ? ቁ__ ሰ__ ክ___ ኢ__ ቁ-ሲ ሰ-ት ክ-ደ- ኢ-? ---------------- ቁርሲ ሰዓት ክንደይ ኢዩ? 0
k-u--sī--e‘--i -inid--i----? k______ s_____ k_______ ī___ k-u-i-ī s-‘-t- k-n-d-y- ī-u- ---------------------------- k’urisī se‘ati kinideyi īyu?
U koliko sati je ručak? ምሳሕ---- -ን-ይ--ዩ? ም__ ሰ__ ክ___ ኣ__ ም-ሕ ሰ-ት ክ-ደ- ኣ-? ---------------- ምሳሕ ሰዓት ክንደይ ኣዩ? 0
m-saḥ- ----t- ki--d----a--? m_____ s_____ k_______ a___ m-s-h-i s-‘-t- k-n-d-y- a-u- ---------------------------- misaḥi se‘ati kinideyi ayu?
U koliko sati je večera? ድራርሰዓ- ---- ኢ-? ድ_____ ክ___ ኢ__ ድ-ር-ዓ- ክ-ደ- ኢ-? --------------- ድራርሰዓት ክንደይ ኢዩ? 0
d-ra--s-‘--- -i-i---i ī--? d___________ k_______ ī___ d-r-r-s-‘-t- k-n-d-y- ī-u- -------------------------- dirarise‘ati kinideyi īyu?

Pauze su važne za uspješno učenje

Ko želi uspješnije učiti trebalo bi da češće pravi pauze! Do ovog su rezultata došla nova naučna istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti pauza. Uspješno učenje takođe zavisi od biohemijskih procesa. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više pauza. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina spauza bi takođetrebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije pauze traju deset minuta. Zatim slijedi pauza od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna pauza od 30 minuta. U pauzamaa naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme pauza bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tokom pauze. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom takođe učite!
Da li ste to znali?
Litvanski spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 miliona ljudi. Oni žive u Litvaniji, Bjelorusiji i Poljskoj. Litvanski je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je Litvanija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. Litvanski koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala. A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor litvanskog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je litvanski veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoevropskom jeziku. Ko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti litvanski…