Knjiga fraza

bs U kući   »   ti ኣብ ገዛ

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [ዓሰርተሸውዓተ]

17 [‘aseriteshewi‘ate]

ኣብ ገዛ

[abi geza]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
Ovdje je naša kuća. ገዛ- ኣብ- ኢ-። ገዛና ኣብዚ ኢዩ። ገ-ና ኣ-ዚ ኢ-። ----------- ገዛና ኣብዚ ኢዩ። 0
ge--na----zī-ī--። gezana abizī īyu። g-z-n- a-i-ī ī-u- ----------------- gezana abizī īyu።
Gore je krov. ኣብ-ላ----ሕ- --። ኣብ ላዕሊ ናሕሲ ኣሎ። ኣ- ላ-ሊ ና-ሲ ኣ-። -------------- ኣብ ላዕሊ ናሕሲ ኣሎ። 0
a-i --‘----n--̣isī-a-o። abi la‘ilī nah-isī alo። a-i l-‘-l- n-h-i-ī a-o- ----------------------- abi la‘ilī naḥisī alo።
Dolje je podrum. ኣ--ታ-ቲ-ት-ቲ---(--ደ-)-ኣሎ። ኣብ ታሕቲ ትሕቲ-ቤት(ኣንደር) ኣሎ። ኣ- ታ-ቲ ት-ቲ-ቤ-(-ን-ር- ኣ-። ----------------------- ኣብ ታሕቲ ትሕቲ-ቤት(ኣንደር) ኣሎ። 0
a---taḥ----ti--itī-b-t---n-de-i- a-o። abi tah-itī tih-itī-bēti(anideri) alo። a-i t-h-i-ī t-h-i-ī-b-t-(-n-d-r-) a-o- -------------------------------------- abi taḥitī tiḥitī-bēti(anideri) alo።
Iza kuće je vrt. ኣብ--ሕ- ገዛ----ን-ኣ-። ኣብ ድሕሪ ገዛ ጀርዲን ኣሎ። ኣ- ድ-ሪ ገ- ጀ-ዲ- ኣ-። ------------------ ኣብ ድሕሪ ገዛ ጀርዲን ኣሎ። 0
a-i-d----r-----a--e------ --o። abi dih-irī geza jeridīni alo። a-i d-h-i-ī g-z- j-r-d-n- a-o- ------------------------------ abi diḥirī geza jeridīni alo።
Pred kućom nema ulice. ኣብ -ድሚ-ገ- ጽ--ያ ኣሎ። ኣብ ቅድሚ ገዛ ጽርግያ ኣሎ። ኣ- ቅ-ሚ ገ- ጽ-ግ- ኣ-። ------------------ ኣብ ቅድሚ ገዛ ጽርግያ ኣሎ። 0
a-i--’----ī ge-a-t-’iri--y- -l-። abi k’idimī geza ts’irigiya alo። a-i k-i-i-ī g-z- t-’-r-g-y- a-o- -------------------------------- abi k’idimī geza ts’irigiya alo።
Pored kuće je drveće. ኣብ--- -- ኣእዋም --ው። ኣብ ጐኒ ገዛ ኣእዋም ኣለው። ኣ- ጐ- ገ- ኣ-ዋ- ኣ-ው- ------------------ ኣብ ጐኒ ገዛ ኣእዋም ኣለው። 0
a-i---nī-geza-------i-ale--። abi gonī geza a’iwami alewi። a-i g-n- g-z- a-i-a-i a-e-i- ---------------------------- abi gonī geza a’iwami alewi።
Ovdje je moj stan. ናተ--መ----ኣብ--ኢዩ። ናተይ መቐመጢ ኣብዚ ኢዩ። ና-ይ መ-መ- ኣ-ዚ ኢ-። ---------------- ናተይ መቐመጢ ኣብዚ ኢዩ። 0
natey--mek-’-met’--ab-zī īy-። nateyi mek-’emet’ī abizī īyu። n-t-y- m-k-’-m-t-ī a-i-ī ī-u- ----------------------------- nateyi meḵ’emet’ī abizī īyu።
Ovdje su kuhinja i kupatilo. ኣ-ዚ ክሽነን --ጸብ--ኣሎ። ኣብዚ ክሽነን መሕጸብን ኣሎ። ኣ-ዚ ክ-ነ- መ-ጸ-ን ኣ-። ------------------ ኣብዚ ክሽነን መሕጸብን ኣሎ። 0
a-i--------n-n- m-ḥ--s---i-i----። abizī kishineni meh-its’ebini alo። a-i-ī k-s-i-e-i m-h-i-s-e-i-i a-o- ---------------------------------- abizī kishineni meḥits’ebini alo።
Tamo je dnevna soba i spavaća soba. ኣ-ኡ ክፍሊ--ደ--ን---ሊ-መሕደ-ን-ኣ--። ኣብኡ ክፍሊ መደቀስን ክፍሊ መሕደርን ኣለው። ኣ-ኡ ክ-ሊ መ-ቀ-ን ክ-ሊ መ-ደ-ን ኣ-ው- ---------------------------- ኣብኡ ክፍሊ መደቀስን ክፍሊ መሕደርን ኣለው። 0
a--’- k---l--m-d--’-s-ni kifilī-m-h-id-r-n- -le--። abi’u kifilī medek’esini kifilī meh-iderini alewi። a-i-u k-f-l- m-d-k-e-i-i k-f-l- m-h-i-e-i-i a-e-i- -------------------------------------------------- abi’u kifilī medek’esini kifilī meḥiderini alewi።
Vrata kuće su zatvorena. ና---ዛ-ማ---ዕ-ው---። ናይ ገዛ ማዕጾ ዕጹው እዩ። ና- ገ- ማ-ጾ ዕ-ው እ-። ----------------- ናይ ገዛ ማዕጾ ዕጹው እዩ። 0
n--i g--- -------- --ts--wi---u። nayi geza ma‘its’o ‘its’uwi iyu። n-y- g-z- m-‘-t-’- ‘-t-’-w- i-u- -------------------------------- nayi geza ma‘its’o ‘its’uwi iyu።
Ali prozori su otvoreni. ግ- -ቶም--ሳ------- እ--። ግን እቶም መሳኹቲ ክፉታት እዮም። ግ- እ-ም መ-ኹ- ክ-ታ- እ-ም- --------------------- ግን እቶም መሳኹቲ ክፉታት እዮም። 0
g--i -to-i-me-a-̱--ī-----ta-- iyo-i። gini itomi mesah-utī kifutati iyomi። g-n- i-o-i m-s-h-u-ī k-f-t-t- i-o-i- ------------------------------------ gini itomi mesaẖutī kifutati iyomi።
Danas je vruće. ሎሚ-ሃ-- ኣሎ። ሎሚ ሃሩር ኣሎ። ሎ- ሃ-ር ኣ-። ---------- ሎሚ ሃሩር ኣሎ። 0
lom- ------ -lo። lomī haruri alo። l-m- h-r-r- a-o- ---------------- lomī haruri alo።
Mi idemo u dnevnu sobu. ን-- ናብ--ፍ--መሕ-ሪ--ኸ-- -ሎ--። ንሕና ናብ ክፍሊ መሕደሪ ንኸይድ ኣሎና ። ን-ና ና- ክ-ሊ መ-ደ- ን-ይ- ኣ-ና ። -------------------------- ንሕና ናብ ክፍሊ መሕደሪ ንኸይድ ኣሎና ። 0
n-ḥin- n-----i-i-- ---̣-der--n--̱-yid--a--na-። nih-ina nabi kifilī meh-iderī nih-eyidi alona ። n-h-i-a n-b- k-f-l- m-h-i-e-ī n-h-e-i-i a-o-a ። ----------------------------------------------- niḥina nabi kifilī meḥiderī niẖeyidi alona ።
Tamo je sofa i fotelja. ኣብ- ሶ-- ---ርን-ኣ-ው። ኣብኡ ሶፋን መንበርን ኣለው። ኣ-ኡ ሶ-ን መ-በ-ን ኣ-ው- ------------------ ኣብኡ ሶፋን መንበርን ኣለው። 0
abi’- ---a-- --ni-e--n---lewi። abi’u sofani meniberini alewi። a-i-u s-f-n- m-n-b-r-n- a-e-i- ------------------------------ abi’u sofani meniberini alewi።
Sjednite! ኮፍ -ሉ! ኮፍ በሉ! ኮ- በ-! ------ ኮፍ በሉ! 0
k--i be--! kofi belu! k-f- b-l-! ---------- kofi belu!
Tamo stoji moj kompjuter. ኣ-ኡ-ኮ-ፒ-ረይ -ሎ። ኣብኡ ኮምፒተረይ ኣሎ። ኣ-ኡ ኮ-ፒ-ረ- ኣ-። -------------- ኣብኡ ኮምፒተረይ ኣሎ። 0
a--’- ---i-īter-------። abi’u komipītereyi alo። a-i-u k-m-p-t-r-y- a-o- ----------------------- abi’u komipītereyi alo።
Tamo stoji moja muzička linija. ኣ---ና-- -ተረኦ-------ን---። ኣብኡ ናተይ ስተረኦ-ሙዚቃ-ማሺን ኣሎ። ኣ-ኡ ና-ይ ስ-ረ---ዚ---ሺ- ኣ-። ------------------------ ኣብኡ ናተይ ስተረኦ-ሙዚቃ-ማሺን ኣሎ። 0
abi’u-na--y--sit----o----īk’a-mas---i -l-። abi’u nateyi sitere’o-muzīk’a-mashīni alo። a-i-u n-t-y- s-t-r-’---u-ī-’---a-h-n- a-o- ------------------------------------------ abi’u nateyi sitere’o-muzīk’a-mashīni alo።
Televizor je potpuno nov. እቲ-ተ---ን---ዩ ሓ-----። እቲ ተለቪዦን ኣዝዩ ሓድሽ እዩ። እ- ተ-ቪ-ን ኣ-ዩ ሓ-ሽ እ-። -------------------- እቲ ተለቪዦን ኣዝዩ ሓድሽ እዩ። 0
it--t-l-v-zh-n--a---u ḥa-ishi-iyu። itī televīzhoni aziyu h-adishi iyu። i-ī t-l-v-z-o-i a-i-u h-a-i-h- i-u- ----------------------------------- itī televīzhoni aziyu ḥadishi iyu።

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik, na primjer, ima jako puno riječi. Takođe ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebalo da ima više od milion riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španlski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika takođe zavisi od njegove istorije. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Naučni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja hemije sadrži hiljade riječi. U gotovo svim jezicima duže riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovno koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Da li ste to znali?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 miliona ljudi je hebrejski maternji jezik. Savremeni hebrejski je, međutim, vještački stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Ko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske historije. Isprobajte ga!