Zbirka izraza

hr Osobe   »   ad ЦIыфхэр

1 [jedan]

Osobe

Osobe

1 [зы]

1 [zy]

ЦIыфхэр

CIyfhjer

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski adigejski igra Više
ja с- с_ с- -- сэ 0
sje s__ s-e --- sje
ja i ti с--рэ---рэ с____ о___ с-р-э о-р- ---------- сэррэ оррэ 0
sj-r----or-je s______ o____ s-e-r-e o-r-e ------------- sjerrje orrje
nas dvoje т------о т_ т____ т- т-т-о -------- тэ титIо 0
t---titIo t__ t____ t-e t-t-o --------- tje titIo
on а- (---л-ф-гъ) а_ (__________ а- (-ъ-л-ф-г-) -------------- ар (хъулъфыгъ) 0
a--(-u----) a_ (_______ a- (-u-f-g- ----------- ar (hulfyg)
on i ona арр--(х---ъ--г----р-э-(б-ы-ъфы-ъ) а___ (__________ а___ (__________ а-р- (-ъ-л-ф-г-) а-р- (-з-л-ф-г-) --------------------------------- аррэ (хъулъфыгъ) аррэ (бзылъфыгъ) 0
a-r-e ---l---- a-rj----z-lfyg) a____ (_______ a____ (________ a-r-e (-u-f-g- a-r-e (-z-l-y-) ------------------------------ arrje (hulfyg) arrje (bzylfyg)
njih dvoje а--р---у-и а___ т____ а-э- т-у-и ---------- ахэр тIури 0
a-je- -I--i a____ t____ a-j-r t-u-i ----------- ahjer tIuri
muškarac хъ--ъф--ъ х________ х-у-ъ-ы-ъ --------- хъулъфыгъ 0
h--f-g h_____ h-l-y- ------ hulfyg
žena б---ъ---ъ б________ б-ы-ъ-ы-ъ --------- бзылъфыгъ 0
bz--fyg b______ b-y-f-g ------- bzylfyg
dijete са--й с____ с-б-й ----- сабый 0
s---j s____ s-b-j ----- sabyj
jedna obitelj ун-гъо у_____ у-а-ъ- ------ унагъо 0
un--o u____ u-a-o ----- unago
moja obitelj с-ун-г-о с_______ с-у-а-ъ- -------- сиунагъо 0
siuna-o s______ s-u-a-o ------- siunago
Moja obitelj je ovdje. С---аг-- --щ ---. С_______ м__ щ___ С-у-а-ъ- м-щ щ-I- ----------------- Сиунагъо мыщ щыI. 0
Siu--g--mysh- shhy-. S______ m____ s_____ S-u-a-o m-s-h s-h-I- -------------------- Siunago myshh shhyI.
Ja sam ovdje. С- -ыщ-с----. С_ м__ с_____ С- м-щ с-щ-I- ------------- Сэ мыщ сыщыI. 0
S-e -y--h-s--hhy-. S__ m____ s_______ S-e m-s-h s-s-h-I- ------------------ Sje myshh syshhyI.
Ti si ovdje. О--ы--ущ-I. О м__ у____ О м-щ у-ы-. ----------- О мыщ ущыI. 0
O--yshh u--hyI. O m____ u______ O m-s-h u-h-y-. --------------- O myshh ushhyI.
On je ovdje i ona je ovdje. Ар-(хъ--ъ-ы-ъ---ы--щыI ы--и ар (бз--ъфыг-) ----щы-. А_ (__________ м__ щ__ ы___ а_ (__________ м__ щ___ А- (-ъ-л-ф-г-) м-щ щ-I ы-I- а- (-з-л-ф-г-) м-щ щ-I- --------------------------------------------------- Ар (хъулъфыгъ) мыщ щыI ыкIи ар (бзылъфыгъ) мыщ щыI. 0
Ar-(hulf-g- -y----s-h-- ykIi ar--b-yl--g---yshh-shhyI. A_ (_______ m____ s____ y___ a_ (________ m____ s_____ A- (-u-f-g- m-s-h s-h-I y-I- a- (-z-l-y-) m-s-h s-h-I- ------------------------------------------------------ Ar (hulfyg) myshh shhyI ykIi ar (bzylfyg) myshh shhyI.
Mi smo ovdje. Т- м----ы--I. Т_ м__ т_____ Т- м-щ т-щ-I- ------------- Тэ мыщ тыщыI. 0
Tj- my--h --shhy-. T__ m____ t_______ T-e m-s-h t-s-h-I- ------------------ Tje myshh tyshhyI.
Vi ste ovdje. Шъ--м-------ы-. Ш__ м__ ш______ Ш-о м-щ ш-у-ы-. --------------- Шъо мыщ шъущыI. 0
S-o-mys-- s-u-hh-I. S__ m____ s________ S-o m-s-h s-u-h-y-. ------------------- Sho myshh shushhyI.
Oni su svi ovdje. А-эр зэкIэ -ы---ы---. А___ з____ м__ щ_____ А-э- з-к-э м-щ щ-I-х- --------------------- Ахэр зэкIэ мыщ щыIэх. 0
A------jekIje -yshh-shhyIjeh. A____ z______ m____ s________ A-j-r z-e-I-e m-s-h s-h-I-e-. ----------------------------- Ahjer zjekIje myshh shhyIjeh.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + adigejski (1-100) MP3 adigejski (1-100)
Video nije pronađen!

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!