Zbirka izraza

hr Jučer – danas – sutra   »   fr Hier – aujourd’hui – demain

10 [deset]

Jučer – danas – sutra

Jučer – danas – sutra

10 [dix]

Hier – aujourd’hui – demain

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski francuski igra Više
Jučer je bila subota. Hi--, c-ét--t --m-di. H____ c______ s______ H-e-, c-é-a-t s-m-d-. --------------------- Hier, c’était samedi. 0
Jučer sam bio / bila u kinu. Hi-r,--- su-s a-lé-au-c-n--a. H____ j_ s___ a___ a_ c______ H-e-, j- s-i- a-l- a- c-n-m-. ----------------------------- Hier, je suis allé au cinéma. 0
Film je bio interesantan. L---i-m --a-t------e--an-. L_ f___ é____ i___________ L- f-l- é-a-t i-t-r-s-a-t- -------------------------- Le film était intéressant. 0
Danas je nedjelja. A-j--r--hui--c-est-dima--h-. A___________ c____ d________ A-j-u-d-h-i- c-e-t d-m-n-h-. ---------------------------- Aujourd’hui, c’est dimanche. 0
Danas ne radim. Au-----’--i, j- -- t-ava-----p-s. A___________ j_ n_ t________ p___ A-j-u-d-h-i- j- n- t-a-a-l-e p-s- --------------------------------- Aujourd’hui, je ne travaille pas. 0
Ostajem doma. J---est--à l- ---s-n. J_ r____ à l_ m______ J- r-s-e à l- m-i-o-. --------------------- Je reste à la maison. 0
Sutra je ponedjeljak. De-ain- c’----l--di. D______ c____ l_____ D-m-i-, c-e-t l-n-i- -------------------- Demain, c’est lundi. 0
Sutra ponovno radim. D--ai-,-j- rec-m--nce-à t--v-il--r. D______ j_ r_________ à t__________ D-m-i-, j- r-c-m-e-c- à t-a-a-l-e-. ----------------------------------- Demain, je recommence à travailler. 0
Ja radim u uredu. Je---av-i--e-au b-rea-. J_ t________ a_ b______ J- t-a-a-l-e a- b-r-a-. ----------------------- Je travaille au bureau. 0
Tko je to? Qu- --t--e ? Q__ e_____ ? Q-i e-t-c- ? ------------ Qui est-ce ? 0
To je Petar. C’est-Pi-rre. C____ P______ C-e-t P-e-r-. ------------- C’est Pierre. 0
Petar je student. Pie--- ----étudia--. P_____ e__ é________ P-e-r- e-t é-u-i-n-. -------------------- Pierre est étudiant. 0
Tko je to? Q-- est-c- ? Q__ e_____ ? Q-i e-t-c- ? ------------ Qui est-ce ? 0
To je Marta. C-est M---h-. C____ M______ C-e-t M-r-h-. ------------- C’est Marthe. 0
Marta je tajnica. M--th- es--se--étaire. M_____ e__ s__________ M-r-h- e-t s-c-é-a-r-. ---------------------- Marthe est secrétaire. 0
Petar i Marta su prijatelji. Pi-rre -t-M---he------am-s. P_____ e_ M_____ s___ a____ P-e-r- e- M-r-h- s-n- a-i-. --------------------------- Pierre et Marthe sont amis. 0
Petar je Martin prijatelj. Pi-r-e --- l’ami-d- M--the. P_____ e__ l____ d_ M______ P-e-r- e-t l-a-i d- M-r-h-. --------------------------- Pierre est l’ami de Marthe. 0
Marta je Petrova prijateljica. Mar-he--st ---mie -e -i-r--. M_____ e__ l_____ d_ P______ M-r-h- e-t l-a-i- d- P-e-r-. ---------------------------- Marthe est l’amie de Pierre. 0

Učenje u snu

Strani jezici su danas dio općeg obrazovanja. Kad njihovo učenje barem ne bi bilo tako naporno! Za sve one koji imaju poteškoća s učenjem, imamo dobre vijesti. Najučinkovitije učimo dok spavamo. Do ovog zaključka su došle brojne znanstvene studije. I upravo to možemo iskoristiti za učenje jezika. U snu obrađujemo dnevne događaje. Naš mozak analizira nove utiske. Sve što smo iskusili, u snu se još jednom obrađuje. Pritom se utvrđuju novi sadržaji u našem mozgu. Posebno se dobro pohranjuje ono što se desilo prije spavanja. Stoga ponavljanje važnih stvari navečer može biti od pomoći. Različite faze spavanja su zaslužne za razne sadržaje učenja. REM faza podržava psihomotoričko učenje. U tu kategoriju spadaju glazba ili sport. S druge strane, učenje čistog znanja odvija se u dobokom snu. U toj fazi se preispituje sve što smo naučili. Vokabular i gramatika također! Prilikom učenja jezika naš mozak mora puno raditi. Mora pohraniti nove riječi kao i nova pravila. U snu se sve to ponovno reproducira. Istraživači to nazivaju teorijom ponavljanja. Međutim, bitno je da dobro spavate. Tijelo i duh se moraju temeljito odmoriti. Samo tada mozak može efikasno raditi. Može se reći: dobar san za dobro pamćenje. Dok se odmaramo, naš mozak je još uvijek aktivan... Stoga: Gute Nacht, good night, buona notte, dobrou noc!
Dali si znao?
Britanski engleski je oblik engleskog koji se govori u Velikoj Britaniji. Spada u zapadnogermanske jezike. Za oko 60 milijuna ljudi to je materinski jezik. U nekoliko točaka se razlikuje od američkog engleskog. Zato se govori o engleskom kao pluricentričnom jeziku. To znači da je to jezik koji ima više standardnih varijanata. Razlike se mogu, na primjer, odnositi na izgovor, leksički fond i pravopis. Britanski engleski se dijeli na puno najrečja koja su djelimice veoma različita. Govornici dijalekta dugo vremena su smatrani za neobrazovane i da su jedva u stanju obrazovati se za dobra zanimanja. Danas je to drukčije, iako narječja u Velikoj Britaniji još uvijek igraju važnu ulogu. U britanskom engleskom primjetan je snažan utjecaj francuskog. To je povezano sa zauzimanjem Velike Britanije od strane Normana 1066. godine. U vrijeme kolonijalizma Velika Britanija je proširila svoj jezik na druge kontinente. Tako je engleski tokom zadnjih stoljeća postao najvažniji jezik na svijetu… Učite engleski, ali original!