Zbirka izraza

hr Jučer – danas – sutra   »   be Учора – сёння – заўтра

10 [deset]

Jučer – danas – sutra

Jučer – danas – sutra

10 [Дзесяць]

10 [Dzesyats’]

Учора – сёння – заўтра

[Uchora – sennya – zautra]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Jučer je bila subota. У--р--б-л--су-ота. У____ б___ с______ У-о-а б-л- с-б-т-. ------------------ Учора была субота. 0
Uc-o---b--a --bota. U_____ b___ s______ U-h-r- b-l- s-b-t-. ------------------- Uchora byla subota.
Jučer sam bio / bila u kinu. У-ор----бы--/--ыла у-/ ў к-н-. У____ я б__ / б___ у / ў к____ У-о-а я б-ў / б-л- у / ў к-н-. ------------------------------ Учора я быў / была у / ў кіно. 0
Uch--a y- b-u-/ b----u /-- k---. U_____ y_ b__ / b___ u / u k____ U-h-r- y- b-u / b-l- u / u k-n-. -------------------------------- Uchora ya byu / byla u / u kіno.
Film je bio interesantan. Ф---- ----цікавы. Ф____ б__ ц______ Ф-л-м б-ў ц-к-в-. ----------------- Фільм быў цікавы. 0
Fіl’m --u-ts----y. F____ b__ t_______ F-l-m b-u t-і-a-y- ------------------ Fіl’m byu tsіkavy.
Danas je nedjelja. Сён---н-----я. С____ н_______ С-н-я н-д-е-я- -------------- Сёння нядзеля. 0
Se-nya -y--z--y-. S_____ n_________ S-n-y- n-a-z-l-a- ----------------- Sennya nyadzelya.
Danas ne radim. Сё-н--- не-п--цую. С____ я н_ п______ С-н-я я н- п-а-у-. ------------------ Сёння я не працую. 0
S--ny- ya ne p-at----. S_____ y_ n_ p________ S-n-y- y- n- p-a-s-y-. ---------------------- Sennya ya ne pratsuyu.
Ostajem doma. Я за--аю---д---. Я з_______ д____ Я з-с-а-с- д-м-. ---------------- Я застаюся дома. 0
Ya z----yus-a--o-a. Y_ z_________ d____ Y- z-s-a-u-y- d-m-. ------------------- Ya zastayusya doma.
Sutra je ponedjeljak. За--ра п---дз--а-. З_____ п__________ З-ў-р- п-н-д-е-а-. ------------------ Заўтра панядзелак. 0
Z-u-ra --n---z-l-k. Z_____ p___________ Z-u-r- p-n-a-z-l-k- ------------------- Zautra panyadzelak.
Sutra ponovno radim. З---р- я--н-ў працую. З_____ я з___ п______ З-ў-р- я з-о- п-а-у-. --------------------- Заўтра я зноў працую. 0
Za-t-- y- -nou -ra-----. Z_____ y_ z___ p________ Z-u-r- y- z-o- p-a-s-y-. ------------------------ Zautra ya znou pratsuyu.
Ja radim u uredu. Я п---ую ў --ісе. Я п_____ ў о_____ Я п-а-у- ў о-і-е- ----------------- Я працую ў офісе. 0
Y- ---tsu-- u -fі--. Y_ p_______ u o_____ Y- p-a-s-y- u o-і-e- -------------------- Ya pratsuyu u ofіse.
Tko je to? Хто-----? Х__ г____ Х-о г-т-? --------- Хто гэта? 0
K-t- -e-a? K___ g____ K-t- g-t-? ---------- Khto geta?
To je Petar. Г-та П--э-. Г___ П_____ Г-т- П-т-р- ----------- Гэта Петэр. 0
G--- P--e-. G___ P_____ G-t- P-t-r- ----------- Geta Peter.
Petar je student. Петэр -------н-. П____ – с_______ П-т-р – с-у-э-т- ---------------- Петэр – студэнт. 0
Pe-er-----udent. P____ – s_______ P-t-r – s-u-e-t- ---------------- Peter – student.
Tko je to? Х-- -эта? Х__ г____ Х-о г-т-? --------- Хто гэта? 0
Kh-o g--a? K___ g____ K-t- g-t-? ---------- Khto geta?
To je Marta. Гэ-а-М----. Г___ М_____ Г-т- М-р-а- ----------- Гэта Марта. 0
G-----a--a. G___ M_____ G-t- M-r-a- ----------- Geta Marta.
Marta je tajnica. М--т--–--а--а----а. М____ – с__________ М-р-а – с-к-а-а-к-. ------------------- Марта – сакратарка. 0
M--t- – --k-a-ark-. M____ – s__________ M-r-a – s-k-a-a-k-. ------------------- Marta – sakratarka.
Petar i Marta su prijatelji. Петэ--і --------сяб-ы. П____ і М____ – с_____ П-т-р і М-р-а – с-б-ы- ---------------------- Петэр і Марта – сябры. 0
P--e- ---a-t--- syab-y. P____ і M____ – s______ P-t-r і M-r-a – s-a-r-. ----------------------- Peter і Marta – syabry.
Petar je Martin prijatelj. Пе-э--–--яба- -а--ы. П____ – с____ М_____ П-т-р – с-б-р М-р-ы- -------------------- Петэр – сябар Марты. 0
P-t-r-–----bar-Ma---. P____ – s_____ M_____ P-t-r – s-a-a- M-r-y- --------------------- Peter – syabar Marty.
Marta je Petrova prijateljica. Марта –-с---о--- ---эр-. М____ – с_______ П______ М-р-а – с-б-о-к- П-т-р-. ------------------------ Марта – сяброўка Петэра. 0
M---a -----b---ka ---era. M____ – s________ P______ M-r-a – s-a-r-u-a P-t-r-. ------------------------- Marta – syabrouka Petera.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje u snu

Strani jezici su danas dio općeg obrazovanja. Kad njihovo učenje barem ne bi bilo tako naporno! Za sve one koji imaju poteškoća s učenjem, imamo dobre vijesti. Najučinkovitije učimo dok spavamo. Do ovog zaključka su došle brojne znanstvene studije. I upravo to možemo iskoristiti za učenje jezika. U snu obrađujemo dnevne događaje. Naš mozak analizira nove utiske. Sve što smo iskusili, u snu se još jednom obrađuje. Pritom se utvrđuju novi sadržaji u našem mozgu. Posebno se dobro pohranjuje ono što se desilo prije spavanja. Stoga ponavljanje važnih stvari navečer može biti od pomoći. Različite faze spavanja su zaslužne za razne sadržaje učenja. REM faza podržava psihomotoričko učenje. U tu kategoriju spadaju glazba ili sport. S druge strane, učenje čistog znanja odvija se u dobokom snu. U toj fazi se preispituje sve što smo naučili. Vokabular i gramatika također! Prilikom učenja jezika naš mozak mora puno raditi. Mora pohraniti nove riječi kao i nova pravila. U snu se sve to ponovno reproducira. Istraživači to nazivaju teorijom ponavljanja. Međutim, bitno je da dobro spavate. Tijelo i duh se moraju temeljito odmoriti. Samo tada mozak može efikasno raditi. Može se reći: dobar san za dobro pamćenje. Dok se odmaramo, naš mozak je još uvijek aktivan... Stoga: Gute Nacht, good night, buona notte, dobrou noc!
Dali si znao?
Britanski engleski je oblik engleskog koji se govori u Velikoj Britaniji. Spada u zapadnogermanske jezike. Za oko 60 milijuna ljudi to je materinski jezik. U nekoliko točaka se razlikuje od američkog engleskog. Zato se govori o engleskom kao pluricentričnom jeziku. To znači da je to jezik koji ima više standardnih varijanata. Razlike se mogu, na primjer, odnositi na izgovor, leksički fond i pravopis. Britanski engleski se dijeli na puno najrečja koja su djelimice veoma različita. Govornici dijalekta dugo vremena su smatrani za neobrazovane i da su jedva u stanju obrazovati se za dobra zanimanja. Danas je to drukčije, iako narječja u Velikoj Britaniji još uvijek igraju važnu ulogu. U britanskom engleskom primjetan je snažan utjecaj francuskog. To je povezano sa zauzimanjem Velike Britanije od strane Normana 1066. godine. U vrijeme kolonijalizma Velika Britanija je proširila svoj jezik na druge kontinente. Tako je engleski tokom zadnjih stoljeća postao najvažniji jezik na svijetu… Učite engleski, ali original!