Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   fr Les saisons et le temps

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [seize]

Les saisons et le temps

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski francuski igra Više
Ovo su godišnja doba: V-ic--l-s-sais--s: V____ l__ s_______ V-i-i l-s s-i-o-s- ------------------ Voici les saisons: 0
Proljeće, ljeto, Le-p-i---mps--l--t-, L_ p_________ l_____ L- p-i-t-m-s- l-é-é- -------------------- Le printemps, l’été, 0
jesen i zima. l-aut--ne--- --h--e-. l________ e_ l_______ l-a-t-m-e e- l-h-v-r- --------------------- l’automne et l’hiver. 0
Ljeto je vruće. L-ét- e-t --au-. L____ e__ c_____ L-é-é e-t c-a-d- ---------------- L’été est chaud. 0
Ljeti sija sunce. En ------e sole-l-bril--. E_ é___ l_ s_____ b______ E- é-é- l- s-l-i- b-i-l-. ------------------------- En été, le soleil brille. 0
Ljeti rado idemo šetati. En -té--n-u---i--ns -ous -r--e---. E_ é___ n___ a_____ n___ p________ E- é-é- n-u- a-m-n- n-u- p-o-e-e-. ---------------------------------- En été, nous aimons nous promener. 0
Zima je hladna. L-h--er-------o--. L______ e__ f_____ L-h-v-r e-t f-o-d- ------------------ L’hiver est froid. 0
Zimi pada snijeg ili kiša. E- h-ver,--- n-i-e--u-i- ---ut. E_ h_____ i_ n____ o_ i_ p_____ E- h-v-r- i- n-i-e o- i- p-e-t- ------------------------------- En hiver, il neige ou il pleut. 0
Zimi rado ostajemo doma. E--hiver- -o-s -imo-----s--r---la ---so-. E_ h_____ n___ a_____ r_____ à l_ m______ E- h-v-r- n-u- a-m-n- r-s-e- à l- m-i-o-. ----------------------------------------- En hiver, nous aimons rester à la maison. 0
Hladno je. I- f--t-f--i-. I_ f___ f_____ I- f-i- f-o-d- -------------- Il fait froid. 0
Pada kiša. Il --e--. I_ p_____ I- p-e-t- --------- Il pleut. 0
Vjetrovito je. I--- --du -e--. I_ y a d_ v____ I- y a d- v-n-. --------------- Il y a du vent. 0
Toplo je. Il-f-----ha-d. I_ f___ c_____ I- f-i- c-a-d- -------------- Il fait chaud. 0
Sunčano je. C------nsole-llé. C____ e__________ C-e-t e-s-l-i-l-. ----------------- C’est ensoleillé. 0
Vedro je. C’e-t ga-. C____ g___ C-e-t g-i- ---------- C’est gai. 0
Kakvo je vrijeme danas? C-m--n- -s--l- te--s-a----rd’-ui-? C______ e__ l_ t____ a__________ ? C-m-e-t e-t l- t-m-s a-j-u-d-h-i ? ---------------------------------- Comment est le temps aujourd’hui ? 0
Danas je hladno. I- -ait----i- a-jou--’-ui. I_ f___ f____ a___________ I- f-i- f-o-d a-j-u-d-h-i- -------------------------- Il fait froid aujourd’hui. 0
Danas je toplo. Il-fa-t-c------uj-u-----i. I_ f___ c____ a___________ I- f-i- c-a-d a-j-u-d-h-i- -------------------------- Il fait chaud aujourd’hui. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + francuski (1-100) MP3 francuski (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...