Zbirka izraza

hr Jučer – danas – sutra   »   bg вчера – днес – утре

10 [deset]

Jučer – danas – sutra

Jučer – danas – sutra

10 [десет]

10 [deset]

вчера – днес – утре

[vchera – dnes – utre]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Jučer je bila subota. Вчера-б-ш- -ъбо--. В____ б___ с______ В-е-а б-ш- с-б-т-. ------------------ Вчера беше събота. 0
V----a-b--he-s--ota. V_____ b____ s______ V-h-r- b-s-e s-b-t-. -------------------- Vchera beshe sybota.
Jučer sam bio / bila u kinu. В--ра --х -а --н-. В____ б__ н_ к____ В-е-а б-х н- к-н-. ------------------ Вчера бях на кино. 0
V----- ----h ----ino. V_____ b____ n_ k____ V-h-r- b-a-h n- k-n-. --------------------- Vchera byakh na kino.
Film je bio interesantan. Ф---ъ--б-ш- и----ес--. Ф_____ б___ и_________ Ф-л-ъ- б-ш- и-т-р-с-н- ---------------------- Филмът беше интересен. 0
Fi-my- -es---i-t----en. F_____ b____ i_________ F-l-y- b-s-e i-t-r-s-n- ----------------------- Filmyt beshe interesen.
Danas je nedjelja. Д--- е-не-ел-. Д___ е н______ Д-е- е н-д-л-. -------------- Днес е неделя. 0
D--s--- n-de-ya. D___ y_ n_______ D-e- y- n-d-l-a- ---------------- Dnes ye nedelya.
Danas ne radim. Днес н--ра-о--. Д___ н_ р______ Д-е- н- р-б-т-. --------------- Днес не работя. 0
D-e---e rabo-ya. D___ n_ r_______ D-e- n- r-b-t-a- ---------------- Dnes ne rabotya.
Ostajem doma. А--о---ва--вк-щи. А_ о______ в_____ А- о-т-в-м в-ъ-и- ----------------- Аз оставам вкъщи. 0
A- -s--v-m--ky--c-i. A_ o______ v________ A- o-t-v-m v-y-h-h-. -------------------- Az ostavam vkyshchi.
Sutra je ponedjeljak. Ут-е - -он--е-н-к. У___ е п__________ У-р- е п-н-д-л-и-. ------------------ Утре е понеделник. 0
Utre----pone---n--. U___ y_ p__________ U-r- y- p-n-d-l-i-. ------------------- Utre ye ponedelnik.
Sutra ponovno radim. Утр- а-------- р-б-тя. У___ а_ о_____ р______ У-р- а- о-н-в- р-б-т-. ---------------------- Утре аз отново работя. 0
V---ned-lnik -- -tn-v- ---o-y-. V p_________ a_ o_____ r_______ V p-n-d-l-i- a- o-n-v- r-b-t-a- ------------------------------- V ponedelnik az otnovo rabotya.
Ja radim u uredu. А- ра------ о-ис. А_ р_____ в о____ А- р-б-т- в о-и-. ----------------- Аз работя в офис. 0
Az -aboty- ---f--. A_ r______ v o____ A- r-b-t-a v o-i-. ------------------ Az rabotya v ofis.
Tko je to? К-й - --в-? К__ е т____ К-й е т-в-? ----------- Кой е това? 0
Koy y--t--a? K__ y_ t____ K-y y- t-v-? ------------ Koy ye tova?
To je Petar. Т-в----Пе--р. Т___ е П_____ Т-в- е П-т-р- ------------- Това е Петер. 0
To-- ye P---r. T___ y_ P_____ T-v- y- P-t-r- -------------- Tova ye Peter.
Petar je student. П-т-р е--туд--т. П____ е с_______ П-т-р е с-у-е-т- ---------------- Петер е студент. 0
Pet----- stu--nt. P____ y_ s_______ P-t-r y- s-u-e-t- ----------------- Peter ye student.
Tko je to? К-- е-това? К__ е т____ К-й е т-в-? ----------- Кой е това? 0
Ko- y---o-a? K__ y_ t____ K-y y- t-v-? ------------ Koy ye tova?
To je Marta. Това е -ар--. Т___ е М_____ Т-в- е М-р-а- ------------- Това е Марта. 0
Tov--ye -a--a. T___ y_ M_____ T-v- y- M-r-a- -------------- Tova ye Marta.
Marta je tajnica. Март- ---е-р--а---. М____ е с__________ М-р-а е с-к-е-а-к-. ------------------- Марта е секретарка. 0
Ma-------s-kr-tar-a. M____ y_ s__________ M-r-a y- s-k-e-a-k-. -------------------- Marta ye sekretarka.
Petar i Marta su prijatelji. Пе-е-----арт- са п---тели. П____ и М____ с_ п________ П-т-р и М-р-а с- п-и-т-л-. -------------------------- Петер и Марта са приятели. 0
P--er i M-rta-sa -----teli. P____ i M____ s_ p_________ P-t-r i M-r-a s- p-i-a-e-i- --------------------------- Peter i Marta sa priyateli.
Petar je Martin prijatelj. П-тер-- -рияте--т--а -а-т-. П____ е п________ н_ М_____ П-т-р е п-и-т-л-т н- М-р-а- --------------------------- Петер е приятелят на Марта. 0
P--er ---priy-tely---na ---t-. P____ y_ p__________ n_ M_____ P-t-r y- p-i-a-e-y-t n- M-r-a- ------------------------------ Peter ye priyatelyat na Marta.
Marta je Petrova prijateljica. Март- е пр-я-елката-н--П-те-. М____ е п__________ н_ П_____ М-р-а е п-и-т-л-а-а н- П-т-р- ----------------------------- Марта е приятелката на Петер. 0
Ma-t--y- ---ya--l--ta--a Pet-r. M____ y_ p___________ n_ P_____ M-r-a y- p-i-a-e-k-t- n- P-t-r- ------------------------------- Marta ye priyatelkata na Peter.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje u snu

Strani jezici su danas dio općeg obrazovanja. Kad njihovo učenje barem ne bi bilo tako naporno! Za sve one koji imaju poteškoća s učenjem, imamo dobre vijesti. Najučinkovitije učimo dok spavamo. Do ovog zaključka su došle brojne znanstvene studije. I upravo to možemo iskoristiti za učenje jezika. U snu obrađujemo dnevne događaje. Naš mozak analizira nove utiske. Sve što smo iskusili, u snu se još jednom obrađuje. Pritom se utvrđuju novi sadržaji u našem mozgu. Posebno se dobro pohranjuje ono što se desilo prije spavanja. Stoga ponavljanje važnih stvari navečer može biti od pomoći. Različite faze spavanja su zaslužne za razne sadržaje učenja. REM faza podržava psihomotoričko učenje. U tu kategoriju spadaju glazba ili sport. S druge strane, učenje čistog znanja odvija se u dobokom snu. U toj fazi se preispituje sve što smo naučili. Vokabular i gramatika također! Prilikom učenja jezika naš mozak mora puno raditi. Mora pohraniti nove riječi kao i nova pravila. U snu se sve to ponovno reproducira. Istraživači to nazivaju teorijom ponavljanja. Međutim, bitno je da dobro spavate. Tijelo i duh se moraju temeljito odmoriti. Samo tada mozak može efikasno raditi. Može se reći: dobar san za dobro pamćenje. Dok se odmaramo, naš mozak je još uvijek aktivan... Stoga: Gute Nacht, good night, buona notte, dobrou noc!
Dali si znao?
Britanski engleski je oblik engleskog koji se govori u Velikoj Britaniji. Spada u zapadnogermanske jezike. Za oko 60 milijuna ljudi to je materinski jezik. U nekoliko točaka se razlikuje od američkog engleskog. Zato se govori o engleskom kao pluricentričnom jeziku. To znači da je to jezik koji ima više standardnih varijanata. Razlike se mogu, na primjer, odnositi na izgovor, leksički fond i pravopis. Britanski engleski se dijeli na puno najrečja koja su djelimice veoma različita. Govornici dijalekta dugo vremena su smatrani za neobrazovane i da su jedva u stanju obrazovati se za dobra zanimanja. Danas je to drukčije, iako narječja u Velikoj Britaniji još uvijek igraju važnu ulogu. U britanskom engleskom primjetan je snažan utjecaj francuskog. To je povezano sa zauzimanjem Velike Britanije od strane Normana 1066. godine. U vrijeme kolonijalizma Velika Britanija je proširila svoj jezik na druge kontinente. Tako je engleski tokom zadnjih stoljeća postao najvažniji jezik na svijetu… Učite engleski, ali original!