Zbirka izraza

hr Javni lokalni promet   »   bg Градски транспорт

36 [trideset i šest]

Javni lokalni promet

Javni lokalni promet

36 [трийсет и шест]

36 [triyset i shest]

Градски транспорт

Gradski transport

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Gdje je autobusni kolodvor? Къ-е е-а-то-у--ат- --ир--? К___ е а__________ с______ К-д- е а-т-б-с-а-а с-и-к-? -------------------------- Къде е автобусната спирка? 0
K-----e ---obu---t------k-? K___ y_ a__________ s______ K-d- y- a-t-b-s-a-a s-i-k-? --------------------------- Kyde ye avtobusnata spirka?
Koji autobus vozi u centar? Ко-----о--- ----- в ц-нтъра? К__ а______ о____ в ц_______ К-й а-т-б-с о-и-а в ц-н-ъ-а- ---------------------------- Кой автобус отива в центъра? 0
Ko- -vt-b-s-------- tse-----? K__ a______ o____ v t________ K-y a-t-b-s o-i-a v t-e-t-r-? ----------------------------- Koy avtobus otiva v tsentyra?
Koju liniju moram uzeti? Кой--в-обу----ябва-----з-ма? К__ а______ т_____ д_ в_____ К-й а-т-б-с т-я-в- д- в-е-а- ---------------------------- Кой автобус трябва да взема? 0
K-y-avt-b-s -r-abv---a ---m-? K__ a______ t______ d_ v_____ K-y a-t-b-s t-y-b-a d- v-e-a- ----------------------------- Koy avtobus tryabva da vzema?
Moram li presjedati? Т---ва ли--а-с- п-е-ач-а-? Т_____ л_ д_ с_ п_________ Т-я-в- л- д- с- п-е-а-в-м- -------------------------- Трябва ли да се прекачвам? 0
Try-b---li-d---- ------h-am? T______ l_ d_ s_ p__________ T-y-b-a l- d- s- p-e-a-h-a-? ---------------------------- Tryabva li da se prekachvam?
Gdje moram presjesti? К-де -----а-д- се-п-е-ачва-? К___ т_____ д_ с_ п_________ К-д- т-я-в- д- с- п-е-а-в-м- ---------------------------- Къде трябва да се прекачвам? 0
K-d---r---va -a-s--prek-ch-am? K___ t______ d_ s_ p__________ K-d- t-y-b-a d- s- p-e-a-h-a-? ------------------------------ Kyde tryabva da se prekachvam?
Koliko košta karta? К-л-о-стру-а -д----илет? К____ с_____ е___ б_____ К-л-о с-р-в- е-и- б-л-т- ------------------------ Колко струва един билет? 0
Ko-k--s-ruv- y--in b-l--? K____ s_____ y____ b_____ K-l-o s-r-v- y-d-n b-l-t- ------------------------- Kolko struva yedin bilet?
Koliko stanica ima do centra? Ко--о ---рки им-----це-----? К____ с_____ и__ д_ ц_______ К-л-о с-и-к- и-а д- ц-н-ъ-а- ---------------------------- Колко спирки има до центъра? 0
Ko-k---pirki i-- d--ts---yr-? K____ s_____ i__ d_ t________ K-l-o s-i-k- i-a d- t-e-t-r-? ----------------------------- Kolko spirki ima do tsentyra?
Morate ovdje izaći. Тря----д- ----ете-т--. Т_____ д_ с______ т___ Т-я-в- д- с-е-е-е т-к- ---------------------- Трябва да слезете тук. 0
Tryab----- sle--t--tu-. T______ d_ s______ t___ T-y-b-a d- s-e-e-e t-k- ----------------------- Tryabva da slezete tuk.
Morate izaći otraga. Тряб-а--а-с-ез-те от-ад. Т_____ д_ с______ о_____ Т-я-в- д- с-е-е-е о-з-д- ------------------------ Трябва да слезете отзад. 0
T---b----a--leze-- o--ad. T______ d_ s______ o_____ T-y-b-a d- s-e-e-e o-z-d- ------------------------- Tryabva da slezete otzad.
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. С-е--а-ия- -ла- н- --тр--о--р-с-ига-сл-д - минути. С_________ в___ н_ м______ п_______ с___ 5 м______ С-е-в-щ-я- в-а- н- м-т-о-о п-и-т-г- с-е- 5 м-н-т-. -------------------------------------------------- Следващият влак на метрото пристига след 5 минути. 0
S---vash-hiy-- --a- ---metr--- ------ga sl-- 5--i--ti. S_____________ v___ n_ m______ p_______ s___ 5 m______ S-e-v-s-c-i-a- v-a- n- m-t-o-o p-i-t-g- s-e- 5 m-n-t-. ------------------------------------------------------ Sledvashchiyat vlak na metroto pristiga sled 5 minuti.
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. Сле--ащ-я--трам-а- -р-ст-га с--д--0 -ин-ти. С_________ т______ п_______ с___ 1_ м______ С-е-в-щ-я- т-а-в-й п-и-т-г- с-е- 1- м-н-т-. ------------------------------------------- Следващият трамвай пристига след 10 минути. 0
Sle---s-c--ya--t--mv-y-prist-ga-s-e---0 m-n-ti. S_____________ t______ p_______ s___ 1_ m______ S-e-v-s-c-i-a- t-a-v-y p-i-t-g- s-e- 1- m-n-t-. ----------------------------------------------- Sledvashchiyat tramvay pristiga sled 10 minuti.
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. С---ва---т --т-бус -р-стиг- ---- ---м-н--и. С_________ а______ п_______ с___ 1_ м______ С-е-в-щ-я- а-т-б-с п-и-т-г- с-е- 1- м-н-т-. ------------------------------------------- Следващият автобус пристига след 15 минути. 0
S-e-vas-----a----t-b-- -ris---a -l-d-1- -inu--. S_____________ a______ p_______ s___ 1_ m______ S-e-v-s-c-i-a- a-t-b-s p-i-t-g- s-e- 1- m-n-t-. ----------------------------------------------- Sledvashchiyat avtobus pristiga sled 15 minuti.
Kada vozi zadnji metro? Ко---- п--ле--ия- -л-к на м---от-? К___ е п_________ в___ н_ м_______ К-г- е п-с-е-н-я- в-а- н- м-т-о-о- ---------------------------------- Кога е последният влак на метрото? 0
K--a -- p----dn--a--v--k -a-me---to? K___ y_ p__________ v___ n_ m_______ K-g- y- p-s-e-n-y-t v-a- n- m-t-o-o- ------------------------------------ Koga ye posledniyat vlak na metroto?
Kada vozi zadnji tramvaj? Ког-----ос--дн----------й? К___ е п_________ т_______ К-г- е п-с-е-н-я- т-а-в-й- -------------------------- Кога е последният трамвай? 0
Ko-a y- pos-e----at --a--ay? K___ y_ p__________ t_______ K-g- y- p-s-e-n-y-t t-a-v-y- ---------------------------- Koga ye posledniyat tramvay?
Kada vozi zadnji autobus? Ког--е----л-дн-ят--в--бу-? К___ е п_________ а_______ К-г- е п-с-е-н-я- а-т-б-с- -------------------------- Кога е последният автобус? 0
K--- y- -os-ed-iyat --t-bu-? K___ y_ p__________ a_______ K-g- y- p-s-e-n-y-t a-t-b-s- ---------------------------- Koga ye posledniyat avtobus?
Imate li putnu kartu? Им-те -и-б-л--? И____ л_ б_____ И-а-е л- б-л-т- --------------- Имате ли билет? 0
Imat--li b-le-? I____ l_ b_____ I-a-e l- b-l-t- --------------- Imate li bilet?
Putnu kartu? – Ne, nemam. Би--т--– Н-,-ня-а-. Б_____ – Н__ н_____ Б-л-т- – Н-, н-м-м- ------------------- Билет? – Не, нямам. 0
B-l--?-– Ne,--yam-m. B_____ – N__ n______ B-l-t- – N-, n-a-a-. -------------------- Bilet? – Ne, nyamam.
Onda morate platiti kaznu. Тогав--тряб-- да---а---е ---б-. Т_____ т_____ д_ п______ г_____ Т-г-в- т-я-в- д- п-а-и-е г-о-а- ------------------------------- Тогава трябва да платите глоба. 0
T--av- --yab----a--l-tite--lob-. T_____ t______ d_ p______ g_____ T-g-v- t-y-b-a d- p-a-i-e g-o-a- -------------------------------- Togava tryabva da platite globa.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Video nije pronađen!

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je točno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s time. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduvjet za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost koristiti svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas bio je potreban za obranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 milijuna godina. Prvi jezični elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičnih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Dali si znao?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz europskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 milijuna ljudi govori brazilski portugalski kao materinski jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španjolske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj europski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Europi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!