Zbirka izraza

hr Javni lokalni promet   »   et Ühistransport

36 [trideset i šest]

Javni lokalni promet

Javni lokalni promet

36 [kolmkümmend kuus]

Ühistransport

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski estonski igra Više
Gdje je autobusni kolodvor? Ku- a-u- -u---p-at--? K__ a___ b___________ K-s a-u- b-s-i-e-t-s- --------------------- Kus asub bussipeatus? 0
Koji autobus vozi u centar? Mi-line-bus- -õid-b --sklinn-? M______ b___ s_____ k_________ M-l-i-e b-s- s-i-a- k-s-l-n-a- ------------------------------ Milline buss sõidab kesklinna? 0
Koju liniju moram uzeti? M----s- -ii---a-p-ak--n sõit-a? M______ l______ p______ s______ M-l-i-e l-i-i-a p-a-s-n s-i-m-? ------------------------------- Millise liiniga peaksin sõitma? 0
Moram li presjedati? K-- -a pean---b-r--s---a? K__ m_ p___ ü____ i______ K-s m- p-a- ü-b-r i-t-m-? ------------------------- Kas ma pean ümber istuma? 0
Gdje moram presjesti? Ku---------r-i-t--a pe--? K__ m_ ü____ i_____ p____ K-s m- ü-b-r i-t-m- p-a-? ------------------------- Kus ma ümber istuma pean? 0
Koliko košta karta? Mi---a-sa- --l--? M__ m_____ p_____ M-s m-k-a- p-l-t- ----------------- Mis maksab pilet? 0
Koliko stanica ima do centra? M-tu -e-tust ---ke-kl------? M___ p______ o_ k___________ M-t- p-a-u-t o- k-s-l-n-a-i- ---------------------------- Mitu peatust on kesklinnani? 0
Morate ovdje izaći. Te -e-------n v-lj-ma. T_ p____ s___ v_______ T- p-a-e s-i- v-l-u-a- ---------------------- Te peate siin väljuma. 0
Morate izaći otraga. T- ---te -----t vä-ju--. T_ p____ t_____ v_______ T- p-a-e t-g-n- v-l-u-a- ------------------------ Te peate tagant väljuma. 0
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. Jä----ne -et--orong -u-eb - -in-t- pär--t. J_______ m_________ t____ 5 m_____ p______ J-r-m-n- m-t-o-r-n- t-l-b 5 m-n-t- p-r-s-. ------------------------------------------ Järgmine metroorong tuleb 5 minuti pärast. 0
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. Jä-----------m-t-le--1- -i-u-----rast. J_______ t____ t____ 1_ m_____ p______ J-r-m-n- t-a-m t-l-b 1- m-n-t- p-r-s-. -------------------------------------- Järgmine tramm tuleb 10 minuti pärast. 0
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. Järgm--e b--- -uleb -5 min--i --r-st. J_______ b___ t____ 1_ m_____ p______ J-r-m-n- b-s- t-l-b 1- m-n-t- p-r-s-. ------------------------------------- Järgmine buss tuleb 15 minuti pärast. 0
Kada vozi zadnji metro? M-ll-l----e- ----an- -et-o-ro--? M_____ l____ v______ m__________ M-l-a- l-h-b v-i-a-e m-t-o-r-n-? -------------------------------- Millal läheb viimane metroorong? 0
Kada vozi zadnji tramvaj? M-ll----äh---viima-e -ra-m? M_____ l____ v______ t_____ M-l-a- l-h-b v-i-a-e t-a-m- --------------------------- Millal läheb viimane tramm? 0
Kada vozi zadnji autobus? M-ll----äh-b--i-mane-b-s-? M_____ l____ v______ b____ M-l-a- l-h-b v-i-a-e b-s-? -------------------------- Millal läheb viimane buss? 0
Imate li putnu kartu? Kas teil -- pil--? K__ t___ o_ p_____ K-s t-i- o- p-l-t- ------------------ Kas teil on pilet? 0
Putnu kartu? – Ne, nemam. Pil-t?-–--i, mu- ei----. P_____ – E__ m__ e_ o___ P-l-t- – E-, m-l e- o-e- ------------------------ Pilet? – Ei, mul ei ole. 0
Onda morate platiti kaznu. Si-s-pe--- -e----h-i-m-ksma. S___ p____ t_ t_____ m______ S-i- p-a-e t- t-a-v- m-k-m-. ---------------------------- Siis peate te trahvi maksma. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + estonski (1-100) MP3 estonski (1-100)
Video nije pronađen!

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je točno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s time. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduvjet za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost koristiti svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas bio je potreban za obranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 milijuna godina. Prvi jezični elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičnih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Dali si znao?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz europskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 milijuna ljudi govori brazilski portugalski kao materinski jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španjolske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj europski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Europi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!