Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   lv Pulksteņa laiki

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

8 [astoņi]

Pulksteņa laiki

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski latvijski/letonski igra Više
Oprostite! A-va-no-i--- l----! A___________ l_____ A-v-i-o-i-t- l-d-u- ------------------- Atvainojiet, lūdzu! 0
Koliko je sati, molim Vas? C-k, -ū---- i--pu-k--e--s? C___ l_____ i_ p__________ C-k- l-d-u- i- p-l-s-e-i-? -------------------------- Cik, lūdzu, ir pulkstenis? 0
Hvala Vam puno! Li--s --ld--s. L____ p_______ L-e-s p-l-i-s- -------------- Liels paldies. 0
Jedan je sat. P---s-e--s-ir -----. P_________ i_ v_____ P-l-s-e-i- i- v-e-s- -------------------- Pulkstenis ir viens. 0
Dva su sata. P--ks-e-is ---div-. P_________ i_ d____ P-l-s-e-i- i- d-v-. ------------------- Pulkstenis ir divi. 0
Tri su sata. P-l--t-ni- i---rī-. P_________ i_ t____ P-l-s-e-i- i- t-ī-. ------------------- Pulkstenis ir trīs. 0
Četiri su sata. Pulk----is -- -e-ri. P_________ i_ č_____ P-l-s-e-i- i- č-t-i- -------------------- Pulkstenis ir četri. 0
Pet je sati. P--------- ir p-e-i. P_________ i_ p_____ P-l-s-e-i- i- p-e-i- -------------------- Pulkstenis ir pieci. 0
Šest je sati. P----t--i--i----ši. P_________ i_ s____ P-l-s-e-i- i- s-š-. ------------------- Pulkstenis ir seši. 0
Sedam je sati. Pu--steni- ir --pt-ņ-. P_________ i_ s_______ P-l-s-e-i- i- s-p-i-i- ---------------------- Pulkstenis ir septiņi. 0
Osam je sati. Pu--s-enis-ir------i. P_________ i_ a______ P-l-s-e-i- i- a-t-ņ-. --------------------- Pulkstenis ir astoņi. 0
Devet je sati. Pu-k-ten-- -r ---iņ-. P_________ i_ d______ P-l-s-e-i- i- d-v-ņ-. --------------------- Pulkstenis ir deviņi. 0
Deset je sati. P--k---nis i---e--i-. P_________ i_ d______ P-l-s-e-i- i- d-s-i-. --------------------- Pulkstenis ir desmit. 0
Jedanaest je sati. P--k-teni--ir--ie-p-d---t. P_________ i_ v___________ P-l-s-e-i- i- v-e-p-d-m-t- -------------------------- Pulkstenis ir vienpadsmit. 0
Dvanaest je sati. P---s-en-s -- di-pa-s--t. P_________ i_ d__________ P-l-s-e-i- i- d-v-a-s-i-. ------------------------- Pulkstenis ir divpadsmit. 0
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. Min---------šde---t-s--un-e-. M_____ i_ s________ s________ M-n-t- i- s-š-e-m-t s-k-n-e-. ----------------------------- Minūtē ir sešdesmit sekundes. 0
Jedan sat ima šezdeset minuta. Stun-ā----se-d-s--- m-nūtes. S_____ i_ s________ m_______ S-u-d- i- s-š-e-m-t m-n-t-s- ---------------------------- Stundā ir sešdesmit minūtes. 0
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. D-enn-k-- ir ---des-it č----s -tu-das. D________ i_ d________ č_____ s_______ D-e-n-k-ī i- d-v-e-m-t č-t-a- s-u-d-s- -------------------------------------- Diennaktī ir divdesmit četras stundas. 0

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...