Zbirka izraza

hr Prošlost 3   »   lv Pagātne 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [astoņdesmit trīs]

Pagātne 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski latvijski/letonski igra Više
telefonirati p-ezv-nīt p________ p-e-v-n-t --------- piezvanīt 0
Telefonirao / telefonirala sam. Es r-n-j- pa-t-lef--u. E_ r_____ p_ t________ E- r-n-j- p- t-l-f-n-. ---------------------- Es runāju pa telefonu. 0
Cijelo sam vrijeme telefonirao / telefonirala. E- r-n--u-pa -ele--n--v--u--ai-u. E_ r_____ p_ t_______ v___ l_____ E- r-n-j- p- t-l-f-n- v-s- l-i-u- --------------------------------- Es runāju pa telefonu visu laiku. 0
pitati j----t j_____ j-u-ā- ------ jautāt 0
Pitao / pitala sam. E--------u. E_ j_______ E- j-u-ā-u- ----------- Es jautāju. 0
Uvijek sam pitao / pitala. Es v--nm---ja-t-ju. E_ v______ j_______ E- v-e-m-r j-u-ā-u- ------------------- Es vienmēr jautāju. 0
ispričati st--tīt s______ s-ā-t-t ------- stāstīt 0
Ispričao / ispričala sam. E- s---t-ju. E_ s________ E- s-ā-t-j-. ------------ Es stāstīju. 0
Ispričao / ispričala sam cijelu priču. Es ----āstīju v-s--s--s--. E_ i_________ v___ s______ E- i-s-ā-t-j- v-s- s-ā-t-. -------------------------- Es izstāstīju visu stāstu. 0
učiti m-cīt--s m_______ m-c-t-e- -------- mācīties 0
Učio / učila sam. Es-m---j-s. E_ m_______ E- m-c-j-s- ----------- Es mācījos. 0
Učio / učila sam cijelu večer. Es m--ījo- -is---a-aru. E_ m______ v___ v______ E- m-c-j-s v-s- v-k-r-. ----------------------- Es mācījos visu vakaru. 0
raditi strād-t s______ s-r-d-t ------- strādāt 0
Radio / radila sam. E--st--d---. E_ s________ E- s-r-d-j-. ------------ Es strādāju. 0
Radio / radila sam cijeli dan. E--strā---u vis----en-. E_ s_______ v___ d_____ E- s-r-d-j- v-s- d-e-u- ----------------------- Es strādāju visu dienu. 0
jesti ē-t ē__ ē-t --- ēst 0
Jeo / jela sam. E- -aēdu. E_ p_____ E- p-ē-u- --------- Es paēdu. 0
Pojeo / pojela sam svu hranu. E-----d- ---- ēd--n-. E_ a____ v___ ē______ E- a-ē-u v-s- ē-i-n-. --------------------- Es apēdu visu ēdienu. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + latvijski/letonski (1-100) MP3 latvijski/letonski (1-100)
Video nije pronađen!

Povijest lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sustavno proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemeljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sustav. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!