Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   lv Pagātne 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [astoņdesmit viens]

Pagātne 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski latvijski/letonski igra Više
pisati r--st-t r______ r-k-t-t ------- rakstīt 0
On je napisao pismo. Vi-š---ks-ī-a v-st-l-. V___ r_______ v_______ V-ņ- r-k-t-j- v-s-u-i- ---------------------- Viņš rakstīja vēstuli. 0
A ona je napisala razglednicu. Un v-ņ---aks--j- --------i. U_ v___ r_______ p_________ U- v-ņ- r-k-t-j- p-s-k-r-i- --------------------------- Un viņa rakstīja pastkarti. 0
čitati l---t l____ l-s-t ----- lasīt 0
On je čitao ilustrirani časopis. Vi-----sīja --ustrētu--u--ā--. V___ l_____ i________ ž_______ V-ņ- l-s-j- i-u-t-ē-u ž-r-ā-u- ------------------------------ Viņš lasīja ilustrētu žurnālu. 0
A ona je čitala knjigu. U- -i-a-l-sī-----ā----. U_ v___ l_____ g_______ U- v-ņ- l-s-j- g-ā-a-u- ----------------------- Un viņa lasīja grāmatu. 0
uzeti ņe-t ņ___ ņ-m- ---- ņemt 0
On je uzeo cigaretu. Viņ--p----a-cig---ti. V___ p_____ c________ V-ņ- p-ņ-m- c-g-r-t-. --------------------- Viņš paņēma cigareti. 0
Ona je uzela komad čokolade. V-ņa-paņ-ma--ab-li-u --ko--d-s. V___ p_____ g_______ š_________ V-ņ- p-ņ-m- g-b-l-ņ- š-k-l-d-s- ------------------------------- Viņa paņēma gabaliņu šokolādes. 0
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. Vi-š-b-ja ----t--ī--, -e- -i-a-b--- uz---īga. V___ b___ n__________ b__ v___ b___ u________ V-ņ- b-j- n-u-t-c-g-, b-t v-ņ- b-j- u-t-c-g-. --------------------------------------------- Viņš bija neuzticīgs, bet viņa bija uzticīga. 0
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. V-ņš-bi-- sl--k-,-b-t-v--a---ja --k-a. V___ b___ s______ b__ v___ b___ č_____ V-ņ- b-j- s-i-k-, b-t v-ņ- b-j- č-k-a- -------------------------------------- Viņš bija slinks, bet viņa bija čakla. 0
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. Viņš -ija---bad-īgs, b-t---------a--agāta. V___ b___ n_________ b__ v___ b___ b______ V-ņ- b-j- n-b-d-ī-s- b-t v-ņ- b-j- b-g-t-. ------------------------------------------ Viņš bija nabadzīgs, bet viņa bija bagāta. 0
On nije imao novaca, nego dugove. V--a- n-bij- na-da-, --t-b-j- parād-. V____ n_____ n______ b__ b___ p______ V-ņ-m n-b-j- n-u-a-, b-t b-j- p-r-d-. ------------------------------------- Viņam nebija naudas, bet bija parādi. 0
On nije imao sreće, nego peh. Vi-am --bija --i-es, --t ---a-nelaim--. V____ n_____ l______ b__ b___ n________ V-ņ-m n-b-j- l-i-e-, b-t b-j- n-l-i-e-. --------------------------------------- Viņam nebija laimes, bet bija nelaimes. 0
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. Vi-am ---ij---a-ā-u-u- be---i---ne-ei--mes. V____ n_____ p________ b__ b___ n__________ V-ņ-m n-b-j- p-n-k-m-, b-t b-j- n-v-i-s-e-. ------------------------------------------- Viņam nebija panākumu, bet bija neveiksmes. 0
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. V--- ne-ij- a-----in--s- b-t -ija nea---er-----. V___ n_____ a___________ b__ b___ n_____________ V-ņ- n-b-j- a-m-e-i-ā-s- b-t b-j- n-a-m-e-i-ā-s- ------------------------------------------------ Viņš nebija apmierināts, bet bija neapmierināts. 0
On nije bio sretan, nego nesretan. Vi-- n---j- l-im---- b-t ---a --l-imīg-. V___ n_____ l_______ b__ b___ n_________ V-ņ- n-b-j- l-i-ī-s- b-t b-j- n-l-i-ī-s- ---------------------------------------- Viņš nebija laimīgs, bet bija nelaimīgs. 0
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. Viņ--ne--ja-s--pā--sk-,-be-----a -e-impā--sk-. V___ n_____ s__________ b__ b___ n____________ V-ņ- n-b-j- s-m-ā-i-k-, b-t b-j- n-s-m-ā-i-k-. ---------------------------------------------- Viņš nebija simpātisks, bet bija nesimpātisks. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...