Zbirka izraza

hr trebati – htjeti   »   be мець патрэбу – хацець

69 [šezdeset i devet]

trebati – htjeti

trebati – htjeti

69 [шэсцьдзесят дзевяць]

69 [shests’dzesyat dzevyats’]

мець патрэбу – хацець

mets’ patrebu – khatsets’

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Trebam krevet. Мне--атр-бн--л--а-. М__ п_______ л_____ М-е п-т-э-н- л-ж-к- ------------------- Мне патрэбны ложак. 0
M-- p----b-y -oz-a-. M__ p_______ l______ M-e p-t-e-n- l-z-a-. -------------------- Mne patrebny lozhak.
Hoću spavati. Я--ачу --аць. Я х___ с_____ Я х-ч- с-а-ь- ------------- Я хачу спаць. 0
Y--kh--hu-----s’. Y_ k_____ s______ Y- k-a-h- s-a-s-. ----------------- Ya khachu spats’.
Ima li ovdje krevet? Ту- ---- -о-ак? Т__ ё___ л_____ Т-т ё-ц- л-ж-к- --------------- Тут ёсць ложак? 0
T-t------------ak? T__ y_____ l______ T-t y-s-s- l-z-a-? ------------------ Tut yosts’ lozhak?
Trebam lampu. М----а--эбная-ля-п-. М__ п________ л_____ М-е п-т-э-н-я л-м-а- -------------------- Мне патрэбная лямпа. 0
Mne-p-t-ebn-y----amp-. M__ p_________ l______ M-e p-t-e-n-y- l-a-p-. ---------------------- Mne patrebnaya lyampa.
Hoću čitati. Я---чу--ыт--ь. Я х___ ч______ Я х-ч- ч-т-ц-. -------------- Я хачу чытаць. 0
Y- k-a--- ----a-s-. Y_ k_____ c________ Y- k-a-h- c-y-a-s-. ------------------- Ya khachu chytats’.
Ima li ovdje lampa? Т-т--сць---м-а? Т__ ё___ л_____ Т-т ё-ц- л-м-а- --------------- Тут ёсць лямпа? 0
T-- yost-’-ly---a? T__ y_____ l______ T-t y-s-s- l-a-p-? ------------------ Tut yosts’ lyampa?
Trebam telefon. Мне ------н- -э--фон. М__ п_______ т_______ М-е п-т-э-н- т-л-ф-н- --------------------- Мне патрэбны тэлефон. 0
M-- ---re--- -e-ef-n. M__ p_______ t_______ M-e p-t-e-n- t-l-f-n- --------------------- Mne patrebny telefon.
Želim telefonirati. Я х----пат-л---на-а--. Я х___ п______________ Я х-ч- п-т-л-ф-н-в-ц-. ---------------------- Я хачу патэлефанаваць. 0
Ya -------pa-ele----va-s’. Y_ k_____ p_______________ Y- k-a-h- p-t-l-f-n-v-t-’- -------------------------- Ya khachu patelefanavats’.
Ima li ovdje telefon? Тут--с-ь--------? Т__ ё___ т_______ Т-т ё-ц- т-л-ф-н- ----------------- Тут ёсць тэлефон? 0
T-- ----s- -e---on? T__ y_____ t_______ T-t y-s-s- t-l-f-n- ------------------- Tut yosts’ telefon?
Trebam jednu kameru. Мн- -ат----ы-фо---п---т. М__ п_______ ф__________ М-е п-т-э-н- ф-т-а-а-а-. ------------------------ Мне патрэбны фотаапарат. 0
Mn------e-ny ---a---rat. M__ p_______ f__________ M-e p-t-e-n- f-t-a-a-a-. ------------------------ Mne patrebny fotaaparat.
Hoću fotografirati. Я-------ата--афав-ць. Я х___ ф_____________ Я х-ч- ф-т-г-а-а-а-ь- --------------------- Я хачу фатаграфаваць. 0
Ya k-achu fa--g--fa-a--’. Y_ k_____ f______________ Y- k-a-h- f-t-g-a-a-a-s-. ------------------------- Ya khachu fatagrafavats’.
Ima li ovdje fotoaparat? Тут --ць----а-----т? Т__ ё___ ф__________ Т-т ё-ц- ф-т-а-а-а-? -------------------- Тут ёсць фотаапарат? 0
T-t ---t-- f----p--a-? T__ y_____ f__________ T-t y-s-s- f-t-a-a-a-? ---------------------- Tut yosts’ fotaaparat?
Trebam računalo. Мн- ---р-бн- -а--’-т-р. М__ п_______ к_________ М-е п-т-э-н- к-м-’-т-р- ----------------------- Мне патрэбны камп’ютэр. 0
Mn- pa--ebn-----p-yu--r. M__ p_______ k__________ M-e p-t-e-n- k-m-'-u-e-. ------------------------ Mne patrebny kamp'yuter.
Hoću poslati e-mail. Я ха-у-да----- э-ект-он----і--. Я х___ д______ э_________ л____ Я х-ч- д-с-а-ь э-е-т-о-н- л-с-. ------------------------------- Я хачу даслаць электронны ліст. 0
Ya-k-achu --slat---el-k---nn- --st. Y_ k_____ d_______ e_________ l____ Y- k-a-h- d-s-a-s- e-e-t-o-n- l-s-. ----------------------------------- Ya khachu daslats’ elektronny lіst.
Ima li ovdje računalo? Т-т ---ь-к-м-’ю-эр? Т__ ё___ к_________ Т-т ё-ц- к-м-’-т-р- ------------------- Тут ёсць камп’ютэр? 0
T---y----- ---p----er? T__ y_____ k__________ T-t y-s-s- k-m-'-u-e-? ---------------------- Tut yosts’ kamp'yuter?
Trebam kemijsku. Мн--па--эбна---учк-. М__ п________ р_____ М-е п-т-э-н-я р-ч-а- -------------------- Мне патрэбная ручка. 0
Mne p--------a --c--a. M__ p_________ r______ M-e p-t-e-n-y- r-c-k-. ---------------------- Mne patrebnaya ruchka.
Hoću nešto napisati. Я-ха-у --о--ці-нап---ць. Я х___ ш______ н________ Я х-ч- ш-о-ь-і н-п-с-ц-. ------------------------ Я хачу штосьці напісаць. 0
Y- ----h---ht--’--і---p-sa---. Y_ k_____ s________ n_________ Y- k-a-h- s-t-s-t-і n-p-s-t-’- ------------------------------ Ya khachu shtos’tsі napіsats’.
Ima li ovdje papir i kemijska olovka? Ту---с-ь--рку--па---- - р-ч--? Т__ ё___ а____ п_____ і р_____ Т-т ё-ц- а-к-ш п-п-р- і р-ч-а- ------------------------------ Тут ёсць аркуш паперы і ручка? 0
Tu--yo--s- a---s--p--ery-і-ruch-a? T__ y_____ a_____ p_____ і r______ T-t y-s-s- a-k-s- p-p-r- і r-c-k-? ---------------------------------- Tut yosts’ arkush papery і ruchka?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Video nije pronađen!

Strojno prevođenje

Osoba koja želi da joj se prevede tekst mora izdvojiti velike svote novca. Profesionalni tumači ili prevoditelji su skupi. A opet postaje sve važnije razumjeti druge jezike. Taj problem želе riješiti informatičari i računalni jezikoslovci. Dugo vremena radе na razvijanju prevoditeljskih alata. Danas postoji mnogo različitih programa. Međutim, strojno prevođenje obično nije kvalitetno. No za to nisu krivi programeri! Jezici su jako složena struktura. S druge strane, računala se temelje na jednostavnim matematičkim principima. Stoga ne mogu jezik uvijek ispravno obraditi. Prevoditeljski program bi morao u cijelosti naučiti jedan jezik. Da bi se to desilo, stručnjaci bi ga morali podučiti tisućama riječi i pravila. To je praktički nemoguće. Jednostavnije je pustiti računar da računa. U tome je dobar! Računalo može izračunavati učestale kombinacije. Na primjer, prepoznaje koje riječi često stoje pored drugih. Za to mu se moraju dati tekstovi na različitim jezicima. Na taj način uči tipične karakteristike određenog jezika. Ta statistička metoda će poboljšati automatske prijevode. Međutim, računala ne mogu zamijeniti ljude. Nijedan stroj ne može oponašati ljudski mozak kad se radi o jeziku. Prevoditelji i tumači će stoga još dugo vremena imati posla! Računala će u budućnosti zasigurno prevoditi jednostavne tekstove. Pjesme, poezija i književnost naprotiv trebaju živi element. Oni žive od ljudskog osjećaja za jezik. I dobro je da je tako...