Zbirka izraza

hr U školi   »   am በትምህርት ቤት

4 [četiri]

U školi

U školi

4 [አራት]

4 [ārati]

በትምህርት ቤት

be timihiriti bēti wisit’i

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
Gdje smo mi? የ---ው -ለነው? የ_ ነ_ ያ____ የ- ነ- ያ-ነ-? ----------- የት ነው ያለነው? 0
ye-i -ewi--a---ewi? y___ n___ y________ y-t- n-w- y-l-n-w-? ------------------- yeti newi yalenewi?
Mi smo u školi. ያ--- -ትም-----ት-ው-ጥ---። ያ___ በ_____ ቤ_ ው__ ነ__ ያ-ነ- በ-ም-ር- ቤ- ው-ጥ ነ-። ---------------------- ያለነው በትምህርት ቤት ውስጥ ነው። 0
y-----w---et---hiri-i-bē-i --s---- ne-i. y_______ b___________ b___ w______ n____ y-l-n-w- b-t-m-h-r-t- b-t- w-s-t-i n-w-. ---------------------------------------- yalenewi betimihiriti bēti wisit’i newi.
Imamo nastavu. ት---ት ---ማርን --። ት____ እ_____ ነ__ ት-ህ-ት እ-ተ-ር- ነ-። ---------------- ትምህርት እየተማርን ነው። 0
t-m--i--ti -y-tema---- n--i. t_________ i__________ n____ t-m-h-r-t- i-e-e-a-i-i n-w-. ---------------------------- timihiriti iyetemarini newi.
Ovo su učenici. እነ-- ተ-ሪ-- ---። እ___ ተ____ ና___ እ-ዚ- ተ-ሪ-ች ና-ው- --------------- እነዚህ ተማሪዎች ናቸው። 0
i-e--hi te--r--och---ac----. i______ t__________ n_______ i-e-ī-i t-m-r-w-c-i n-c-e-i- ---------------------------- inezīhi temarīwochi nachewi.
Ovo je učiteljica. ያ- መምህ---ት። ያ_ መ___ ና__ ያ- መ-ህ- ና-። ----------- ያቺ መምህር ናት። 0
y-c-ī ----hi-- n-t-. y____ m_______ n____ y-c-ī m-m-h-r- n-t-. -------------------- yachī memihiri nati.
Ovo je razred. ያ ክፍል ነ-። ያ ክ__ ነ__ ያ ክ-ል ነ-። --------- ያ ክፍል ነው። 0
y- -ifil---e--. y_ k_____ n____ y- k-f-l- n-w-. --------------- ya kifili newi.
Što radimo? ምን እያደረ-- -ው? ም_ እ_____ ነ__ ም- እ-ደ-ግ- ነ-? ------------- ምን እያደረግን ነው? 0
m-n- --a-er-gini --wi? m___ i__________ n____ m-n- i-a-e-e-i-i n-w-? ---------------------- mini iyaderegini newi?
Učimo. እኛ-----ር- ነ-። እ_ እ_____ ነ__ እ- እ-ተ-ር- ነ-። ------------- እኛ እየተማርን ነው። 0
in-----et--------new-. i___ i__________ n____ i-y- i-e-e-a-i-i n-w-. ---------------------- inya iyetemarini newi.
Učimo jezik. እኛ--ን- --ተማር- -ው። እ_ ቋ__ እ_____ ነ__ እ- ቋ-ቋ እ-ተ-ር- ነ-። ----------------- እኛ ቋንቋ እየተማርን ነው። 0
in-a --w--ik--a---e----r--i n--i. i___ k_________ i__________ n____ i-y- k-w-n-k-w- i-e-e-a-i-i n-w-. --------------------------------- inya k’wanik’wa iyetemarini newi.
Učim engleski. እ- እን---- --ራለ-። እ_ እ_____ እ_____ እ- እ-ግ-ዘ- እ-ራ-ው- ---------------- እኔ እንግሊዘኛ እማራለው። 0
i-----ig-------a--m--a--wi. i__ i___________ i_________ i-ē i-i-i-ī-e-y- i-a-a-e-i- --------------------------- inē inigilīzenya imaralewi.
Učiš španjolski. አ--/--እስ-ንኛ ትማራህ-ሪ--ሽ። አ____ እ____ ት_________ አ-ተ-ቺ እ-ፓ-ኛ ት-ራ-/-ያ-ሽ- ---------------------- አንተ/ቺ እስፓንኛ ትማራህ/ሪያልሽ። 0
ā---e-c-- ----a---y----m-r---/-ī-a--sh-. ā________ i_________ t__________________ ā-i-e-c-ī i-i-a-i-y- t-m-r-h-/-ī-a-i-h-. ---------------------------------------- ānite/chī isipaninya timarahi/rīyalishi.
On uči njemački. እ- ጀ---ኛ-----። እ_ ጀ____ ይ____ እ- ጀ-መ-ኛ ይ-ራ-። -------------- እሱ ጀርመንኛ ይማራል። 0
i-u-jer-men---- --ma-a-i. i__ j__________ y________ i-u j-r-m-n-n-a y-m-r-l-. ------------------------- isu jerimeninya yimarali.
Učimo francuski. እኛ---ንሳ-ኛ---ማ---። እ_ ፈ_____ እ______ እ- ፈ-ን-ይ- እ-ማ-ለ-። ----------------- እኛ ፈረንሳይኛ እንማራለን። 0
in-a fere--sa--nya-inim-ra-en-. i___ f____________ i___________ i-y- f-r-n-s-y-n-a i-i-a-a-e-i- ------------------------------- inya ferenisayinya inimaraleni.
Učite talijanski. እና-ተ-ጣ-------ራ---። እ___ ጣ____ ት______ እ-ን- ጣ-ያ-ኛ ት-ራ-ች-። ------------------ እናንተ ጣሊያንኛ ትማራላችሁ። 0
inani-e -’--īyan--y-------ala-hi-u. i______ t___________ t_____________ i-a-i-e t-a-ī-a-i-y- t-m-r-l-c-i-u- ----------------------------------- inanite t’alīyaninya timaralachihu.
Oni uče ruski. እ----ሲ-ኛ-----። እ__ ሩ___ ይ____ እ-ሱ ሩ-ያ- ይ-ራ-። -------------- እነሱ ሩሲያኛ ይማራሉ። 0
in-s- ----ya-y-----a-a--. i____ r________ y________ i-e-u r-s-y-n-a y-m-r-l-. ------------------------- inesu rusīyanya yimaralu.
Učiti jezike je interesantno. ቋ-ቋ-ችን-መማ--ሳ--ወ-ም-አጓጊ -ው። ቋ_____ መ__ ሳ_ ወ__ አ__ ነ__ ቋ-ቋ-ች- መ-ር ሳ- ወ-ም አ-ጊ ነ-። ------------------------- ቋንቋዎችን መማር ሳቢ ወይም አጓጊ ነው። 0
k-w--ik’---o-h-n- me---i --bī -eyi-i ---agī newi. k________________ m_____ s___ w_____ ā_____ n____ k-w-n-k-w-w-c-i-i m-m-r- s-b- w-y-m- ā-w-g- n-w-. ------------------------------------------------- k’wanik’wawochini memari sabī weyimi āgwagī newi.
Želimo razumjeti ljude. እ- -ዎ-ን መ-ዳት-እ------። እ_ ሰ___ መ___ እ_______ እ- ሰ-ች- መ-ዳ- እ-ፈ-ጋ-ን- --------------------- እኛ ሰዎችን መረዳት እንፈልጋለን። 0
i-y- -ew------ mer------in-f--i-al-ni. i___ s________ m_______ i_____________ i-y- s-w-c-i-i m-r-d-t- i-i-e-i-a-e-i- -------------------------------------- inya sewochini meredati inifeligaleni.
Želimo razgovarati s ljudima. እኛ-ከ-ዎ- ጋ--መ-ጋገር-እንፈ----። እ_ ከ___ ጋ_ መ____ እ_______ እ- ከ-ዎ- ጋ- መ-ጋ-ር እ-ፈ-ጋ-ን- ------------------------- እኛ ከሰዎች ጋር መነጋገር እንፈልጋለን። 0
in-- ke-e-oc-----r- men-ga--r-----felig--e-i. i___ k________ g___ m_________ i_____________ i-y- k-s-w-c-i g-r- m-n-g-g-r- i-i-e-i-a-e-i- --------------------------------------------- inya kesewochi gari menegageri inifeligaleni.

Dan materinjeg jezika

Volite li svoj materinji jezik? U tom slučaju biste ga ubuduće trebali slaviti! I to uvijek 21. veljače. To je Međunarodni dan materinjeg jezika. Slavi se od 2000. jednom u godini. Taj dan je ustanovio UNESCO. UNESCO je organizacija Ujedinjenih naroda (UN). Bavi se temama iz znanosti, obrazovanja i kulture. UNESCO se zalaže za zaštitu kulturne baštine čovječanstva. Jezici također spadaju u kulturnu baštinu. Stoga ih se mora zaštititi, njegovati i promicati. 21. veljače se slavi jezična raznolikost. Procjenjuje se da na svijetu postoji 6000 do 7000 jezika. Međutim, polovici prijeti izumiranje. Svakih dva tjedna zauvijek nestane jedan jezik. Svaki jezik predstavlja ogromnu riznicu znanja. U jezici se sakuplja znanje naroda. Povijest jednog naroda odražava se kroz jezik. Iskustva i tradicije se također prenose jezikom. Stoga je materinji jezik sastavni dio svakog nacionalnog identiteta. Kad jedan jezik izumre, gubi se više od samih riječi. 21. veljače trebamo misliti na sve ovo. Ljudi moraju uvidjeti važnost jezika. Također bi trebali razmisliti što mogu učiniti kako bi zaštitili jezike. Stoga pokažite svom jeziku da Vam je važan! Možda mu možete ispeći kolač? S lijepim šećernim natpisom. Na Vašem materinjem jeziku, naravno!
Dali si znao?
Bosanski je južnoslavenski jezik. Prvenstveno se govori u Bosni i Hercegovini. Ali govornika ovog jezika ima i u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Za oko 2,5 milijuna ljudi bosanski je materinski jezik. Veoma je sličan srpskom i hrvatskom. Jezični fond, pravopis i gramatika jedva da se razlikuju. Ko govori bosanski, vrlo dobro razumije Srbe i Hrvate. Zato je status bosanskog jezika često predmet diskusije. Neki jezikoslovci sumnjaju da je bosanski uopće poseban jezik. Tvrde da je to samo nacionalna varijanta srpskohrvatskog jezika. Interesantni su mnogi strani utjecaji u bosanskom. Prije je područje gdje se govori bosanski dugo vremena naizmjenično pripadalo Istoku i Zapadu. Zato se u ovom jeziku sreće puno arapskih, turskih i perzijskih riječi u jezičkom fondu. U slavenskim jezicima je to zapravo veoma rijetko. Upravo to čini bosanski jezik tako jedinstvenim.