Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   am ጊዜው

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

8 [ስምንት]

8 [siminiti]

ጊዜው

[se‘ati]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
Oprostite! ይቅርታ-ን! ይ______ ይ-ር-ዎ-! ------- ይቅርታዎን! 0
yi---r--a-on-! y_____________ y-k-i-i-a-o-i- -------------- yik’iritawoni!
Koliko je sati, molim Vas? እባ-ህ-- -ዓት---ት ነው? እ_____ ሰ__ ስ__ ነ__ እ-ክ-/- ሰ-ት ስ-ት ነ-? ------------------ እባክህ/ሽ ሰዓት ስንት ነው? 0
i-ak--i-s-- s---t----n-ti-----? i__________ s_____ s_____ n____ i-a-i-i-s-i s-‘-t- s-n-t- n-w-? ------------------------------- ibakihi/shi se‘ati siniti newi?
Hvala Vam puno! እ-- በጣም---ሰ-ና--። እ__ በ__ አ_______ እ-ግ በ-ም አ-ሰ-ና-ው- ---------------- እጅግ በጣም አመሰግናለው። 0
i-i-i b-t-a-- -m-s-g--a----. i____ b______ ā_____________ i-i-i b-t-a-i ā-e-e-i-a-e-i- ---------------------------- ijigi bet’ami āmeseginalewi.
Jedan je sat. አ-ድ-ሰዓት ነው። አ__ ሰ__ ነ__ አ-ድ ሰ-ት ነ-። ----------- አንድ ሰዓት ነው። 0
āni-i ---at----wi. ā____ s_____ n____ ā-i-i s-‘-t- n-w-. ------------------ ānidi se‘ati newi.
Dva su sata. ሁለት ሰዓት-ነ-። ሁ__ ሰ__ ነ__ ሁ-ት ሰ-ት ነ-። ----------- ሁለት ሰዓት ነው። 0
h---ti-se-a-i---w-. h_____ s_____ n____ h-l-t- s-‘-t- n-w-. ------------------- huleti se‘ati newi.
Tri su sata. ሶ-- ሰዓ- ነ-። ሶ__ ሰ__ ነ__ ሶ-ት ሰ-ት ነ-። ----------- ሶስት ሰዓት ነው። 0
so-iti se-ati new-. s_____ s_____ n____ s-s-t- s-‘-t- n-w-. ------------------- sositi se‘ati newi.
Četiri su sata. አራ- -ዓት---። አ__ ሰ__ ነ__ አ-ት ሰ-ት ነ-። ----------- አራት ሰዓት ነው። 0
ā---i s--a-- -e--. ā____ s_____ n____ ā-a-i s-‘-t- n-w-. ------------------ ārati se‘ati newi.
Pet je sati. አ--ት --- -ው። አ___ ሰ__ ነ__ አ-ስ- ሰ-ት ነ-። ------------ አምስት ሰዓት ነው። 0
ā-i--t-----a-- new-. ā______ s_____ n____ ā-i-i-i s-‘-t- n-w-. -------------------- āmisiti se‘ati newi.
Šest je sati. ስድስት---ት-ነ-። ስ___ ሰ__ ነ__ ስ-ስ- ሰ-ት ነ-። ------------ ስድስት ሰዓት ነው። 0
si--s-t- se‘a-i -e--. s_______ s_____ n____ s-d-s-t- s-‘-t- n-w-. --------------------- sidisiti se‘ati newi.
Sedam je sati. ሰባ--ሰ-- ነ-። ሰ__ ሰ__ ነ__ ሰ-ት ሰ-ት ነ-። ----------- ሰባት ሰዓት ነው። 0
s-b-ti --‘-t- --w-. s_____ s_____ n____ s-b-t- s-‘-t- n-w-. ------------------- sebati se‘ati newi.
Osam je sati. ስ-ንት-ሰ-- -ው። ስ___ ሰ__ ነ__ ስ-ን- ሰ-ት ነ-። ------------ ስምንት ሰዓት ነው። 0
s-m-n-ti --‘a---n-w-. s_______ s_____ n____ s-m-n-t- s-‘-t- n-w-. --------------------- siminiti se‘ati newi.
Devet je sati. ዘጠ- --- -ው። ዘ__ ሰ__ ነ__ ዘ-ኝ ሰ-ት ነ-። ----------- ዘጠኝ ሰዓት ነው። 0
z-t’-n-i-se‘-t--newi. z_______ s_____ n____ z-t-e-y- s-‘-t- n-w-. --------------------- zet’enyi se‘ati newi.
Deset je sati. አ-ር-ሰ-ት ነ-። አ__ ሰ__ ነ__ አ-ር ሰ-ት ነ-። ----------- አስር ሰዓት ነው። 0
ā-i-----‘--- n-wi. ā____ s_____ n____ ā-i-i s-‘-t- n-w-. ------------------ āsiri se‘ati newi.
Jedanaest je sati. አስራ --ድ --ት -ው። አ__ አ__ ሰ__ ነ__ አ-ራ አ-ድ ሰ-ት ነ-። --------------- አስራ አንድ ሰዓት ነው። 0
ās-r- ----- --‘a---n--i. ā____ ā____ s_____ n____ ā-i-a ā-i-i s-‘-t- n-w-. ------------------------ āsira ānidi se‘ati newi.
Dvanaest je sati. አስ----ት---ት-ነው። አ__ ሁ__ ሰ__ ነ__ አ-ራ ሁ-ት ሰ-ት ነ-። --------------- አስራ ሁለት ሰዓት ነው። 0
āsi-a-hule-i s----i n--i. ā____ h_____ s_____ n____ ā-i-a h-l-t- s-‘-t- n-w-. ------------------------- āsira huleti se‘ati newi.
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. አ-- ደ-ቃ-ስ----ከ-ዶ- ---። አ__ ደ__ ስ__ ሰ____ አ___ አ-ድ ደ-ቃ ስ-ሳ ሰ-ን-ች አ-ት- ---------------------- አንድ ደቂቃ ስልሳ ሰከንዶች አሉት። 0
ān-di---k’īk-a -i--sa sek-n--o-hi-ālut-. ā____ d_______ s_____ s__________ ā_____ ā-i-i d-k-ī-’- s-l-s- s-k-n-d-c-i ā-u-i- ---------------------------------------- ānidi dek’īk’a silisa sekenidochi āluti.
Jedan sat ima šezdeset minuta. አ-----ት---ሳ-ደ-ቃዎች -ሉት። አ__ ሰ__ ስ__ ደ____ አ___ አ-ድ ሰ-ት ስ-ሳ ደ-ቃ-ች አ-ት- ---------------------- አንድ ሰዓት ስልሳ ደቂቃዎች አሉት። 0
āni-i-s----i-sil--a dek’īk’a----i--l-t-. ā____ s_____ s_____ d____________ ā_____ ā-i-i s-‘-t- s-l-s- d-k-ī-’-w-c-i ā-u-i- ---------------------------------------- ānidi se‘ati silisa dek’īk’awochi āluti.
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. አ-ድ--- -ያ -ራት-ሰዓቶ- --ት። አ__ ቀ_ ሃ_ አ__ ሰ___ አ___ አ-ድ ቀ- ሃ- አ-ት ሰ-ቶ- አ-ት- ----------------------- አንድ ቀን ሃያ አራት ሰዓቶች አሉት። 0
ān-d- --e-i ---- -r-ti-se‘a-o--- āl--i. ā____ k____ h___ ā____ s________ ā_____ ā-i-i k-e-i h-y- ā-a-i s-‘-t-c-i ā-u-i- --------------------------------------- ānidi k’eni haya ārati se‘atochi āluti.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + amharik (1-100) MP3 amharik (1-100)
Video nije pronađen!

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...