Zbirka izraza

hr U školi   »   cs Ve škole

4 [četiri]

U školi

U školi

4 [čtyři]

Ve škole

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski češki igra Više
Gdje smo mi? K-- -s-e? K__ j____ K-e j-m-? --------- Kde jsme? 0
Mi smo u školi. Js---ve --ol-. J___ v_ š_____ J-m- v- š-o-e- -------------- Jsme ve škole. 0
Imamo nastavu. M-m- ----o-á--. M___ v_________ M-m- v-u-o-á-í- --------------- Máme vyučování. 0
Ovo su učenici. To j--u -áci. T_ j___ ž____ T- j-o- ž-c-. ------------- To jsou žáci. 0
Ovo je učiteljica. T- j--uči-elk-. T_ j_ u________ T- j- u-i-e-k-. --------------- To je učitelka. 0
Ovo je razred. T-----tříd-. T_ j_ t_____ T- j- t-í-a- ------------ To je třída. 0
Što radimo? Co-dělá--? C_ d______ C- d-l-m-? ---------- Co děláme? 0
Učimo. U---- se. U____ s__ U-í-e s-. --------- Učíme se. 0
Učimo jezik. U-í-e -- ja-y-. U____ s_ j_____ U-í-e s- j-z-k- --------------- Učíme se jazyk. 0
Učim engleski. J-----u-ím a---i-ky. J_ s_ u___ a________ J- s- u-í- a-g-i-k-. -------------------- Já se učím anglicky. 0
Učiš španjolski. Ty -- --íš----ně-s-y. T_ s_ u___ š_________ T- s- u-í- š-a-ě-s-y- --------------------- Ty se učíš španělsky. 0
On uči njemački. O- -e--č- ně-ec--. O_ s_ u__ n_______ O- s- u-í n-m-c-y- ------------------ On se učí německy. 0
Učimo francuski. My-s- -č--- fr--cou--k-. M_ s_ u____ f___________ M- s- u-í-e f-a-c-u-s-y- ------------------------ My se učíme francouzsky. 0
Učite talijanski. Vy--- ---t- ---ls--. V_ s_ u____ i_______ V- s- u-í-e i-a-s-y- -------------------- Vy se učíte italsky. 0
Oni uče ruski. Oni s- -č- ru---. O__ s_ u__ r_____ O-i s- u-í r-s-y- ----------------- Oni se učí rusky. 0
Učiti jezike je interesantno. Uči- s- ja-y-y ---zaj-mavé. U___ s_ j_____ j_ z________ U-i- s- j-z-k- j- z-j-m-v-. --------------------------- Učit se jazyky je zajímavé. 0
Želimo razumjeti ljude. C-c-me-roz-mět ---e-. C_____ r______ l_____ C-c-m- r-z-m-t l-d-m- --------------------- Chceme rozumět lidem. 0
Želimo razgovarati s ljudima. Ch-em- ml--i- ------i. C_____ m_____ s l_____ C-c-m- m-u-i- s l-d-i- ---------------------- Chceme mluvit s lidmi. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + češki (1-100) MP3 češki (1-100)
Video nije pronađen!

Dan materinjeg jezika

Volite li svoj materinji jezik? U tom slučaju biste ga ubuduće trebali slaviti! I to uvijek 21. veljače. To je Međunarodni dan materinjeg jezika. Slavi se od 2000. jednom u godini. Taj dan je ustanovio UNESCO. UNESCO je organizacija Ujedinjenih naroda (UN). Bavi se temama iz znanosti, obrazovanja i kulture. UNESCO se zalaže za zaštitu kulturne baštine čovječanstva. Jezici također spadaju u kulturnu baštinu. Stoga ih se mora zaštititi, njegovati i promicati. 21. veljače se slavi jezična raznolikost. Procjenjuje se da na svijetu postoji 6000 do 7000 jezika. Međutim, polovici prijeti izumiranje. Svakih dva tjedna zauvijek nestane jedan jezik. Svaki jezik predstavlja ogromnu riznicu znanja. U jezici se sakuplja znanje naroda. Povijest jednog naroda odražava se kroz jezik. Iskustva i tradicije se također prenose jezikom. Stoga je materinji jezik sastavni dio svakog nacionalnog identiteta. Kad jedan jezik izumre, gubi se više od samih riječi. 21. veljače trebamo misliti na sve ovo. Ljudi moraju uvidjeti važnost jezika. Također bi trebali razmisliti što mogu učiniti kako bi zaštitili jezike. Stoga pokažite svom jeziku da Vam je važan! Možda mu možete ispeći kolač? S lijepim šećernim natpisom. Na Vašem materinjem jeziku, naravno!
Dali si znao?
Bosanski je južnoslavenski jezik. Prvenstveno se govori u Bosni i Hercegovini. Ali govornika ovog jezika ima i u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Za oko 2,5 milijuna ljudi bosanski je materinski jezik. Veoma je sličan srpskom i hrvatskom. Jezični fond, pravopis i gramatika jedva da se razlikuju. Ko govori bosanski, vrlo dobro razumije Srbe i Hrvate. Zato je status bosanskog jezika često predmet diskusije. Neki jezikoslovci sumnjaju da je bosanski uopće poseban jezik. Tvrde da je to samo nacionalna varijanta srpskohrvatskog jezika. Interesantni su mnogi strani utjecaji u bosanskom. Prije je područje gdje se govori bosanski dugo vremena naizmjenično pripadalo Istoku i Zapadu. Zato se u ovom jeziku sreće puno arapskih, turskih i perzijskih riječi u jezičkom fondu. U slavenskim jezicima je to zapravo veoma rijetko. Upravo to čini bosanski jezik tako jedinstvenim.