Zbirka izraza

hr U školi   »   nn På skulen

4 [četiri]

U školi

U školi

4 [fire]

På skulen

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
Gdje smo mi? Kvar-er v-? K___ e_ v__ K-a- e- v-? ----------- Kvar er vi? 0
Mi smo u školi. Vi -- -å -k-l-n. V_ e_ p_ s______ V- e- p- s-u-e-. ---------------- Vi er på skulen. 0
Imamo nastavu. V---a- un--r-i-i--. V_ h__ u___________ V- h-r u-d-r-i-i-g- ------------------- Vi har undervising. 0
Ovo su učenici. D-t--r el-v---. D__ e_ e_______ D-t e- e-e-a-e- --------------- Det er elevane. 0
Ovo je učiteljica. De--e- lær-r--. D__ e_ l_______ D-t e- l-r-r-n- --------------- Det er læraren. 0
Ovo je razred. De- -r-klas---. D__ e_ k_______ D-t e- k-a-s-n- --------------- Det er klassen. 0
Što radimo? Kv--gjer-v-? K__ g___ v__ K-a g-e- v-? ------------ Kva gjer vi? 0
Učimo. Vi---r-r V_ l____ V- l-r-r -------- Vi lærer 0
Učimo jezik. V--l---r---t-sp---. V_ l____ e__ s_____ V- l-r-r e-t s-r-k- ------------------- Vi lærer eit språk. 0
Učim engleski. E--l-r---en-el-k. E_ l____ e_______ E- l-r-r e-g-l-k- ----------------- Eg lærer engelsk. 0
Učiš španjolski. D---æ-er --an--. D_ l____ s______ D- l-r-r s-a-s-. ---------------- Du lærer spansk. 0
On uči njemački. Han ---e- -y--. H__ l____ t____ H-n l-r-r t-s-. --------------- Han lærer tysk. 0
Učimo francuski. Vi----er f--ns-. V_ l____ f______ V- l-r-r f-a-s-. ---------------- Vi lærer fransk. 0
Učite talijanski. D---ære--it-lie-s-. D_ l____ i_________ D- l-r-r i-a-i-n-k- ------------------- De lærer italiensk. 0
Oni uče ruski. De--l--er ----i-k. D__ l____ r_______ D-i l-r-r r-s-i-k- ------------------ Dei lærer russisk. 0
Učiti jezike je interesantno. D-t er--ntere-s-n- --l-re s-rå-. D__ e_ i__________ å l___ s_____ D-t e- i-t-r-s-a-t å l-r- s-r-k- -------------------------------- Det er interessant å lære språk. 0
Želimo razumjeti ljude. Vi-v-l--j-rn- -or--å--olk. V_ v__ g_____ f_____ f____ V- v-l g-e-n- f-r-t- f-l-. -------------------------- Vi vil gjerne forstå folk. 0
Želimo razgovarati s ljudima. Vi v-- gj-rne--n-k-e-me--fo-k. V_ v__ g_____ s_____ m__ f____ V- v-l g-e-n- s-a-k- m-d f-l-. ------------------------------ Vi vil gjerne snakke med folk. 0

Dan materinjeg jezika

Volite li svoj materinji jezik? U tom slučaju biste ga ubuduće trebali slaviti! I to uvijek 21. veljače. To je Međunarodni dan materinjeg jezika. Slavi se od 2000. jednom u godini. Taj dan je ustanovio UNESCO. UNESCO je organizacija Ujedinjenih naroda (UN). Bavi se temama iz znanosti, obrazovanja i kulture. UNESCO se zalaže za zaštitu kulturne baštine čovječanstva. Jezici također spadaju u kulturnu baštinu. Stoga ih se mora zaštititi, njegovati i promicati. 21. veljače se slavi jezična raznolikost. Procjenjuje se da na svijetu postoji 6000 do 7000 jezika. Međutim, polovici prijeti izumiranje. Svakih dva tjedna zauvijek nestane jedan jezik. Svaki jezik predstavlja ogromnu riznicu znanja. U jezici se sakuplja znanje naroda. Povijest jednog naroda odražava se kroz jezik. Iskustva i tradicije se također prenose jezikom. Stoga je materinji jezik sastavni dio svakog nacionalnog identiteta. Kad jedan jezik izumre, gubi se više od samih riječi. 21. veljače trebamo misliti na sve ovo. Ljudi moraju uvidjeti važnost jezika. Također bi trebali razmisliti što mogu učiniti kako bi zaštitili jezike. Stoga pokažite svom jeziku da Vam je važan! Možda mu možete ispeći kolač? S lijepim šećernim natpisom. Na Vašem materinjem jeziku, naravno!
Dali si znao?
Bosanski je južnoslavenski jezik. Prvenstveno se govori u Bosni i Hercegovini. Ali govornika ovog jezika ima i u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Za oko 2,5 milijuna ljudi bosanski je materinski jezik. Veoma je sličan srpskom i hrvatskom. Jezični fond, pravopis i gramatika jedva da se razlikuju. Ko govori bosanski, vrlo dobro razumije Srbe i Hrvate. Zato je status bosanskog jezika često predmet diskusije. Neki jezikoslovci sumnjaju da je bosanski uopće poseban jezik. Tvrde da je to samo nacionalna varijanta srpskohrvatskog jezika. Interesantni su mnogi strani utjecaji u bosanskom. Prije je područje gdje se govori bosanski dugo vremena naizmjenično pripadalo Istoku i Zapadu. Zato se u ovom jeziku sreće puno arapskih, turskih i perzijskih riječi u jezičkom fondu. U slavenskim jezicima je to zapravo veoma rijetko. Upravo to čini bosanski jezik tako jedinstvenim.