Zbirka izraza

hr Upoznavanje   »   am ሌሎችን ማወቅ

3 [tri]

Upoznavanje

Upoznavanje

3 [ሶስት]

3 [sositi]

ሌሎችን ማወቅ

sewochini metewawek’i

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
Bog! / Bok! ጤ- ይ-ጥ-ኝ！ ጤ_ ይ_____ ጤ- ይ-ጥ-ኝ- --------- ጤና ይስጥልኝ！ 0
t--na-yi--t’i-----！ t____ y____________ t-ē-a y-s-t-i-i-y-！ ------------------- t’ēna yisit’ilinyi！
Dobar dan! መ-ካም-ቀ-！ መ___ ቀ__ መ-ካ- ቀ-！ -------- መልካም ቀን！ 0
m-likami -’---！ m_______ k_____ m-l-k-m- k-e-i- --------------- melikami k’eni！
Kako ste? / Kako si? እንደምን ---ነ-? እ____ ነ_____ እ-ደ-ን ነ-/-ሽ- ------------ እንደምን ነህ/ነሽ? 0
ini-e-ini---h-/n-s--? i________ n__________ i-i-e-i-i n-h-/-e-h-? --------------------- inidemini nehi/neshi?
Jeste li Vi iz Europe / Evrope? ከ---ፓ ነ---መጡት? ከ____ ነ_ የ____ ከ-ው-ፓ ነ- የ-ጡ-? -------------- ከአውሮፓ ነው የመጡት? 0
k-’āwi--pa-ne-i y-m-t’--i? k_________ n___ y_________ k-’-w-r-p- n-w- y-m-t-u-i- -------------------------- ke’āwiropa newi yemet’uti?
Jeste li Vi iz Amerike? ከአሜሪ- -ው-የ--ት? ከ____ ነ_ የ____ ከ-ሜ-ካ ነ- የ-ጡ-? -------------- ከአሜሪካ ነው የመጡት? 0
ke-----ī-- -e---y---t-ut-? k_________ n___ y_________ k-’-m-r-k- n-w- y-m-t-u-i- -------------------------- ke’āmērīka newi yemet’uti?
Jeste li Vi iz Azije? ከኤስያ-ነው የ--ት? ከ___ ነ_ የ____ ከ-ስ- ነ- የ-ጡ-? ------------- ከኤስያ ነው የመጡት? 0
ke’ē-iya -e-i ye-et’u--? k_______ n___ y_________ k-’-s-y- n-w- y-m-t-u-i- ------------------------ ke’ēsiya newi yemet’uti?
U kojem hotelu ste smješteni? በ-----ሆቴ- -- --ፉት/የ-ቀመጡት？ በ____ ሆ__ ነ_ ያ___________ በ-ት-ው ሆ-ል ነ- ያ-ፉ-/-ተ-መ-ት- ------------------------- በየትኛው ሆቴል ነው ያረፉት/የተቀመጡት？ 0
bey-t-n--w--hotēl- -e---y---f--i----ek-e-et---i？ b__________ h_____ n___ y_______________________ b-y-t-n-a-i h-t-l- n-w- y-r-f-t-/-e-e-’-m-t-u-i- ------------------------------------------------ beyetinyawi hotēli newi yarefuti/yetek’emet’uti？
Koliko dugo ste već ovdje? ምን--ክ- ጊዜ-ቆዩ----? ም_ ያ__ ጊ_ ቆ_ እ___ ም- ያ-ል ጊ- ቆ- እ-ህ- ----------------- ምን ያክል ጊዜ ቆዩ እዚህ? 0
mi-i ----li-gīz--k’oyu izī--? m___ y_____ g___ k____ i_____ m-n- y-k-l- g-z- k-o-u i-ī-i- ----------------------------- mini yakili gīzē k’oyu izīhi?
Koliko dugo ostajete? ለም---ክል-ጊዜ---ያ-? ለ__ ያ__ ጊ_ ይ____ ለ-ን ያ-ል ጊ- ይ-ያ-? ---------------- ለምን ያክል ጊዜ ይቆያሉ? 0
le-i-i -a-i------ē --k---a--? l_____ y_____ g___ y_________ l-m-n- y-k-l- g-z- y-k-o-a-u- ----------------------------- lemini yakili gīzē yik’oyalu?
Dopada li Vam se ovdje? እ--ት--ገ-ት--ዚ-？/-ወደ-ታ----ህ? እ___ አ___ አ____ ወ____ እ___ እ-ዴ- አ-ኙ- አ-ህ-/ ወ-ዉ-ል እ-ህ- -------------------------- እንዴት አገኙት አዚህ？/ ወደዉታል እዚህ? 0
i-i---- ---ny---------？/-w-de-u-------īhi? i______ ā_______ ā______ w_________ i_____ i-i-ē-i ā-e-y-t- ā-ī-i-/ w-d-w-t-l- i-ī-i- ------------------------------------------ inidēti āgenyuti āzīhi？/ wedewutali izīhi?
Jeste li Vi ovdje na godišnjem odmoru? ለ-ረፍት---ዝናና--ነ- --- ያሉ-? ለ___________ ነ_ እ__ ያ___ ለ-ረ-ት-ለ-ዝ-ና- ነ- እ-ህ ያ-ት- ------------------------ ለእረፍት/ለመዝናናት ነው እዚህ ያሉት? 0
l---r--i-i-l-me---a-ati-n-wi -zīh- ---u--? l______________________ n___ i____ y______ l-’-r-f-t-/-e-e-i-a-a-i n-w- i-ī-i y-l-t-? ------------------------------------------ le’irefiti/lemezinanati newi izīhi yaluti?
Posjetite me jednom! እባ---አን-ንዴ-ይ-ብ--! እ___ አ____ ይ_____ እ-ክ- አ-ዳ-ዴ ይ-ብ-ኝ- ----------------- እባክዎ አንዳንዴ ይጎብኙኝ! 0
ibaki-- -nida-i-ē -ig--in-u-yi! i______ ā________ y____________ i-a-i-o ā-i-a-i-ē y-g-b-n-u-y-! ------------------------------- ibakiwo ānidanidē yigobinyunyi!
Ovo je moja adresa. የ--አ-ራሻ--ዚህ-ነ-። የ_ አ___ እ__ ነ__ የ- አ-ራ- እ-ህ ነ-። --------------- የኔ አድራሻ እዚህ ነው። 0
y--ē ādir---a----hi----i. y___ ā_______ i____ n____ y-n- ā-i-a-h- i-ī-i n-w-. ------------------------- yenē ādirasha izīhi newi.
Hoćemo li se sutra vidjeti? ነገ-እን-ና-ለን? ነ_ እ_______ ነ- እ-ገ-ኛ-ን- ----------- ነገ እንገናኛለን? 0
neg- i-----any----i? n___ i______________ n-g- i-i-e-a-y-l-n-? -------------------- nege inigenanyaleni?
Žao mi je, imam već nešto drugo u planu. አዝናለው---ላ ጉ---አለኝ። አ_____ ሌ_ ጉ__ አ___ አ-ና-ው- ሌ- ጉ-ይ አ-ኝ- ------------------ አዝናለው! ሌላ ጉዳይ አለኝ። 0
āzi---ewi!----a------i--l---i. ā_________ l___ g_____ ā______ ā-i-a-e-i- l-l- g-d-y- ā-e-y-. ------------------------------ āzinalewi! lēla gudayi ālenyi.
Bok! / Bog! / Zbogom! ቻው! ቻ__ ቻ-! --- ቻው! 0
c--wi! c_____ c-a-i- ------ chawi!
Doviđenja! ደ-ና-ሁ- --ሁ-! ደ__ ሁ_ / ሁ__ ደ-ና ሁ- / ሁ-! ------------ ደህና ሁን / ሁኚ! 0
de-----hun--/ h--yī! d_____ h___ / h_____ d-h-n- h-n- / h-n-ī- -------------------- dehina huni / hunyī!
Do uskoro! በ-ር--አ--ለ-/-ይሻ-ው!--ንገና--ን። በ___ አ___________ እ_______ በ-ር- አ-ካ-ው-አ-ሻ-ው- እ-ገ-ኛ-ን- -------------------------- በቅርቡ አይካለው/አይሻለው! እንገናኛለን። 0
b--’--i-u--yika--wi/--is------- i---en---a--ni. b________ ā____________________ i______________ b-k-i-i-u ā-i-a-e-i-ā-i-h-l-w-! i-i-e-a-y-l-n-. ----------------------------------------------- bek’iribu āyikalewi/āyishalewi! inigenanyaleni.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + amharik (1-100) MP3 amharik (1-100)
Video nije pronađen!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz povijest je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio dešifrirati abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti tisućama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Dali si znao?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 milijuna ljudi to je materinski jezik. Više od 140 miliijuna od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 milijuna govornika u Indiji. Ostale skupine govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika u svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo raditi što više ljudi!