Zbirka izraza

hr U školi   »   sk V škole

4 [četiri]

U školi

U školi

4 [štyri]

V škole

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski slovački igra Više
Gdje smo mi? K-- s--? K__ s___ K-e s-e- -------- Kde sme? 0
Mi smo u školi. Sme - ---le. S__ v š_____ S-e v š-o-e- ------------ Sme v škole. 0
Imamo nastavu. Má-e-vy--------. M___ v__________ M-m- v-u-o-a-i-. ---------------- Máme vyučovanie. 0
Ovo su učenici. T- s-------. T_ s_ ž_____ T- s- ž-a-i- ------------ To sú žiaci. 0
Ovo je učiteljica. T--j---čiteľ-a. T_ j_ u________ T- j- u-i-e-k-. --------------- To je učiteľka. 0
Ovo je razred. To------ie--. T_ j_ t______ T- j- t-i-d-. ------------- To je trieda. 0
Što radimo? Č- r-----? Č_ r______ Č- r-b-m-? ---------- Čo robíme? 0
Učimo. Učíme s-. U____ s__ U-í-e s-. --------- Učíme sa. 0
Učimo jezik. U-í-e-sa ja---. U____ s_ j_____ U-í-e s- j-z-k- --------------- Učíme sa jazyk. 0
Učim engleski. Uč-m--- a---i-tinu. U___ s_ a__________ U-í- s- a-g-i-t-n-. ------------------- Učím sa angličtinu. 0
Učiš španjolski. U-í- -----ani----nu. U___ s_ š___________ U-í- s- š-a-i-l-i-u- -------------------- Učíš sa španielčinu. 0
On uči njemački. U---sa--emč--u. U__ s_ n_______ U-í s- n-m-i-u- --------------- Učí sa nemčinu. 0
Učimo francuski. Učím- s---ranc----i-u. U____ s_ f____________ U-í-e s- f-a-c-z-t-n-. ---------------------- Učíme sa francúzštinu. 0
Učite talijanski. Učí-e -a --liančinu. U____ s_ t__________ U-í-e s- t-l-a-č-n-. -------------------- Učíte sa taliančinu. 0
Oni uče ruski. Uči- -a r-štin-. U___ s_ r_______ U-i- s- r-š-i-u- ---------------- Učia sa ruštinu. 0
Učiti jezike je interesantno. U--ť sa -a-yky--e---u-ímavé. U___ s_ j_____ j_ z_________ U-i- s- j-z-k- j- z-u-í-a-é- ---------------------------- Učiť sa jazyky je zaujímavé. 0
Želimo razumjeti ljude. C--eme roz---eť -uďo-. C_____ r_______ ľ_____ C-c-m- r-z-m-e- ľ-ď-m- ---------------------- Chceme rozumieť ľuďom. 0
Želimo razgovarati s ljudima. C-ceme--a r-zpr---ť-s-ľ----. C_____ s_ r________ s ľ_____ C-c-m- s- r-z-r-v-ť s ľ-ď-i- ---------------------------- Chceme sa rozprávať s ľuďmi. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + slovački (1-100) MP3 slovački (1-100)
Video nije pronađen!

Dan materinjeg jezika

Volite li svoj materinji jezik? U tom slučaju biste ga ubuduće trebali slaviti! I to uvijek 21. veljače. To je Međunarodni dan materinjeg jezika. Slavi se od 2000. jednom u godini. Taj dan je ustanovio UNESCO. UNESCO je organizacija Ujedinjenih naroda (UN). Bavi se temama iz znanosti, obrazovanja i kulture. UNESCO se zalaže za zaštitu kulturne baštine čovječanstva. Jezici također spadaju u kulturnu baštinu. Stoga ih se mora zaštititi, njegovati i promicati. 21. veljače se slavi jezična raznolikost. Procjenjuje se da na svijetu postoji 6000 do 7000 jezika. Međutim, polovici prijeti izumiranje. Svakih dva tjedna zauvijek nestane jedan jezik. Svaki jezik predstavlja ogromnu riznicu znanja. U jezici se sakuplja znanje naroda. Povijest jednog naroda odražava se kroz jezik. Iskustva i tradicije se također prenose jezikom. Stoga je materinji jezik sastavni dio svakog nacionalnog identiteta. Kad jedan jezik izumre, gubi se više od samih riječi. 21. veljače trebamo misliti na sve ovo. Ljudi moraju uvidjeti važnost jezika. Također bi trebali razmisliti što mogu učiniti kako bi zaštitili jezike. Stoga pokažite svom jeziku da Vam je važan! Možda mu možete ispeći kolač? S lijepim šećernim natpisom. Na Vašem materinjem jeziku, naravno!
Dali si znao?
Bosanski je južnoslavenski jezik. Prvenstveno se govori u Bosni i Hercegovini. Ali govornika ovog jezika ima i u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Za oko 2,5 milijuna ljudi bosanski je materinski jezik. Veoma je sličan srpskom i hrvatskom. Jezični fond, pravopis i gramatika jedva da se razlikuju. Ko govori bosanski, vrlo dobro razumije Srbe i Hrvate. Zato je status bosanskog jezika često predmet diskusije. Neki jezikoslovci sumnjaju da je bosanski uopće poseban jezik. Tvrde da je to samo nacionalna varijanta srpskohrvatskog jezika. Interesantni su mnogi strani utjecaji u bosanskom. Prije je područje gdje se govori bosanski dugo vremena naizmjenično pripadalo Istoku i Zapadu. Zato se u ovom jeziku sreće puno arapskih, turskih i perzijskih riječi u jezičkom fondu. U slavenskim jezicima je to zapravo veoma rijetko. Upravo to čini bosanski jezik tako jedinstvenim.