Zbirka izraza

hr U školi   »   el Στο σχολείο

4 [četiri]

U školi

U školi

4 [τέσσερα]

4 [téssera]

Στο σχολείο

Sto scholeío

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski grčki igra Više
Gdje smo mi? Πού-είμα-τ-; Π__ ε_______ Π-ύ ε-μ-σ-ε- ------------ Πού είμαστε; 0
P-ú eí--s-e? P__ e_______ P-ú e-m-s-e- ------------ Poú eímaste?
Mi smo u školi. Ε---στε -το -χολε--. Ε______ σ__ σ_______ Ε-μ-σ-ε σ-ο σ-ο-ε-ο- -------------------- Είμαστε στο σχολείο. 0
E-m-s-- ----s-h-l-í-. E______ s__ s________ E-m-s-e s-o s-h-l-í-. --------------------- Eímaste sto scholeío.
Imamo nastavu. Έχ-υμε μάθ---. Έ_____ μ______ Έ-ο-μ- μ-θ-μ-. -------------- Έχουμε μάθημα. 0
É-h-um--máthēma. É______ m_______ É-h-u-e m-t-ē-a- ---------------- Échoume máthēma.
Ovo su učenici. Α-το---ί-α- οι-μ-θ--ές. Α____ ε____ ο_ μ_______ Α-τ-ί ε-ν-ι ο- μ-θ-τ-ς- ----------------------- Αυτοί είναι οι μαθητές. 0
A-------na---i m---ē-é-. A____ e____ o_ m________ A-t-í e-n-i o- m-t-ē-é-. ------------------------ Autoí eínai oi mathētés.
Ovo je učiteljica. Α-τή--ίν-ι-----σ-άλ-. Α___ ε____ η δ_______ Α-τ- ε-ν-ι η δ-σ-ά-α- --------------------- Αυτή είναι η δασκάλα. 0
Autḗ eín-i - da--á--. A___ e____ ē d_______ A-t- e-n-i ē d-s-á-a- --------------------- Autḗ eínai ē daskála.
Ovo je razred. Αυτή-ε--α--η τ--η. Α___ ε____ η τ____ Α-τ- ε-ν-ι η τ-ξ-. ------------------ Αυτή είναι η τάξη. 0
Autḗ-e-nai - ----. A___ e____ ē t____ A-t- e-n-i ē t-x-. ------------------ Autḗ eínai ē táxē.
Što radimo? Τ- κ--ουμ-; Τ_ κ_______ Τ- κ-ν-υ-ε- ----------- Τι κάνουμε; 0
Ti kán-um-? T_ k_______ T- k-n-u-e- ----------- Ti kánoume?
Učimo. Μ-θα---υμε. Μ__________ Μ-θ-ί-ο-μ-. ----------- Μαθαίνουμε. 0
M-th--no--e. M___________ M-t-a-n-u-e- ------------ Mathaínoume.
Učimo jezik. Μαθ------- -ί- ----σ-. Μ_________ μ__ γ______ Μ-θ-ί-ο-μ- μ-α γ-ώ-σ-. ---------------------- Μαθαίνουμε μία γλώσσα. 0
Ma-h-í-oume-mía----s-a. M__________ m__ g______ M-t-a-n-u-e m-a g-ṓ-s-. ----------------------- Mathaínoume mía glṓssa.
Učim engleski. Ε-- ----ί-- αγγ-ικ-. Ε__ μ______ α_______ Ε-ώ μ-θ-ί-ω α-γ-ι-ά- -------------------- Εγώ μαθαίνω αγγλικά. 0
E-- ----------n--i--. E__ m_______ a_______ E-ṓ m-t-a-n- a-g-i-á- --------------------- Egṓ mathaínō angliká.
Učiš španjolski. Ε----αθαίνε-- ι-π--ικά. Ε__ μ________ ι________ Ε-ύ μ-θ-ί-ε-ς ι-π-ν-κ-. ----------------------- Εσύ μαθαίνεις ισπανικά. 0
E-- m-t-a--e---is-an-ká. E__ m_________ i________ E-ý m-t-a-n-i- i-p-n-k-. ------------------------ Esý mathaíneis ispaniká.
On uči njemački. Α------α-αίνε- -ε-----κ-. Α____ μ_______ γ_________ Α-τ-ς μ-θ-ί-ε- γ-ρ-α-ι-ά- ------------------------- Αυτός μαθαίνει γερμανικά. 0
A-tó- m-t-a-nei-ge--aniká. A____ m________ g_________ A-t-s m-t-a-n-i g-r-a-i-á- -------------------------- Autós mathaínei germaniká.
Učimo francuski. Ε---- μ-θ---ουμ- -----κά. Ε____ μ_________ γ_______ Ε-ε-ς μ-θ-ί-ο-μ- γ-λ-ι-ά- ------------------------- Εμείς μαθαίνουμε γαλλικά. 0
Em-í- m-tha----m- g-l----. E____ m__________ g_______ E-e-s m-t-a-n-u-e g-l-i-á- -------------------------- Emeís mathaínoume galliká.
Učite talijanski. Εσ--- --θα-ν-τ- ι-αλ-κ-. Ε____ μ________ ι_______ Ε-ε-ς μ-θ-ί-ε-ε ι-α-ι-ά- ------------------------ Εσείς μαθαίνετε ιταλικά. 0
Es-í- m-tha------i-a--k-. E____ m_________ i_______ E-e-s m-t-a-n-t- i-a-i-á- ------------------------- Eseís mathaínete italiká.
Oni uče ruski. Αυ-οί---θαί-ου----σ-κ-. Α____ μ________ ρ______ Α-τ-ί μ-θ-ί-ο-ν ρ-σ-κ-. ----------------------- Αυτοί μαθαίνουν ρωσικά. 0
A-t-í ma-h-í-oun-r-s---. A____ m_________ r______ A-t-í m-t-a-n-u- r-s-k-. ------------------------ Autoí mathaínoun rōsiká.
Učiti jezike je interesantno. Το-ν- μ---ί---ς--λώσσ-- ----ι ε-----έρ-ν. Τ_ ν_ μ________ γ______ ε____ ε__________ Τ- ν- μ-θ-ί-ε-ς γ-ώ-σ-ς ε-ν-ι ε-δ-α-έ-ο-. ----------------------------------------- Το να μαθαίνεις γλώσσες είναι ενδιαφέρον. 0
T---a m----í--i--------s-eí-a- ---i-phér--. T_ n_ m_________ g______ e____ e___________ T- n- m-t-a-n-i- g-ṓ-s-s e-n-i e-d-a-h-r-n- ------------------------------------------- To na mathaíneis glṓsses eínai endiaphéron.
Želimo razumjeti ljude. Θέλο--- να -ατα--β-ί----ε -ο-------ώπ-υ-. Θ______ ν_ κ_____________ τ___ α_________ Θ-λ-υ-ε ν- κ-τ-λ-β-ί-ο-μ- τ-υ- α-θ-ώ-ο-ς- ----------------------------------------- Θέλουμε να καταλαβαίνουμε τους ανθρώπους. 0
Thél--me-na-k-tal-b--no--e -o-s-a-t--ṓpous. T_______ n_ k_____________ t___ a__________ T-é-o-m- n- k-t-l-b-í-o-m- t-u- a-t-r-p-u-. ------------------------------------------- Théloume na katalabaínoume tous anthrṓpous.
Želimo razgovarati s ljudima. Θέλ--μ- να -ιλά-- με -ο-ς -ν---π-υς. Θ______ ν_ μ_____ μ_ τ___ α_________ Θ-λ-υ-ε ν- μ-λ-μ- μ- τ-υ- α-θ-ώ-ο-ς- ------------------------------------ Θέλουμε να μιλάμε με τους ανθρώπους. 0
T-é-o-me n--m-lá-e me-t-u- -n-hrṓ-o--. T_______ n_ m_____ m_ t___ a__________ T-é-o-m- n- m-l-m- m- t-u- a-t-r-p-u-. -------------------------------------- Théloume na miláme me tous anthrṓpous.

Dan materinjeg jezika

Volite li svoj materinji jezik? U tom slučaju biste ga ubuduće trebali slaviti! I to uvijek 21. veljače. To je Međunarodni dan materinjeg jezika. Slavi se od 2000. jednom u godini. Taj dan je ustanovio UNESCO. UNESCO je organizacija Ujedinjenih naroda (UN). Bavi se temama iz znanosti, obrazovanja i kulture. UNESCO se zalaže za zaštitu kulturne baštine čovječanstva. Jezici također spadaju u kulturnu baštinu. Stoga ih se mora zaštititi, njegovati i promicati. 21. veljače se slavi jezična raznolikost. Procjenjuje se da na svijetu postoji 6000 do 7000 jezika. Međutim, polovici prijeti izumiranje. Svakih dva tjedna zauvijek nestane jedan jezik. Svaki jezik predstavlja ogromnu riznicu znanja. U jezici se sakuplja znanje naroda. Povijest jednog naroda odražava se kroz jezik. Iskustva i tradicije se također prenose jezikom. Stoga je materinji jezik sastavni dio svakog nacionalnog identiteta. Kad jedan jezik izumre, gubi se više od samih riječi. 21. veljače trebamo misliti na sve ovo. Ljudi moraju uvidjeti važnost jezika. Također bi trebali razmisliti što mogu učiniti kako bi zaštitili jezike. Stoga pokažite svom jeziku da Vam je važan! Možda mu možete ispeći kolač? S lijepim šećernim natpisom. Na Vašem materinjem jeziku, naravno!
Dali si znao?
Bosanski je južnoslavenski jezik. Prvenstveno se govori u Bosni i Hercegovini. Ali govornika ovog jezika ima i u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Za oko 2,5 milijuna ljudi bosanski je materinski jezik. Veoma je sličan srpskom i hrvatskom. Jezični fond, pravopis i gramatika jedva da se razlikuju. Ko govori bosanski, vrlo dobro razumije Srbe i Hrvate. Zato je status bosanskog jezika često predmet diskusije. Neki jezikoslovci sumnjaju da je bosanski uopće poseban jezik. Tvrde da je to samo nacionalna varijanta srpskohrvatskog jezika. Interesantni su mnogi strani utjecaji u bosanskom. Prije je područje gdje se govori bosanski dugo vremena naizmjenično pripadalo Istoku i Zapadu. Zato se u ovom jeziku sreće puno arapskih, turskih i perzijskih riječi u jezičkom fondu. U slavenskim jezicima je to zapravo veoma rijetko. Upravo to čini bosanski jezik tako jedinstvenim.