Zbirka izraza

hr Ćaskanje 3   »   ka პატარა დიალოგი 3

22 [dvadeset i dva]

Ćaskanje 3

Ćaskanje 3

22 [ოცდაორი]

22 [otsdaori]

პატარა დიალოგი 3

p'at'ara dialogi 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski gruzijski igra Više
Pušite li? ე-ე--თ? ე______ ე-ე-ი-? ------- ეწევით? 0
e-s'---t? e________ e-s-e-i-? --------- ets'evit?
Prije da. ა-რ- ვ--ე-დი. ა___ ვ_______ ა-რ- ვ-წ-ო-ი- ------------- ადრე ვეწეოდი. 0
adr- vets'e---. a___ v_________ a-r- v-t-'-o-i- --------------- adre vets'eodi.
Ali sada više ne pušim. მ-გრამ ---ა--ღ-რ-ვ-წე--. მ_____ ა___ ა___ ვ______ მ-გ-ა- ა-ლ- ა-ა- ვ-წ-ვ-. ------------------------ მაგრამ ახლა აღარ ვეწევი. 0
m-g-am -kh-a-agh---ve--'--i. m_____ a____ a____ v________ m-g-a- a-h-a a-h-r v-t-'-v-. ---------------------------- magram akhla aghar vets'evi.
Smeta li Vam ako ja pušim? გაწუ-ე----რომ--ეწ--ი? გ________ რ__ ვ______ გ-წ-ხ-ბ-, რ-მ ვ-წ-ვ-? --------------------- გაწუხებთ, რომ ვეწევი? 0
g-t--u-------ro----------? g___________ r__ v________ g-t-'-k-e-t- r-m v-t-'-v-? -------------------------- gats'ukhebt, rom vets'evi?
Ne, apsolutno ne. სა----- ა--. ს______ ა___ ს-ე-თ-დ ა-ა- ------------ საერთოდ არა. 0
sa-rto---ra. s______ a___ s-e-t-d a-a- ------------ saertod ara.
Ne smeta mi. ა--მ-წუხე-ს. ა_ მ________ ა- მ-წ-ხ-ბ-. ------------ არ მაწუხებს. 0
ar -a-s'-k---s. a_ m___________ a- m-t-'-k-e-s- --------------- ar mats'ukhebs.
Hoćete li popiti nešto? დ--ევთ რა--ს? დ_____ რ_____ დ-ლ-ვ- რ-მ-ს- ------------- დალევთ რამეს? 0
dalev--r-me-? d_____ r_____ d-l-v- r-m-s- ------------- dalevt rames?
Jedan konjak? კ-ნი---? კ_______ კ-ნ-ა-ს- -------- კონიაკს? 0
k'-n-ak-s? k_________ k-o-i-k-s- ---------- k'oniak's?
Ne, radije pivo. არა--ლუ---მ-რჩ--ნ--. ა___ ლ___ მ_________ ა-ა- ლ-დ- მ-რ-ე-ნ-ა- -------------------- არა, ლუდი მირჩევნია. 0
a----l-di----c-e-nia. a___ l___ m__________ a-a- l-d- m-r-h-v-i-. --------------------- ara, ludi mirchevnia.
Putujete li mnogo? ბევრს მოგ-------? ბ____ მ__________ ბ-ვ-ს მ-გ-ა-რ-ბ-? ----------------- ბევრს მოგზაურობთ? 0
be--- ---zauro-t? b____ m__________ b-v-s m-g-a-r-b-? ----------------- bevrs mogzaurobt?
Da, većinom su to poslovna putovanja. დი----ხ--რ-- --ქვს--ივლ----ე-ი. დ____ ხ_____ მ____ მ___________ დ-ა-, ხ-ი-ა- მ-ქ-ს მ-ვ-ი-ე-ე-ი- ------------------------------- დიახ, ხშირად მაქვს მივლინებები. 0
di-k----hshi-ad-----s -i-li-ebeb-. d_____ k_______ m____ m___________ d-a-h- k-s-i-a- m-k-s m-v-i-e-e-i- ---------------------------------- diakh, khshirad makvs mivlinebebi.
Ali sada smo ovdje na godišnjem odmoru. მაგრა---ხლა-აქ შვებულ-ბ- გ----ს. მ_____ ა___ ა_ შ________ გ______ მ-გ-ა- ა-ლ- ა- შ-ე-უ-ე-ა გ-ა-ვ-. -------------------------------- მაგრამ ახლა აქ შვებულება გვაქვს. 0
ma-ra- -k-----k-s--ebu-e-a-gvakvs. m_____ a____ a_ s_________ g______ m-g-a- a-h-a a- s-v-b-l-b- g-a-v-. ---------------------------------- magram akhla ak shvebuleba gvakvs.
Kakva vrućina! რ---იცხეა! რ_ ს______ რ- ს-ც-ე-! ---------- რა სიცხეა! 0
ra-s----h-a! r_ s________ r- s-t-k-e-! ------------ ra sitskhea!
Da, danas je stvarno vruće. დი-ხ,-დღ---ნ--დ-ილად-ცხ---. დ____ დ___ ნ________ ც_____ დ-ა-, დ-ე- ნ-მ-ვ-ლ-დ ც-ე-ა- --------------------------- დიახ, დღეს ნამდვილად ცხელა. 0
di-k-, d---s na---il----s-he-a. d_____ d____ n________ t_______ d-a-h- d-h-s n-m-v-l-d t-k-e-a- ------------------------------- diakh, dghes namdvilad tskhela.
Hajdemo na balkon. გავიდე- ----ნზე? გ______ ა_______ გ-ვ-დ-თ ა-ვ-ნ-ე- ---------------- გავიდეთ აივანზე? 0
ga-idet---v-n--? g______ a_______ g-v-d-t a-v-n-e- ---------------- gavidet aivanze?
Sutra će ovdje biti zabava. ხ--- -- -ეი----ქ----. ხ___ ა_ ზ____ ი______ ხ-ა- ა- ზ-ი-ი ი-ნ-ბ-. --------------------- ხვალ აქ ზეიმი იქნება. 0
khv-l -k ze--i-i----a. k____ a_ z____ i______ k-v-l a- z-i-i i-n-b-. ---------------------- khval ak zeimi ikneba.
Hoćete li i Vi doći? თ---ნ--მო-ვალ-? თ_____ მ_______ თ-ვ-ნ- მ-ხ-ა-თ- --------------- თქვენც მოხვალთ? 0
tkv--t- mokh-a--? t______ m________ t-v-n-s m-k-v-l-? ----------------- tkvents mokhvalt?
Da, mi smo također pozvani. დ---- ჩ--ნც დ----ატ--ე-. დ____ ჩ____ დ___________ დ-ა-, ჩ-ე-ც დ-გ-პ-ტ-ჟ-ს- ------------------------ დიახ, ჩვენც დაგვპატიჟეს. 0
diak-, chvent--d-g-p-at----es. d_____ c______ d______________ d-a-h- c-v-n-s d-g-p-a-'-z-e-. ------------------------------ diakh, chvents dagvp'at'izhes.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + gruzijski (1-100) MP3 gruzijski (1-100)
Video nije pronađen!

Jezik i pismo

Svaki jezik služi za sporazumijevanje ljudi. Dok govorimo izražavamo svoje misli i osjećaje. Pritom se ne pridržavamo uvijek pravila svog jezika. Koristimo se vlastitim govornim jezikom. U pisanom jeziku je situacija drugačija. Tu se vide sva pravila našeg jezika. Tek pismo dozvoljava jeziku postati pravim jezikom. Ono čini jezik vidljivim. Pismom se znanje predaje tisućama godina. Stoga je pismo temelj svake visokorazvijene kulture. Prvo pismo je nastalo prije više od 5.000 godina. To je bilo klinasto pismo Sumerana. Ono je bilo urezano u glinaste ploče. Takvo klinasto pismo koristilo se tri tisuće godina. Otprilike isto toliko su postojali i hijeroglifi starih Egipćana. Njima su se bavili brojni znanstvenici. Hijeroglifi predstavljaju relativno kompliciran sustav pisanja. Ali su izmišljeni su iz sasvim jednostavnog razloga. Ondašnji Egipat je bio ogromno carstvo s mnogo stanovnika. Svakodnevica, a prije svega gospodarstvo, morali su biti organizirani. Bilo je potrebno učinkovito upravljati porezima i obračunima. Stoga su stari Egipćani razvili svoje pismene znakove. Abecedni pismeni sustav s druge strane potječe od Sumeraca. Svako pismo otkriva mnogo o ljudima koji ga koriste. Osim toga, svaka zemlja ima vlastita obilježja svog pisma. Na žalost, rukopis sve više nestaje. Zbog modernih tehnologija postaje gotovo suvišnim. Dakle: Nemojte samo govoriti, već nastavite i pisati!
Dali si znao?
Kannada jezik spada u porodicu dravidskih jezika. Oni se uglavnom govore u južnoj Indiji. Kannada nije u srodstvu s indoarijskim jezicima sjeverne Indije. Oko 40 milijuna ljudi govori kannada kao materinski jezik. Priznat je kao jedan od 22 nacionalnih jezika Indije. Kannada je aglutinirajući jezik. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju afiksima. Jezik se dijeli u četiri regionalne dijalektne grupe. Prilikom govora govornici ne odaju samo odakle su. U njihovom jeziku se takođe može prepoznati kojem društvenom sloju pripadaju. Govorni i pisani kannada se jako međusobno razlikuju. I kao i mnogi drugi indijski jezici kannada ima vlastito pismo. Ono se sastoji od mješavine abecede i slogovnog pisma. Sastoji se od puno okruglih znakova što je tipično za južnoindijska pisma. A učenje ovih lijepih slova je zaista zabavno…