Zbirka izraza

hr Upoznavanje   »   it Fare la conoscenza

3 [tri]

Upoznavanje

Upoznavanje

3 [tre]

Fare la conoscenza

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski talijanski igra Više
Bog! / Bok! C-a-! C____ C-a-! ----- Ciao! 0
Dobar dan! B-on--orno! B__________ B-o-g-o-n-! ----------- Buongiorno! 0
Kako ste? / Kako si? C-m- va? C___ v__ C-m- v-? -------- Come va? 0
Jeste li Vi iz Europe / Evrope? V-en- dall’Eu----? V____ d___________ V-e-e d-l-’-u-o-a- ------------------ Viene dall’Europa? 0
Jeste li Vi iz Amerike? V-----dall-Am---c-? V____ d____________ V-e-e d-l-’-m-r-c-? ------------------- Viene dall’America? 0
Jeste li Vi iz Azije? Vie-- -------i-? V____ d_________ V-e-e d-l-’-s-a- ---------------- Viene dall’Asia? 0
U kojem hotelu ste smješteni? I- -u--e --te--alloggi-? I_ q____ h____ a________ I- q-a-e h-t-l a-l-g-i-? ------------------------ In quale hotel alloggia? 0
Koliko dugo ste već ovdje? D- quant------o-- -ui? D_ q_____ t____ è q___ D- q-a-t- t-m-o è q-i- ---------------------- Da quanto tempo è qui? 0
Koliko dugo ostajete? P-r-quan---te-po r-m---? P__ q_____ t____ r______ P-r q-a-t- t-m-o r-m-n-? ------------------------ Per quanto tempo rimane? 0
Dopada li Vam se ovdje? Le--iace--u-? L_ p____ q___ L- p-a-e q-i- ------------- Le piace qui? 0
Jeste li Vi ovdje na godišnjem odmoru? È i- v--a-z-? È i_ v_______ È i- v-c-n-a- ------------- È in vacanza? 0
Posjetite me jednom! Mi-venga------v---! M_ v____ a t_______ M- v-n-a a t-o-a-e- ------------------- Mi venga a trovare! 0
Ovo je moja adresa. E-co----m-- -nd-r----. E___ i_ m__ i_________ E-c- i- m-o i-d-r-z-o- ---------------------- Ecco il mio indirizzo. 0
Hoćemo li se sutra vidjeti? Ci vedi-m- ----n-? C_ v______ d______ C- v-d-a-o d-m-n-? ------------------ Ci vediamo domani? 0
Žao mi je, imam već nešto drugo u planu. M- -i-p----,-h---ià -n a-t-o-im-egno. M_ d________ h_ g__ u_ a____ i_______ M- d-s-i-c-, h- g-à u- a-t-o i-p-g-o- ------------------------------------- Mi dispiace, ho già un altro impegno. 0
Bok! / Bog! / Zbogom! Ci--! C____ C-a-! ----- Ciao! 0
Doviđenja! A--ived---i! A___________ A-r-v-d-r-i- ------------ Arrivederci! 0
Do uskoro! A p-est-! A p______ A p-e-t-! --------- A presto! 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + talijanski (1-100) MP3 talijanski (1-100)
Video nije pronađen!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz povijest je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio dešifrirati abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti tisućama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Dali si znao?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 milijuna ljudi to je materinski jezik. Više od 140 miliijuna od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 milijuna govornika u Indiji. Ostale skupine govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika u svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo raditi što više ljudi!