Zbirka izraza

hr Osobe   »   it Persone

1 [jedan]

Osobe

Osobe

1 [uno]

Persone

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski talijanski igra Više
ja -o i_ i- -- io 0
ja i ti io - -e i_ e t_ i- e t- ------- io e te 0
nas dvoje noi-due n__ d__ n-i d-e ------- noi due 0
on l-i l__ l-i --- lui 0
on i ona lu- e --i l__ e l__ l-i e l-i --------- lui e lei 0
njih dvoje l-r- --e l___ d__ l-r- d-e -------- loro due 0
muškarac l’u--o l_____ l-u-m- ------ l’uomo 0
žena l- -o-na l_ d____ l- d-n-a -------- la donna 0
dijete i- ----i-o i_ b______ i- b-m-i-o ---------- il bambino 0
jedna obitelj un--fami-l-a u__ f_______ u-a f-m-g-i- ------------ una famiglia 0
moja obitelj l- ------m-glia l_ m__ f_______ l- m-a f-m-g-i- --------------- la mia famiglia 0
Moja obitelj je ovdje. L--m---famig-i--è-qu-. L_ m__ f_______ è q___ L- m-a f-m-g-i- è q-i- ---------------------- La mia famiglia è qui. 0
Ja sam ovdje. Io--o-o-q-i. I_ s___ q___ I- s-n- q-i- ------------ Io sono qui. 0
Ti si ovdje. T---e--q-i. T_ s__ q___ T- s-i q-i- ----------- Tu sei qui. 0
On je ovdje i ona je ovdje. L-- è--ui-e---- è-qu-. L__ è q__ e l__ è q___ L-i è q-i e l-i è q-i- ---------------------- Lui è qui e lei è qui. 0
Mi smo ovdje. No- s---- ---. N__ s____ q___ N-i s-a-o q-i- -------------- Noi siamo qui. 0
Vi ste ovdje. Vo--sie-e q--. V__ s____ q___ V-i s-e-e q-i- -------------- Voi siete qui. 0
Oni su svi ovdje. T-t-i loro --n- qu-. T____ l___ s___ q___ T-t-i l-r- s-n- q-i- -------------------- Tutti loro sono qui. 0

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!