Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   lt Metų laikai ir oras

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [šešiolika]

Metų laikai ir oras

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski litvanski igra Više
Ovo su godišnja doba: T-i --tų--ai--i: T__ m___ l______ T-i m-t- l-i-a-: ---------------- Tai metų laikai: 0
Proljeće, ljeto, p---s-r-s--v-s--a, p_________ v______ p-v-s-r-s- v-s-r-, ------------------ pavasaris, vasara, 0
jesen i zima. ru----ir-----a. r____ i_ ž_____ r-d-o i- ž-e-a- --------------- ruduo ir žiema. 0
Ljeto je vruće. Va-ara (---) k--š--. V_____ (____ k______ V-s-r- (-r-) k-r-t-. -------------------- Vasara (yra) karšta. 0
Ljeti sija sunce. Vasarą-š-ie--- ---l-. V_____ š______ s_____ V-s-r- š-i-č-a s-u-ė- --------------------- Vasarą šviečia saulė. 0
Ljeti rado idemo šetati. Va--r- -m----mė-s---e (e-t---p---va---či-ti. V_____ (____ m_______ (_____ p______________ V-s-r- (-e-) m-g-t-m- (-i-i- p-s-v-i-š-i-t-. -------------------------------------------- Vasarą (mes) mėgstame (eiti) pasivaikščioti. 0
Zima je hladna. Ž-ema -yr--------. Ž____ (____ š_____ Ž-e-a (-r-) š-l-a- ------------------ Žiema (yra) šalta. 0
Zimi pada snijeg ili kiša. Ži-mą --in----r-a-lyja. Ž____ s_____ a___ l____ Ž-e-ą s-i-g- a-b- l-j-. ----------------------- Žiemą sninga arba lyja. 0
Zimi rado ostajemo doma. Žie-ą-(m--- mė--t--- būti -am-e. Ž____ (____ m_______ b___ n_____ Ž-e-ą (-e-) m-g-t-m- b-t- n-m-e- -------------------------------- Žiemą (mes) mėgstame būti namie. 0
Hladno je. Š--ta. Š_____ Š-l-a- ------ Šalta. 0
Pada kiša. L--a. L____ L-j-. ----- Lyja. 0
Vjetrovito je. V-j--ta. V_______ V-j-o-a- -------- Vėjuota. 0
Toplo je. Š-l--. Š_____ Š-l-a- ------ Šilta. 0
Sunčano je. Sau--ta. S_______ S-u-ė-a- -------- Saulėta. 0
Vedro je. G-ed-a. G______ G-e-r-. ------- Giedra. 0
Kakvo je vrijeme danas? K-ks-šia---en-or-s? K___ š_______ o____ K-k- š-a-d-e- o-a-? ------------------- Koks šiandien oras? 0
Danas je hladno. Ši-nd-e- -alta. Š_______ š_____ Š-a-d-e- š-l-a- --------------- Šiandien šalta. 0
Danas je toplo. Š-an-i-n---l--. Š_______ š_____ Š-a-d-e- š-l-a- --------------- Šiandien šilta. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + litvanski (1-100) MP3 litvanski (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...