Zbirka izraza

hr Pitati – prošlost 2   »   no Spørsmål – fortid 2

86 [osamdeset i šest]

Pitati – prošlost 2

Pitati – prošlost 2

86 [åttiseks]

Spørsmål – fortid 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Koju si kravatu nosio? H-il-----lips---r--u bruk-? H______ s____ h__ d_ b_____ H-i-k-t s-i-s h-r d- b-u-t- --------------------------- Hvilket slips har du brukt? 0
Koji auto si kupio / kupila? H--lk-- -i---a--d- ---pt? H______ b__ h__ d_ k_____ H-i-k-n b-l h-r d- k-ø-t- ------------------------- Hvilken bil har du kjøpt? 0
Na koje si se novine pretplatio / pretplatila? H-ilk------s--a-----a-o---rt--å? H______ a___ h__ d_ a_______ p__ H-i-k-n a-i- h-r d- a-o-n-r- p-? -------------------------------- Hvilken avis har du abonnert på? 0
Koga ste vidjeli? H--- h-r----se--? H___ h__ d_ s____ H-e- h-r d- s-t-? ----------------- Hvem har du sett? 0
Koga ste sreli? H-e----r--- -ruff-t? H___ h__ d_ t_______ H-e- h-r d- t-u-f-t- -------------------- Hvem har du truffet? 0
Koga ste prepoznali? H--m -ar du -je-- -g-e-? H___ h__ d_ k____ i_____ H-e- h-r d- k-e-t i-j-n- ------------------------ Hvem har du kjent igjen? 0
Kada ste se ustali? Når --od-du-o--? N__ s___ d_ o___ N-r s-o- d- o-p- ---------------- Når stod du opp? 0
Kada ste započeli? Nå- --gynt- --? N__ b______ d__ N-r b-g-n-e d-? --------------- Når begynte du? 0
Kada ste prestali? N-- sl-tt----u? N__ s______ d__ N-r s-u-t-t d-? --------------- Når sluttet du? 0
Zašto ste se probudili? Hvo---r-har-du-v-kne-? H______ h__ d_ v______ H-o-f-r h-r d- v-k-e-? ---------------------- Hvorfor har du våknet? 0
Zašto ste postali učitelj? Hv--fo- --r -u -litt l--er? H______ h__ d_ b____ l_____ H-o-f-r h-r d- b-i-t l-r-r- --------------------------- Hvorfor har du blitt lærer? 0
Zašto ste uzeli taksi? H--rfo--ha- -u tatt dr--je? H______ h__ d_ t___ d______ H-o-f-r h-r d- t-t- d-o-j-? --------------------------- Hvorfor har du tatt drosje? 0
Odakle ste došli? H--r-har--u-k-m--t-f--? H___ h__ d_ k_____ f___ H-o- h-r d- k-m-e- f-a- ----------------------- Hvor har du kommet fra? 0
Kamo ste išli? H--r har-d--gått ---? H___ h__ d_ g___ h___ H-o- h-r d- g-t- h-n- --------------------- Hvor har du gått hen? 0
Gdje ste bili? H--- -a--d- -æ-t? H___ h__ d_ v____ H-o- h-r d- v-r-? ----------------- Hvor har du vært? 0
Kome si pomogao / pomogla? H--m-ha- -u h-u-pet? H___ h__ d_ h_______ H-e- h-r d- h-u-p-t- -------------------- Hvem har du hjulpet? 0
Kome si pisao / pisala? T---hvem ha- d- -k-ev--? T__ h___ h__ d_ s_______ T-l h-e- h-r d- s-r-v-t- ------------------------ Til hvem har du skrevet? 0
Kome si odgovorio / odgovorila? Hvem-h-r-du -vart? H___ h__ d_ s_____ H-e- h-r d- s-a-t- ------------------ Hvem har du svart? 0

Dvojezičnost poboljšava sluh

Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu točnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španjolski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičnim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezične podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezične vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...