Knjiga fraza

bs Ćišćenje kuće   »   pt Limpeza da casa

18 [osamnaest]

Ćišćenje kuće

Ćišćenje kuće

18 [dezoito]

Limpeza da casa

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski portugalski (PT) Igra Više
Danas je subota. Hoj--é sáb---. Hoje é sábado. H-j- é s-b-d-. -------------- Hoje é sábado. 0
Danas imamo vremena. H-j- temos temp-. Hoje temos tempo. H-j- t-m-s t-m-o- ----------------- Hoje temos tempo. 0
Danas čistimo stan. H-je v--o- li-par - --a-tam----. Hoje vamos limpar o apartamento. H-j- v-m-s l-m-a- o a-a-t-m-n-o- -------------------------------- Hoje vamos limpar o apartamento. 0
Ja čistim kupatilo. E----m---a c-sa-----a-ho. Eu limpo a casa de banho. E- l-m-o a c-s- d- b-n-o- ------------------------- Eu limpo a casa de banho. 0
Moj muž pere auto. O -eu---r-do la---- -ar--. O meu marido lava o carro. O m-u m-r-d- l-v- o c-r-o- -------------------------- O meu marido lava o carro. 0
Djeca peru bicikla. As c---n--s-lav----s -i--cl--as. As crianças lavam as bicicletas. A- c-i-n-a- l-v-m a- b-c-c-e-a-. -------------------------------- As crianças lavam as bicicletas. 0
Nana zalijeva cvijeće. A -v--rega--s --ore-. A avó rega as flores. A a-ó r-g- a- f-o-e-. --------------------- A avó rega as flores. 0
Djeca pospremaju dječiju sobu. As-c--a--as a-ru-am o -u-rt-. As crianças arrumam o quarto. A- c-i-n-a- a-r-m-m o q-a-t-. ----------------------------- As crianças arrumam o quarto. 0
Moj muž posprema svoj pisaći sto. O--e----r-d- arru-a-a s-a --c-et--i-. O meu marido arruma a sua secretária. O m-u m-r-d- a-r-m- a s-a s-c-e-á-i-. ------------------------------------- O meu marido arruma a sua secretária. 0
Ja stavljam veš u mašinu za pranje veša. E-----h- - r-upa--a--á-uin--de-lavar. Eu ponho a roupa na máquina de lavar. E- p-n-o a r-u-a n- m-q-i-a d- l-v-r- ------------------------------------- Eu ponho a roupa na máquina de lavar. 0
Ja prostirem veš. E- e---ndo-a----p-. Eu estendo a roupa. E- e-t-n-o a r-u-a- ------------------- Eu estendo a roupa. 0
Ja peglam veš / rublje. Eu -a--- a---u-- (a --r---. Eu passo a roupa (a ferro). E- p-s-o a r-u-a (- f-r-o-. --------------------------- Eu passo a roupa (a ferro). 0
Prozori su prljavi. A- ---elas--st-- s-j-s. As janelas estão sujas. A- j-n-l-s e-t-o s-j-s- ----------------------- As janelas estão sujas. 0
Pod je prljav. O -hão-e--- su--. O chão está sujo. O c-ã- e-t- s-j-. ----------------- O chão está sujo. 0
Posuđe je prljavo. A ---ç- está su--. A louça está suja. A l-u-a e-t- s-j-. ------------------ A louça está suja. 0
Ko čisti prozore? Q-e--é q-e --mpa o- vidr--? Quem é que limpa os vidros? Q-e- é q-e l-m-a o- v-d-o-? --------------------------- Quem é que limpa os vidros? 0
Ko usisava prašinu? Qu-m---que-a-pi--? Quem é que aspira? Q-e- é q-e a-p-r-? ------------------ Quem é que aspira? 0
Ko pere posuđe? Q--m - q---lav- a-l--ç-? Quem é que lava a louça? Q-e- é q-e l-v- a l-u-a- ------------------------ Quem é que lava a louça? 0

Rano učenje

Strani jezici danas dobijaju sve više na važnosti. To takođe vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Takođe mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Širomsvijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Takođe su sve omiljeni dječiji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uslovljeno razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezičke strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Takođe postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa naučnog gledišta te su sumnje neosnovane. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: Dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Da li ste to znali?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristični mnogi dijalekti. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 miliona ljudi hindu je maternji jezik. Tu spada još i najmanje 150 miliona koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!