Knjiga fraza

bs Ćišćenje kuće   »   bg Почистване на къщата

18 [osamnaest]

Ćišćenje kuće

Ćišćenje kuće

18 [осемнайсет]

18 [osemnayset]

Почистване на къщата

[Pochistvane na kyshchata]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Danas je subota. Дн-с-е --б-та Д___ е с_____ Д-е- е с-б-т- ------------- Днес е събота 0
Dn-- ---sy-ota D___ y_ s_____ D-e- y- s-b-t- -------------- Dnes ye sybota
Danas imamo vremena. Д------- -м--е-вр-м-. Д___ н__ и____ в_____ Д-е- н-е и-а-е в-е-е- --------------------- Днес ние имаме време. 0
D-----ie i-a---vr---. D___ n__ i____ v_____ D-e- n-e i-a-e v-e-e- --------------------- Dnes nie imame vreme.
Danas čistimo stan. Дне---ие -----м -и--щ--о. Д___ н__ ч_____ ж________ Д-е- н-е ч-с-и- ж-л-щ-т-. ------------------------- Днес ние чистим жилището. 0
D-es--ie-c--st---zhi------e--. D___ n__ c______ z____________ D-e- n-e c-i-t-m z-i-i-h-h-t-. ------------------------------ Dnes nie chistim zhilishcheto.
Ja čistim kupatilo. А- -ис-я --н-та. А_ ч____ б______ А- ч-с-я б-н-т-. ---------------- Аз чистя банята. 0
Az --ist-- b-n----. A_ c______ b_______ A- c-i-t-a b-n-a-a- ------------------- Az chistya banyata.
Moj muž pere auto. Мо-----ж--и- к---та. М___ м__ м__ к______ М-я- м-ж м-е к-л-т-. -------------------- Моят мъж мие колата. 0
Mo-at-m--h -ie---lat-. M____ m___ m__ k______ M-y-t m-z- m-e k-l-t-. ---------------------- Moyat myzh mie kolata.
Djeca peru bicikla. Д-цат- чист-- --л--и-ед--е-/ кол--ата. Д_____ ч_____ в___________ / к________ Д-ц-т- ч-с-я- в-л-с-п-д-т- / к-л-л-т-. -------------------------------------- Децата чистят велосипедите / колелата. 0
De---ta-c--s--at ---o--p------- -ole---a. D______ c_______ v___________ / k________ D-t-a-a c-i-t-a- v-l-s-p-d-t- / k-l-l-t-. ----------------------------------------- Detsata chistyat velosipedite / kolelata.
Nana zalijeva cvijeće. Баба--ол-в- ц-е--т-. Б___ п_____ ц_______ Б-б- п-л-в- ц-е-я-а- -------------------- Баба полива цветята. 0
B-b--p--iv--ts----ata. B___ p_____ t_________ B-b- p-l-v- t-v-t-a-a- ---------------------- Baba poliva tsvetyata.
Djeca pospremaju dječiju sobu. Де-а-а ра-т-ебва- -е---ата--тая. Д_____ р_________ д_______ с____ Д-ц-т- р-з-р-б-а- д-т-к-т- с-а-. -------------------------------- Децата разтребват детската стая. 0
De-sat--r--tre---- ---sk-ta--ta-a. D______ r_________ d_______ s_____ D-t-a-a r-z-r-b-a- d-t-k-t- s-a-a- ---------------------------------- Detsata raztrebvat detskata staya.
Moj muž posprema svoj pisaći sto. Мо-т --ж---з-р-б-а-бю-о-о---. М___ м__ р________ б_____ с__ М-я- м-ж р-з-р-б-а б-р-т- с-. ----------------------------- Моят мъж разтребва бюрото си. 0
Mo-a---y-h--az-r-b-----ur-----i. M____ m___ r________ b______ s__ M-y-t m-z- r-z-r-b-a b-u-o-o s-. -------------------------------- Moyat myzh raztrebva byuroto si.
Ja stavljam veš u mašinu za pranje veša. Аз-сл---м-пр--е---в-п-ра-н-та. А_ с_____ п______ в п_________ А- с-а-а- п-а-е-о в п-р-л-я-а- ------------------------------ Аз слагам прането в пералнята. 0
Az-s-agam-pr--------pera-ny-ta. A_ s_____ p______ v p__________ A- s-a-a- p-a-e-o v p-r-l-y-t-. ------------------------------- Az slagam praneto v peralnyata.
Ja prostirem veš. А-----сти------а-ет-. А_ п________ п_______ А- п-о-т-р-м п-а-е-о- --------------------- Аз простирам прането. 0
Az---ost--am-pr--e-o. A_ p________ p_______ A- p-o-t-r-m p-a-e-o- --------------------- Az prostiram praneto.
Ja peglam veš / rublje. Аз-г-------а-е-о. А_ г____ п_______ А- г-а-я п-а-е-о- ----------------- Аз гладя прането. 0
A- g-ad-a ---n---. A_ g_____ p_______ A- g-a-y- p-a-e-o- ------------------ Az gladya praneto.
Prozori su prljavi. П-о-орц-те--- --ъсни. П_________ с_ м______ П-о-о-ц-т- с- м-ъ-н-. --------------------- Прозорците са мръсни. 0
Proz-rtsite-s- mr-sn-. P__________ s_ m______ P-o-o-t-i-e s- m-y-n-. ---------------------- Prozortsite sa mrysni.
Pod je prljav. Под-т------сен. П____ е м______ П-д-т е м-ъ-е-. --------------- Подът е мръсен. 0
Po-y--ye -ry---. P____ y_ m______ P-d-t y- m-y-e-. ---------------- Podyt ye mrysen.
Posuđe je prljavo. Съд--е-- са м-ъс-и. С_______ с_ м______ С-д-в-т- с- м-ъ-н-. ------------------- Съдовете са мръсни. 0
Sy--v-----a -----i. S_______ s_ m______ S-d-v-t- s- m-y-n-. ------------------- Sydovete sa mrysni.
Ko čisti prozore? К---ч-с-и--ро--рци-е? К__ ч____ п__________ К-й ч-с-и п-о-о-ц-т-? --------------------- Кой чисти прозорците? 0
K---c----i ---zorts---? K__ c_____ p___________ K-y c-i-t- p-o-o-t-i-e- ----------------------- Koy chisti prozortsite?
Ko usisava prašinu? Ко------и - п-а-осмук---а--? К__ ч____ с п_______________ К-й ч-с-и с п-а-о-м-к-ч-а-а- ---------------------------- Кой чисти с прахосмукачката? 0
K-- c--sti-s-p-akh-smuka-hka-a? K__ c_____ s p_________________ K-y c-i-t- s p-a-h-s-u-a-h-a-a- ------------------------------- Koy chisti s prakhosmukachkata?
Ko pere posuđe? К-- -ие --д-в--е? К__ м__ с________ К-й м-е с-д-в-т-? ----------------- Кой мие съдовете? 0
Ko- -i---y--vet-? K__ m__ s________ K-y m-e s-d-v-t-? ----------------- Koy mie sydovete?

Rano učenje

Strani jezici danas dobijaju sve više na važnosti. To takođe vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Takođe mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Širomsvijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Takođe su sve omiljeni dječiji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uslovljeno razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezičke strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Takođe postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa naučnog gledišta te su sumnje neosnovane. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: Dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Da li ste to znali?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristični mnogi dijalekti. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 miliona ljudi hindu je maternji jezik. Tu spada još i najmanje 150 miliona koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!