Knjiga fraza

bs Ćišćenje kuće   »   uk Прибирання в домі

18 [osamnaest]

Ćišćenje kuće

Ćišćenje kuće

18 [вісімнадцять]

18 [visimnadtsyatʹ]

Прибирання в домі

[Prybyrannya v domi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski ukrajinski Igra Više
Danas je subota. С--год-і-с-б-та. Сьогодні субота. С-о-о-н- с-б-т-. ---------------- Сьогодні субота. 0
Sʹoho-n- s-bota. Sʹohodni subota. S-o-o-n- s-b-t-. ---------------- Sʹohodni subota.
Danas imamo vremena. С-о-о-ні -и-ма--- ---. Сьогодні ми маємо час. С-о-о-н- м- м-є-о ч-с- ---------------------- Сьогодні ми маємо час. 0
Sʹ----n- -y ------ --a-. Sʹohodni my mayemo chas. S-o-o-n- m- m-y-m- c-a-. ------------------------ Sʹohodni my mayemo chas.
Danas čistimo stan. Сьо-о--------р-б-ра-мо-к--рти--. Сьогодні ми прибираємо квартиру. С-о-о-н- м- п-и-и-а-м- к-а-т-р-. -------------------------------- Сьогодні ми прибираємо квартиру. 0
Sʹohod-i ----r-b--ay-mo-k-a---r-. Sʹohodni my prybyrayemo kvartyru. S-o-o-n- m- p-y-y-a-e-o k-a-t-r-. --------------------------------- Sʹohodni my prybyrayemo kvartyru.
Ja čistim kupatilo. Я---иб-р-- ванну--і-н-ту. Я прибираю ванну кімнату. Я п-и-и-а- в-н-у к-м-а-у- ------------------------- Я прибираю ванну кімнату. 0
Y--p--b----- -an---kimnatu. YA prybyrayu vannu kimnatu. Y- p-y-y-a-u v-n-u k-m-a-u- --------------------------- YA prybyrayu vannu kimnatu.
Moj muž pere auto. Мі- -ол---- --є -----о--л-. Мій чоловік миє автомобіль. М-й ч-л-в-к м-є а-т-м-б-л-. --------------------------- Мій чоловік миє автомобіль. 0
M--- -ho--vi--m-y--av-o-o--lʹ. Miy- cholovik myye avtomobilʹ. M-y- c-o-o-i- m-y- a-t-m-b-l-. ------------------------------ Miy̆ cholovik myye avtomobilʹ.
Djeca peru bicikla. Ді-и ---т--------сип---. Діти чистять велосипеди. Д-т- ч-с-я-ь в-л-с-п-д-. ------------------------ Діти чистять велосипеди. 0
Di-- chystyat-----os-ped-. Dity chystyatʹ velosypedy. D-t- c-y-t-a-ʹ v-l-s-p-d-. -------------------------- Dity chystyatʹ velosypedy.
Nana zalijeva cvijeće. Ба-у-я п-ли-ає кві--. Бабуся поливає квіти. Б-б-с- п-л-в-є к-і-и- --------------------- Бабуся поливає квіти. 0
Bab--ya--o-y-ay- -v-t-. Babusya polyvaye kvity. B-b-s-a p-l-v-y- k-i-y- ----------------------- Babusya polyvaye kvity.
Djeca pospremaju dječiju sobu. Ді-и --иб--аю-ь дитя----і-н--у. Діти прибирають дитячу кімнату. Д-т- п-и-и-а-т- д-т-ч- к-м-а-у- ------------------------------- Діти прибирають дитячу кімнату. 0
D-t---r-b-rayu-ʹ dyty-c---ki-n--u. Dity prybyrayutʹ dytyachu kimnatu. D-t- p-y-y-a-u-ʹ d-t-a-h- k-m-a-u- ---------------------------------- Dity prybyrayutʹ dytyachu kimnatu.
Moj muž posprema svoj pisaći sto. Мі--ч-л-в-- п--б-ра---ві- ---ьм-ви- сті-. Мій чоловік прибирає свій письмовий стіл. М-й ч-л-в-к п-и-и-а- с-і- п-с-м-в-й с-і-. ----------------------------------------- Мій чоловік прибирає свій письмовий стіл. 0
Mi-̆---o-ov------b--ay- s-i---pys--ov-y- stil. Miy- cholovik prybyraye sviy- pysʹmovyy- stil. M-y- c-o-o-i- p-y-y-a-e s-i-̆ p-s-m-v-y- s-i-. ---------------------------------------------- Miy̆ cholovik prybyraye sviy̆ pysʹmovyy̆ stil.
Ja stavljam veš u mašinu za pranje veša. Я к-аду бі--зн- - -р-л--у----ину. Я кладу білизну в пральну машину. Я к-а-у б-л-з-у в п-а-ь-у м-ш-н-. --------------------------------- Я кладу білизну в пральну машину. 0
Y-----du--ilyz-- --pra-ʹnu--ash---. YA kladu bilyznu v pralʹnu mashynu. Y- k-a-u b-l-z-u v p-a-ʹ-u m-s-y-u- ----------------------------------- YA kladu bilyznu v pralʹnu mashynu.
Ja prostirem veš. Я------ б-лизн-. Я вішаю білизну. Я в-ш-ю б-л-з-у- ---------------- Я вішаю білизну. 0
YA v--h-y--------u. YA vishayu bilyznu. Y- v-s-a-u b-l-z-u- ------------------- YA vishayu bilyznu.
Ja peglam veš / rublje. Я---а-у-----и-н-. Я прасую білизну. Я п-а-у- б-л-з-у- ----------------- Я прасую білизну. 0
Y- --as--u-bil--nu. YA prasuyu bilyznu. Y- p-a-u-u b-l-z-u- ------------------- YA prasuyu bilyznu.
Prozori su prljavi. Вік-а --уд-і. Вікна брудні. В-к-а б-у-н-. ------------- Вікна брудні. 0
V---a-br-d--. Vikna brudni. V-k-a b-u-n-. ------------- Vikna brudni.
Pod je prljav. П-дл--а ---д-а. Підлога брудна. П-д-о-а б-у-н-. --------------- Підлога брудна. 0
Pi----a-br-d-a. Pidloha brudna. P-d-o-a b-u-n-. --------------- Pidloha brudna.
Posuđe je prljavo. П-суд-бруд-и-. Посуд брудний. П-с-д б-у-н-й- -------------- Посуд брудний. 0
Po-ud----dn-y-. Posud brudnyy-. P-s-d b-u-n-y-. --------------- Posud brudnyy̆.
Ko čisti prozore? Х----иє ві-н-? Хто миє вікна? Х-о м-є в-к-а- -------------- Хто миє вікна? 0
Kht- myye v-kn-? Khto myye vikna? K-t- m-y- v-k-a- ---------------- Khto myye vikna?
Ko usisava prašinu? Хт- п-лoсо-ит-? Хто пилoсосить? Х-о п-л-с-с-т-? --------------- Хто пилoсосить? 0
K--o -yl----y--? Khto pylososytʹ? K-t- p-l-s-s-t-? ---------------- Khto pylososytʹ?
Ko pere posuđe? Хт----є-п-с-д? Хто миє посуд? Х-о м-є п-с-д- -------------- Хто миє посуд? 0
K-to-myy- -o-u-? Khto myye posud? K-t- m-y- p-s-d- ---------------- Khto myye posud?

Rano učenje

Strani jezici danas dobijaju sve više na važnosti. To takođe vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Takođe mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Širomsvijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Takođe su sve omiljeni dječiji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uslovljeno razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezičke strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Takođe postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa naučnog gledišta te su sumnje neosnovane. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: Dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Da li ste to znali?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristični mnogi dijalekti. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 miliona ljudi hindu je maternji jezik. Tu spada još i najmanje 150 miliona koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!