Knjiga fraza

bs Na aerodromu   »   ka აეროპორტში

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [ოცდათხუთმეტი]

35 [otsdatkhutmet\'i]

აეროპორტში

[aerop'ort'shi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski gruzijski Igra Više
Htio / Htjela bih rezervisati let za Atinu. მ-ნდა ---ჯა-შნო -რენ- ა----ი. მ____ დ________ ფ____ ა______ მ-ნ-ა დ-ვ-ა-შ-ო ფ-ე-ა ა-ე-შ-. ----------------------------- მინდა დავჯავშნო ფრენა ათენში. 0
m-n-------avs--o-p-e---at-n-hi. m____ d_________ p____ a_______ m-n-a d-v-a-s-n- p-e-a a-e-s-i- ------------------------------- minda davjavshno prena atenshi.
Da li je to direktan let? ე- -ირდაპირი-ფ-ე-აა? ე_ პ________ ფ______ ე- პ-რ-ა-ი-ი ფ-ე-ა-? -------------------- ეს პირდაპირი ფრენაა? 0
es----rda-'-ri-p----a? e_ p__________ p______ e- p-i-d-p-i-i p-e-a-? ---------------------- es p'irdap'iri prenaa?
Molim mjesto do prozora, za nepušače. თ- --ი-ლ-ბა ა-გილი-ფ----რას-ა-, არამ-ეველთ----ს. თ_ შ_______ ა_____ ფ___________ ა_______________ თ- შ-ი-ლ-ბ- ა-გ-ლ- ფ-ნ-ა-ა-თ-ნ- ა-ა-წ-ვ-ლ-ა-ვ-ს- ------------------------------------------------ თუ შეიძლება ადგილი ფანჯარასთან, არამწეველთათვის. 0
tu s-e-dzl-b---d-ili panja--s--n, ar------v---at-is. t_ s_________ a_____ p___________ a_________________ t- s-e-d-l-b- a-g-l- p-n-a-a-t-n- a-a-t-'-v-l-a-v-s- ---------------------------------------------------- tu sheidzleba adgili panjarastan, aramts'eveltatvis.
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. ჩემი-ჯ-ვ-ნი- დ---სტ--ე---მ--რ-. ჩ___ ჯ______ დ__________ მ_____ ჩ-მ- ჯ-ვ-ნ-ს დ-დ-ს-უ-ე-ა მ-უ-ს- ------------------------------- ჩემი ჯავშნის დადასტურება მსურს. 0
c--mi-----h--s-d--as-'-r-b- --ur-. c____ j_______ d___________ m_____ c-e-i j-v-h-i- d-d-s-'-r-b- m-u-s- ---------------------------------- chemi javshnis dadast'ureba msurs.
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. ჩ--ი ჯა---ის --უ--ება-მ-ურ-. ჩ___ ჯ______ გ_______ მ_____ ჩ-მ- ჯ-ვ-ნ-ს გ-უ-მ-ბ- მ-უ-ს- ---------------------------- ჩემი ჯავშნის გაუქმება მსურს. 0
ch--- j-----is -a---e-- msu--. c____ j_______ g_______ m_____ c-e-i j-v-h-i- g-u-m-b- m-u-s- ------------------------------ chemi javshnis gaukmeba msurs.
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. ჩ----ჯა--ნი--შე---ა--ს-რს. ჩ___ ჯ______ შ_____ მ_____ ჩ-მ- ჯ-ვ-ნ-ს შ-ც-ლ- მ-უ-ს- -------------------------- ჩემი ჯავშნის შეცვლა მსურს. 0
c-e-i -avs-nis she-s----m---s. c____ j_______ s_______ m_____ c-e-i j-v-h-i- s-e-s-l- m-u-s- ------------------------------ chemi javshnis shetsvla msurs.
Kada polijeće sljedeći avion za Rim? რ--ი- ა-ის-შ-მ-ე----რენა-რო--ი? რ____ ა___ შ______ ფ____ რ_____ რ-დ-ს ა-ი- შ-მ-ე-ი ფ-ე-ა რ-მ-ი- ------------------------------- როდის არის შემდეგი ფრენა რომში? 0
r-dis ar-s---e----- ---na ro---i? r____ a___ s_______ p____ r______ r-d-s a-i- s-e-d-g- p-e-a r-m-h-? --------------------------------- rodis aris shemdegi prena romshi?
Jesu li slobodna još dva mjesta? ა-ი----დე- ო-- ად-----თა-ი-უ-ალი? ა___ კ____ ო__ ა_____ თ__________ ა-ი- კ-დ-ვ ო-ი ა-გ-ლ- თ-ვ-ს-ფ-ლ-? --------------------------------- არის კიდევ ორი ადგილი თავისუფალი? 0
ar-- ---de----------li--av--upa-i? a___ k_____ o__ a_____ t__________ a-i- k-i-e- o-i a-g-l- t-v-s-p-l-? ---------------------------------- aris k'idev ori adgili tavisupali?
Ne, imamo još samo jedno mjesto slobodno. ა-ა,----- მ--ლ-დ-ე--ი-ად-ილ---ვ-ქვ--თავ--უ-ალი. ა___ ჩ___ მ_____ ე___ ა_____ გ_____ თ__________ ა-ა- ჩ-ე- მ-ო-ო- ე-თ- ა-გ-ლ- გ-ა-ვ- თ-ვ-ს-ფ-ლ-. ----------------------------------------------- არა, ჩვენ მხოლოდ ერთი ადგილი გვაქვს თავისუფალი. 0
ara,-------mkho-o- ---- ----l- ----v- -a-i-u-al-. a___ c____ m______ e___ a_____ g_____ t__________ a-a- c-v-n m-h-l-d e-t- a-g-l- g-a-v- t-v-s-p-l-. ------------------------------------------------- ara, chven mkholod erti adgili gvakvs tavisupali.
Kada slijećemo? რ-დის---ვ-შვ---თ? რ____ დ__________ რ-დ-ს დ-ვ-შ-ე-ი-? ----------------- როდის დავეშვებით? 0
rodis da----v-b--? r____ d___________ r-d-s d-v-s-v-b-t- ------------------ rodis daveshvebit?
Kada smo tamo? რო--- -ა-ა--? რ____ ჩ______ რ-დ-ს ჩ-ვ-ლ-? ------------- როდის ჩავალთ? 0
rodi--c-a-alt? r____ c_______ r-d-s c-a-a-t- -------------- rodis chavalt?
Kada vozi autobus u centar grada? რ-დ-ს --დ---ავ-ო-უს---ა-ა--ს-ც----შ-? რ____ გ____ ა_______ ქ______ ც_______ რ-დ-ს გ-დ-ს ა-ტ-ბ-ს- ქ-ლ-ქ-ს ც-ნ-რ-ი- ------------------------------------- როდის გადის ავტობუსი ქალაქის ცენტრში? 0
rodis-g--is -vt--b-si -a--k-- ts--t-rs-i? r____ g____ a________ k______ t__________ r-d-s g-d-s a-t-o-u-i k-l-k-s t-e-t-r-h-? ----------------------------------------- rodis gadis avt'obusi kalakis tsent'rshi?
Da li je to Vaš kofer? ე- თ-ვე---ჩ----ა-ია? ე_ თ_____ ჩ_________ ე- თ-ვ-ნ- ჩ-მ-დ-ნ-ა- -------------------- ეს თქვენი ჩემოდანია? 0
e- tk--n- ch--o-ania? e_ t_____ c__________ e- t-v-n- c-e-o-a-i-? --------------------- es tkveni chemodania?
Da li je to Vaša tašna? ე--თქვე-ი--ა--აა? ე_ თ_____ ჩ______ ე- თ-ვ-ნ- ჩ-ნ-ა-? ----------------- ეს თქვენი ჩანთაა? 0
e- t-ve-i -h-nt--? e_ t_____ c_______ e- t-v-n- c-a-t-a- ------------------ es tkveni chantaa?
Da li je to Vaš prtljag? ე---ქვ-ნი ----ი-? ე_ თ_____ ბ______ ე- თ-ვ-ნ- ბ-რ-ი-? ----------------- ეს თქვენი ბარგია? 0
e- tkve-i--arg-a? e_ t_____ b______ e- t-v-n- b-r-i-? ----------------- es tkveni bargia?
Koliko prtljaga mogu ponijeti? რამ-ენი ბ---ი- --ღ-ბ- -ე--ძ-ი-? რ______ ბ_____ წ_____ შ________ რ-მ-ე-ი ბ-რ-ი- წ-ღ-ბ- შ-მ-ძ-ი-? ------------------------------- რამდენი ბარგის წაღება შემიძლია? 0
ra-d-----arg-s-ts'a-h--a-s-------ia? r______ b_____ t________ s__________ r-m-e-i b-r-i- t-'-g-e-a s-e-i-z-i-? ------------------------------------ ramdeni bargis ts'agheba shemidzlia?
Dvadeset kila. ოცი-კი--. ო__ კ____ ო-ი კ-ლ-. --------- ოცი კილო. 0
ot-i -'---. o___ k_____ o-s- k-i-o- ----------- otsi k'ilo.
Šta, samo dvadeset kila? რო---, მ---ოდ -ც----ლო? რ_____ მ_____ ო__ კ____ რ-გ-რ- მ-ო-ო- ო-ი კ-ლ-? ----------------------- როგორ, მხოლოდ ოცი კილო? 0
r----,-mk----d -tsi k'---? r_____ m______ o___ k_____ r-g-r- m-h-l-d o-s- k-i-o- -------------------------- rogor, mkholod otsi k'ilo?

Učenje mijenja mozak

Ko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom koo želi dobro da nauči jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovno vježbati. Jer vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Takođe se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je takođe jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebno potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štaviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku takođe obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Da li ste to znali?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 miliona ljudi je evropski portugalski maternji jezik. On je takođe jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. vijeku je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na evropski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 miliona ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.