Zbirka izraza

hr Osobe   »   el Πρόσωπα

1 [jedan]

Osobe

Osobe

1 [ένα]

1 [éna]

Πρόσωπα

Prósōpa

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski grčki igra Više
ja ε-ώ ε__ ε-ώ --- εγώ 0
egṓ e__ e-ṓ --- egṓ
ja i ti ε-- -αι-εσύ ε__ κ__ ε__ ε-ώ κ-ι ε-ύ ----------- εγώ και εσύ 0
e-- k-i---ý e__ k__ e__ e-ṓ k-i e-ý ----------- egṓ kai esý
nas dvoje εμ-ίς οι -ύο ε____ ο_ δ__ ε-ε-ς ο- δ-ο ------------ εμείς οι δύο 0
eme-- -- --o e____ o_ d__ e-e-s o- d-o ------------ emeís oi dýo
on α--ός α____ α-τ-ς ----- αυτός 0
a---s a____ a-t-s ----- autós
on i ona α-τ-- κ-ι --τή α____ κ__ α___ α-τ-ς κ-ι α-τ- -------------- αυτός και αυτή 0
aut---k-i -utḗ a____ k__ a___ a-t-s k-i a-t- -------------- autós kai autḗ
njih dvoje αυ--ί ο- δ-ο α____ ο_ δ__ α-τ-ί ο- δ-ο ------------ αυτοί οι δύο 0
a-toí-oi-dýo a____ o_ d__ a-t-í o- d-o ------------ autoí oi dýo
muškarac ο ά---ας ο ά_____ ο ά-δ-α- -------- ο άνδρας 0
o -nd--s o á_____ o á-d-a- -------- o ándras
žena η---ναί-α η γ______ η γ-ν-ί-α --------- η γυναίκα 0
ē--y--íka ē g______ ē g-n-í-a --------- ē gynaíka
dijete τ--παιδί τ_ π____ τ- π-ι-ί -------- το παιδί 0
to -ai-í t_ p____ t- p-i-í -------- to paidí
jedna obitelj μ----ικ-γ----α μ__ ο_________ μ-α ο-κ-γ-ν-ι- -------------- μία οικογένεια 0
m-a oi---én--a m__ o_________ m-a o-k-g-n-i- -------------- mía oikogéneia
moja obitelj η --κ--έν-ι- --υ η ο_________ μ__ η ο-κ-γ-ν-ι- μ-υ ---------------- η οικογένειά μου 0
ē oi--g--e-á m-u ē o_________ m__ ē o-k-g-n-i- m-u ---------------- ē oikogéneiá mou
Moja obitelj je ovdje. Η-ο-κ-γ----ά μ-υ-ε--αι---ώ. Η ο_________ μ__ ε____ ε___ Η ο-κ-γ-ν-ι- μ-υ ε-ν-ι ε-ώ- --------------------------- Η οικογένειά μου είναι εδώ. 0
Ē o--o-én--á--o- e---i edṓ. Ē o_________ m__ e____ e___ Ē o-k-g-n-i- m-u e-n-i e-ṓ- --------------------------- Ē oikogéneiá mou eínai edṓ.
Ja sam ovdje. Ε-- εί-α--ε--. Ε__ ε____ ε___ Ε-ώ ε-μ-ι ε-ώ- -------------- Εγώ είμαι εδώ. 0
Eg--eíma----ṓ. E__ e____ e___ E-ṓ e-m-i e-ṓ- -------------- Egṓ eímai edṓ.
Ti si ovdje. Ε-- --σ-ι---ώ. Ε__ ε____ ε___ Ε-ύ ε-σ-ι ε-ώ- -------------- Εσύ είσαι εδώ. 0
E-ý -í-ai-e-ṓ. E__ e____ e___ E-ý e-s-i e-ṓ- -------------- Esý eísai edṓ.
On je ovdje i ona je ovdje. Α-τός------ ε-ώ -----υ-ή -ίν-ι εδώ. Α____ ε____ ε__ κ__ α___ ε____ ε___ Α-τ-ς ε-ν-ι ε-ώ κ-ι α-τ- ε-ν-ι ε-ώ- ----------------------------------- Αυτός είναι εδώ και αυτή είναι εδώ. 0
A-tós-----i-e-ṓ--a- au-- e---i-edṓ. A____ e____ e__ k__ a___ e____ e___ A-t-s e-n-i e-ṓ k-i a-t- e-n-i e-ṓ- ----------------------------------- Autós eínai edṓ kai autḗ eínai edṓ.
Mi smo ovdje. Εμεί--εί-α--- ε-ώ. Ε____ ε______ ε___ Ε-ε-ς ε-μ-σ-ε ε-ώ- ------------------ Εμείς είμαστε εδώ. 0
E---s-e-ma----e--. E____ e______ e___ E-e-s e-m-s-e e-ṓ- ------------------ Emeís eímaste edṓ.
Vi ste ovdje. Εσείς ε-σ-- -δ-. Ε____ ε____ ε___ Ε-ε-ς ε-σ-ε ε-ώ- ---------------- Εσείς είστε εδώ. 0
Es-ís eíste -dṓ. E____ e____ e___ E-e-s e-s-e e-ṓ- ---------------- Eseís eíste edṓ.
Oni su svi ovdje. Εί-------ι-ε-ώ. Ε____ ό___ ε___ Ε-ν-ι ό-ο- ε-ώ- --------------- Είναι όλοι εδώ. 0
Eí-a--ó-o----ṓ. E____ ó___ e___ E-n-i ó-o- e-ṓ- --------------- Eínai óloi edṓ.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + grčki (1-100) MP3 grčki (1-100)
Video nije pronađen!

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!