Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   bn দিনের সময়

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

৮ [আট]

8 [āṭa]

দিনের সময়

[dinēra samaẏa]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bengalski igra Više
Oprostite! মা- করব--! ম-ফ করব-ন! ম-ফ ক-ব-ন- ---------- মাফ করবেন! 0
m-p-a k--a----! māpha karabēna! m-p-a k-r-b-n-! --------------- māpha karabēna!
Koliko je sati, molim Vas? অন----- ক-ে-ব---- -টা --জ-? অন-গ-রহ কর- বল-ন, কট- ব-জ-? অ-ু-্-হ ক-ে ব-ু-, ক-া ব-জ-? --------------------------- অনুগ্রহ করে বলুন, কটা বাজে? 0
A-ugr-h- -a-ē-balu--, -aṭ--bā--? Anugraha karē baluna, kaṭā bājē? A-u-r-h- k-r- b-l-n-, k-ṭ- b-j-? -------------------------------- Anugraha karē baluna, kaṭā bājē?
Hvala Vam puno! আ-ন--ে-অসং--য-ধ--য--- ৷ আপন-ক- অস-খ-য ধন-যব-দ ৷ আ-ন-ক- অ-ং-্- ধ-্-ব-দ ৷ ----------------------- আপনাকে অসংখ্য ধন্যবাদ ৷ 0
Āpa-ā-- -sa-k-y- dh-n-yab--a Āpanākē asaṅkhya dhan'yabāda Ā-a-ā-ē a-a-k-y- d-a-'-a-ā-a ---------------------------- Āpanākē asaṅkhya dhan'yabāda
Jedan je sat. এখ---কট- --জে-৷ এখন একট- ব-জ- ৷ এ-ন এ-ট- ব-জ- ৷ --------------- এখন একটা বাজে ৷ 0
ē---n- -k--- -ā-ē ēkhana ēkaṭā bājē ē-h-n- ē-a-ā b-j- ----------------- ēkhana ēkaṭā bājē
Dva su sata. এখন -ু-ো-ব----৷ এখন দ-ট- ব-জ- ৷ এ-ন দ-ট- ব-জ- ৷ --------------- এখন দুটো বাজে ৷ 0
ēk-a-a -u-- bājē ēkhana duṭō bājē ē-h-n- d-ṭ- b-j- ---------------- ēkhana duṭō bājē
Tri su sata. এ----িনটে -া-ে-৷ এখন ত-নট- ব-জ- ৷ এ-ন ত-ন-ে ব-জ- ৷ ---------------- এখন তিনটে বাজে ৷ 0
ēk--n- --n----bā-ē ēkhana tinaṭē bājē ē-h-n- t-n-ṭ- b-j- ------------------ ēkhana tinaṭē bājē
Četiri su sata. এ----ারটে ---ে ৷ এখন চ-রট- ব-জ- ৷ এ-ন চ-র-ে ব-জ- ৷ ---------------- এখন চারটে বাজে ৷ 0
ē-h--a -ār-ṭ- bā-ē ēkhana cāraṭē bājē ē-h-n- c-r-ṭ- b-j- ------------------ ēkhana cāraṭē bājē
Pet je sati. এখন -া-চট- ব----৷ এখন প--চট- ব-জ- ৷ এ-ন প-ঁ-ট- ব-জ- ৷ ----------------- এখন পাঁচটা বাজে ৷ 0
ēk-an----m--aṭā-b-jē ēkhana pām-caṭā bājē ē-h-n- p-m-c-ṭ- b-j- -------------------- ēkhana pām̐caṭā bājē
Šest je sati. এ-ন-ছটা বাজে-৷ এখন ছট- ব-জ- ৷ এ-ন ছ-া ব-জ- ৷ -------------- এখন ছটা বাজে ৷ 0
ēk------h------jē ēkhana chaṭā bājē ē-h-n- c-a-ā b-j- ----------------- ēkhana chaṭā bājē
Sedam je sati. এখন -া--- ব-জ--৷ এখন স-তট- ব-জ- ৷ এ-ন স-ত-া ব-জ- ৷ ---------------- এখন সাতটা বাজে ৷ 0
ēk-a-- -------bājē ēkhana sātaṭā bājē ē-h-n- s-t-ṭ- b-j- ------------------ ēkhana sātaṭā bājē
Osam je sati. এখন-আ-ট- বা-- ৷ এখন আটট- ব-জ- ৷ এ-ন আ-ট- ব-জ- ৷ --------------- এখন আটটা বাজে ৷ 0
ēk--n- ---ṭā--ājē ēkhana āṭaṭā bājē ē-h-n- ā-a-ā b-j- ----------------- ēkhana āṭaṭā bājē
Devet je sati. এখন-ন-- -া-ে ৷ এখন নট- ব-জ- ৷ এ-ন ন-া ব-জ- ৷ -------------- এখন নটা বাজে ৷ 0
ēkh-n--naṭā bā-ē ēkhana naṭā bājē ē-h-n- n-ṭ- b-j- ---------------- ēkhana naṭā bājē
Deset je sati. এ-ন দ-টা বা-- ৷ এখন দশট- ব-জ- ৷ এ-ন দ-ট- ব-জ- ৷ --------------- এখন দশটা বাজে ৷ 0
ē----- d-śaṭā---jē ēkhana daśaṭā bājē ē-h-n- d-ś-ṭ- b-j- ------------------ ēkhana daśaṭā bājē
Jedanaest je sati. এ-- -গ-র-া --জ--৷ এখন এগ-রট- ব-জ- ৷ এ-ন এ-া-ট- ব-জ- ৷ ----------------- এখন এগারটা বাজে ৷ 0
ēkh--- ē-ā------ā-ē ēkhana ēgāraṭā bājē ē-h-n- ē-ā-a-ā b-j- ------------------- ēkhana ēgāraṭā bājē
Dvanaest je sati. এ----ারো-া ব--- ৷ এখন ব-র-ট- ব-জ- ৷ এ-ন ব-র-ট- ব-জ- ৷ ----------------- এখন বারোটা বাজে ৷ 0
ē-h--- -ārōṭā-b--ē ēkhana bārōṭā bājē ē-h-n- b-r-ṭ- b-j- ------------------ ēkhana bārōṭā bājē
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. ষ-ট স-ক-ন-ড- -ক--িন------৷ ষ-ট স-ক-ন-ড- এক ম-ন-ট হয় ৷ ষ-ট স-ক-ন-ড- এ- ম-ন-ট হ- ৷ -------------------------- ষাট সেকেন্ডে এক মিনিট হয় ৷ 0
ṣāṭ- -----ḍē ē----in--a -aẏa ṣāṭa sēkēnḍē ēka miniṭa haẏa ṣ-ṭ- s-k-n-ē ē-a m-n-ṭ- h-ẏ- ---------------------------- ṣāṭa sēkēnḍē ēka miniṭa haẏa
Jedan sat ima šezdeset minuta. ষাট --ন--ে--ক -ন্-া -- ৷ ষ-ট ম-ন-ট- এক ঘন-ট- হয় ৷ ষ-ট ম-ন-ট- এ- ঘ-্-া হ- ৷ ------------------------ ষাট মিনিটে এক ঘন্টা হয় ৷ 0
ṣā-a---niṭē -------nṭ-----a ṣāṭa miniṭē ēka ghanṭā haẏa ṣ-ṭ- m-n-ṭ- ē-a g-a-ṭ- h-ẏ- --------------------------- ṣāṭa miniṭē ēka ghanṭā haẏa
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. চব-ব---ঘ--ট-য়----দ-ন--য় ৷ চব-ব-শ ঘন-ট-য় এক দ-ন হয় ৷ চ-্-ি- ঘ-্-া- এ- দ-ন হ- ৷ ------------------------- চব্বিশ ঘন্টায় এক দিন হয় ৷ 0
ca--iśa-gh--ṭā-a ē-----na-ha-a cabbiśa ghanṭāẏa ēka dina haẏa c-b-i-a g-a-ṭ-ẏ- ē-a d-n- h-ẏ- ------------------------------ cabbiśa ghanṭāẏa ēka dina haẏa

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...