Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   no Klokkeslett

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

8 [åtte]

Klokkeslett

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Oprostite! Un-sk-ld! U________ U-n-k-l-! --------- Unnskyld! 0
Koliko je sati, molim Vas? H-a er kl-k-a? H__ e_ k______ H-a e- k-o-k-? -------------- Hva er klokka? 0
Hvala Vam puno! T---n-t---. T____ t____ T-s-n t-k-. ----------- Tusen takk. 0
Jedan je sat. Kl---- -- --t. K_____ e_ e___ K-o-k- e- e-t- -------------- Klokka er ett. 0
Dva su sata. K-ok-a -r-t-. K_____ e_ t__ K-o-k- e- t-. ------------- Klokka er to. 0
Tri su sata. Kl---- -- t--. K_____ e_ t___ K-o-k- e- t-e- -------------- Klokka er tre. 0
Četiri su sata. Klokk---r -i-e. K_____ e_ f____ K-o-k- e- f-r-. --------------- Klokka er fire. 0
Pet je sati. K-okka-er f--. K_____ e_ f___ K-o-k- e- f-m- -------------- Klokka er fem. 0
Šest je sati. Kl-k-a-er s---. K_____ e_ s____ K-o-k- e- s-k-. --------------- Klokka er seks. 0
Sedam je sati. Klo--a--- sju. K_____ e_ s___ K-o-k- e- s-u- -------------- Klokka er sju. 0
Osam je sati. Kl-kka er-å-te. K_____ e_ å____ K-o-k- e- å-t-. --------------- Klokka er åtte. 0
Devet je sati. K---k-------. K_____ e_ n__ K-o-k- e- n-. ------------- Klokka er ni. 0
Deset je sati. Kl--k--er--i. K_____ e_ t__ K-o-k- e- t-. ------------- Klokka er ti. 0
Jedanaest je sati. Kl--ka-----ll-ve. K_____ e_ e______ K-o-k- e- e-l-v-. ----------------- Klokka er elleve. 0
Dvanaest je sati. Kl---a ----olv. K_____ e_ t____ K-o-k- e- t-l-. --------------- Klokka er tolv. 0
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. Et-mi-u-t----------- se-u-d--. E_ m_____ h__ s_____ s________ E- m-n-t- h-r s-k-t- s-k-n-e-. ------------------------------ Et minutt har seksti sekunder. 0
Jedan sat ima šezdeset minuta. E- -------r-seksti--inu-ter. E_ t___ h__ s_____ m________ E- t-m- h-r s-k-t- m-n-t-e-. ---------------------------- En time har seksti minutter. 0
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. En da- -a----u--i-- --mer. E_ d__ h__ t_______ t_____ E- d-g h-r t-u-f-r- t-m-r- -------------------------- En dag har tjuefire timer. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + norveški (1-100) MP3 norveški (1-100)
Video nije pronađen!

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...