Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   fi Kellonajat

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

8 [kahdeksan]

Kellonajat

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski finski igra Više
Oprostite! An---ksi! A________ A-t-e-s-! --------- Anteeksi! 0
Koliko je sati, molim Vas? Pal------ll- o-? P_____ k____ o__ P-l-o- k-l-o o-? ---------------- Paljon kello on? 0
Hvala Vam puno! P--jon-ki-to-s-a. P_____ k_________ P-l-o- k-i-o-s-a- ----------------- Paljon kiitoksia. 0
Jedan je sat. Ke--o on---s-. K____ o_ y____ K-l-o o- y-s-. -------------- Kello on yksi. 0
Dva su sata. Kello-------si. K____ o_ k_____ K-l-o o- k-k-i- --------------- Kello on kaksi. 0
Tri su sata. K--l---- -ol--. K____ o_ k_____ K-l-o o- k-l-e- --------------- Kello on kolme. 0
Četiri su sata. Ke-lo ----e---. K____ o_ n_____ K-l-o o- n-l-ä- --------------- Kello on neljä. 0
Pet je sati. Ke--- on vii-i. K____ o_ v_____ K-l-o o- v-i-i- --------------- Kello on viisi. 0
Šest je sati. K-llo----k----. K____ o_ k_____ K-l-o o- k-u-i- --------------- Kello on kuusi. 0
Sedam je sati. K-----on---i-s----. K____ o_ s_________ K-l-o o- s-i-s-m-n- ------------------- Kello on seitsemän. 0
Osam je sati. K---o o--ka----sa-. K____ o_ k_________ K-l-o o- k-h-e-s-n- ------------------- Kello on kahdeksan. 0
Devet je sati. K--l- -n---d--s--. K____ o_ y________ K-l-o o- y-d-k-ä-. ------------------ Kello on yhdeksän. 0
Deset je sati. K---o--n --m-e-e-. K____ o_ k________ K-l-o o- k-m-e-e-. ------------------ Kello on kymmenen. 0
Jedanaest je sati. Kel-o-on -ksi-oi-ta. K____ o_ y__________ K-l-o o- y-s-t-i-t-. -------------------- Kello on yksitoista. 0
Dvanaest je sati. Ke--o -- --k--toista. K____ o_ k___________ K-l-o o- k-k-i-o-s-a- --------------------- Kello on kaksitoista. 0
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. Y-dess--minu---s-a-on-----ik--m--t--[0]-----ttia. Y______ m_________ o_ k____________ [____________ Y-d-s-ä m-n-u-i-s- o- k-u-i-y-m-n-ä [-]-e-u-t-i-. ------------------------------------------------- Yhdessä minuutissa on kuusikymmentä [0]sekunttia. 0
Jedan sat ima šezdeset minuta. Y-des---tu--i--- o- --usi--m--n-ä----u--t--. Y______ t_______ o_ k____________ m_________ Y-d-s-ä t-n-i-s- o- k-u-i-y-m-n-ä m-n-u-t-a- -------------------------------------------- Yhdessä tunnissa on kuusikymmentä minuuttia. 0
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. Yhdes-ä --i-ä--ä o--ka--ik-mm-n-ä-elj---u-t-a. Y______ p_______ o_ k_________________ t______ Y-d-s-ä p-i-ä-s- o- k-k-i-y-m-n-ä-e-j- t-n-i-. ---------------------------------------------- Yhdessä päivässä on kaksikymmentäneljä tuntia. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + finski (1-100) MP3 finski (1-100)
Video nije pronađen!

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...